Mateo 18 – MTDS & CRO

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 18:1-35

¿Dios mandacunpica maijanshi ashtahuan alli nishca canga?

(Mar 9:33-37; Luc 9:46-48)

1Pedrohuan Jesús parlanacucujpirajmi, caishuj yachacujcuna Paipajman shamushpa, cashna nircacuna:

—Jahua pacha Dios mandacunpica, ¿ñucanchijca maijantaj ashtahuan alli nishca canchij?— nircacuna.

2Chashna tapujpi Jesusca, shuj huambrata cayashpa, paicunapaj chaupipi shayachishpami, cashna nirca:

3—Cancuna Diospajman cutirishpamari, huahuacuna shina tucuