Knijga O Kristu

Matej 7:1-29

O osuđivanju drugih

(Lk 6:37-38, 41-42)

1“Ne osuđujte, da ne budete osuđeni. 2Jer kako vi sudite druge, tako će se i vama suditi. Kako mjerite drugima, i vama će se mjeriti. 3Što imaš gledati trun u oku svojega brata kad u vlastitome oku ni brvna ne opažaš? 4Kako ti, koji u vlastitome oku ne vidiš ni brvna, možeš reći bratu: ‘Daj da ti izvadim trun iz oka’? 5Licemjeru! Izvadi najprije brvno iz vlastitog oka, pa ćeš onda dobro vidjeti kako da izvadiš trun iz bratova!.

6Ne dajte svetinje psima! Ne bacajte biserje pred svinje! Jer svinje će ga pogaziti, a psi se okrenuti te vas rastrgati.”

Moć molitve

(Lk 11:9-13; 6:31)

7“Molite i dat će vam se! Tražite i naći ćete! Kucajte i otvorit će vam se! 8Jer tko god moli, prima. Tko god traži, nalazi. Tko kuca, otvara mu se.

9Bi li itko od vas svojemu djetetu, kad bi ga zamolilo kruha, dao kamen? 10Ili bi mu tko dao zmiju kad ga zamoli ribu? 11Pa ako vi, grešni ljudi, znate davati dobre darove svojoj djeci, koliko će više vaš nebeski Otac darovati dobra onima koji ga mole?”

Zlatno pravilo

12“Činite drugima ono što biste htjeli da drugi čine vama. To je bit učenja cijeloga Zakona i Proroka.”

Uzak put

(Lk 13:24)

13“Uđite na uska vrata! Jer široka vrata i prostran put vode u propast i mnogi njime idu. 14Kako su uska vrata i tijesan put koji vodi u Život! Malo ih je koji ga nalaze.”

Prispodoba o stablu i plodovima

(Lk 6:43-44)

15“Čuvajte se lažnih proroka koji dolaze u ovčjem runu, a iznutra su grabežljivi vukovi. 16Prepoznat ćete ih po njihovim plodovima. Bere li se s trnja grožđe ili s bodljike smokve? 17Tako svako dobro stablo rađa dobrim, a nevaljalo stablo nevaljalim plodovima. 18Niti dobro stablo može roditi nevaljalim plodom, niti nevaljalo stablo dobrim plodom. 19Svako stablo koje ne rađa dobrim rodom siječe se i baca u oganj. 20Prepoznat ćete ih, dakle, po njihovim plodovima.”

Pravi učenici

21“U nebesko kraljevstvo neće ući svi koji me nazivaju Gospodinom, već samo koji slušaju mojega nebeskog Oca. 22Na sudu će mi mnogi reći: ‘Gospodine, Gospodine! Nismo li u tvoje ime prorokovali? Nismo li se služili tvojim imenom da istjerujemo zle duhove i da činimo mnoga druga čudesa?’ 23Ali odgovorit ću im: ‘Nikad vas nisam poznavao. Odlazite od mene, zlotvori!’”

Kuća na stijeni i kuća na pijesku

(Lk 6:47-49)

24“Tko god sluša ove moje riječi i tako čini, mudar je kao i čovjek koji gradi kuću na čvrstoj stijeni. 25Zapljušti kiša, navale bujice, zapušu vjetrovi i stanu šibati kuću, ali se ona ne sruši jer je izgrađena na stijeni. 26Naprotiv, tko čuje ove moje riječi, a ne čini tako, jest poput luda čovjeka koji sebi gradi kuću na pijesku. 27Zapljušti kiša, navale bujice, zapušu vjetrovi i stanu šibati kuću, i ona se sruši. I velika bijaše njezina ruševina.”

28Kad je Isus završio govor, mnoštvo je bilo zaneseno njegovim učenjem 29jer ih je poučavao kao onaj koji ima vlast, a ne kao njihovi pismoznanci.

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 7:1-29

Shujtajcunata ama juchachinguichij

(Luc 6:37-38, 41-42)

1Cancunata ama juchachichunca, cancunapish ama pita juchachijchu. 2Shujtajcunata juchachijpica, Diospish cancunataca juchachingami. Shujtajcunata cancuna imatami ruranguichij, cancunatapish shinallatajmi ruranga.

3Cambaj huauquipaj ñahuipi uchilla ujsha tiyacujtaca, ¿ima shinataj ricungui? Cambaj ñahuipicarin, jatun caspimari tiyacun. ¿Chaitaca mana ricunguica? 4Cambaj ñahuipi jatun caspi tiyacujta manaraj anchuchishpaca, ¿ima shinataj cambaj huauquipaj ñahuipi tiyacuj, uchilla ujshataca anchuchisha ninguiari? 5¡Mishqui shimi, jayaj shungu! Cambaj ñahuipi tiyacuj jatun caspitaraj anchuchiari. Chaipitajcarinpish cambaj huauquipaj ñahuipi tiyacuj uchilla ujshataca alli ricushpa anchuchi tucunguimi.

6Diospaj cashcataca ama allcucunaman shitaichijchu, ñataj pʼiñarishpa cancunata llaquichinman. Shinallataj cancunapaj sumaj perlastapish, cuchicunamanca ama shitaichijchu, chaicunataca sarushpa tucuchingallami.

Chasquina yuyaihuantaj Diosta mañanguichij

(Luc 11:9-13; 6:31)

7Diosta mañaichij, Paica cungami. Mashcaichij, japinguichijmi. ‘Huasiyuj’ nichij, Paica punguta pascangami. 8Pipish mañajca chasquingami, mashcajpish japingami, ‘Huasiyuj’ nijtapish yaicuchingami.

9¿Maijan cancunataj tandata cambaj huahua mañajpica, rumita cushcanguichij? 10¿Chalhuata mañajpica, culebrata cunguichij? 11Cancuna mana alli cashpapish, cancunapaj huahuacunamanca, imatapish allicunatami cunguichij. Jahua pachapi caj cancunapaj Yayacarin Paita mañajcunamanca, ashtahuan yalli allicunatamari cunga.

12Shina cajpica, ima shinami shujtajcuna cancunapaj allita rurachun munanguichij, cancunapish paicunapajca chashnallataj allita ruraichij. Mandashcapish, Dios ima nishcata huillajcuna huillashcapish chaitami yachachin.

Ishqui ñanmi tiyan

(Luc 13:24)

13Quichqui punguta yaicuichij. Chingarinaman yaicuna punguca jatunmi, ñanpish purinalla jatunmi. Achcacunami chaita yaicuncuna. 14Ashtahuanpish huiñai causaiman yaicuna punguca quichquimi, ñanpish quichquimi. Huaquincunallami chai ñanpi yaicuncuna.

Ima yura cashcataca granopi rijsinallami

(Luc 6:43-44)

15Llulla huillajcunataca pajta uyanguichijman. Paicunaca, oveja shina alli ricurishpami, cancunapajman shamunga. Ashtahuanpish shunguca millai atuj millpunachicuj shinami. 16Paicuna imalla rurashcata ricushpami yachanguichij. Uvasca, casha yurapi mana pʼucunchu, higopish chinipi mana pʼucunchu. 17Chashnatajmari, alli yurapimi alli grano pʼucun, mana alli yurapica ima alli mana pʼucunchu. 18Alli yurapica, mana alli granoca mana pʼucui tucunchu, mana alli yurapipish ima alli grano mana pʼucui tucunchu. 19Tucui yuracuna ima allita mana pʼucujpica, urmachishpa ninapi rupachinllami. 20Yurataca pai pʼucushca granopi ricuj shinallataj, paicuna imalla rurashcata ricushpami ima cashcata yachanguichij.

Dios mandacunmanca mana tucuicuna yaicungachu

(Luc 13:25-27)

21Ñucataca: “Apunchij Jesús, Apunchij Jesús” nishpami purincuna. Chaicunaca mana tucuicuna jahua pacha Dios mandacunmanca yaicungachu. Ashtahuanpish jahua pachapi caj ñuca Yaya munashcata rurajcunallami chaimanca yaicunga. 22Qʼuipa punllaca, achcacunami ñucataca: “Apunchij Jesús, Apunchij Jesús, Cambaj shutipimi Dios ima nishcata huillarcanchij, Cambaj shutipimi supaicunata llujshichircanchij. Shinallataj Cambaj shutipimi achca milagrocunata rurarcanchij” ningacunami. 23Ashtahuanpish ñucaca: “Cancunaca mana ñucapajchu canguichij. Caimanta anchuichij millaita rurajcuna” nishami.

Uyajcunatami huasichijcunahuan chʼimbapurashca

(Mar 1:22; Luc 6:46-49)

24Pipish cai ñuca yachachishcata uyashpa chaitataj rurajca, alli yuyaiyujmi. Paica, yacu rumicuna jahuapi huasichij runa shinami. 25Chashna huasichishca qʼuipa achcata tamyajpica, yacucuna jatarishpa, achca huaira shamushpa chai huasita urmachisha nircami. Chashna cajpipish, yacu rumicuna jahuapi shayachishca cashcamanta, chai huasica mana urmarcachu. 26Maijanpish ñuca yachachishca cai shimicunata uyashpapish manataj rurajca, tʼiyu allpa jahuapi huasichij yuyai illaj runa shinami. 27Chashna huasichishca qʼuipa achcata tamyajpi, yacucuna jatarishpa achca huaira shamushpa chai huasita urmachijpica, jatun mancharina llaquimi tucurca» nircami.

28Jesús chashna yachachijpica, Paita tucui uyajcunami Pai ima shina yachachishcamanta mancharinacurca. 29Jesusca Mandashcata yachachijcuna shinallaca mana yachachircachu. Ashtahuanpish Pai quiquintaj mandashpami yachachirca.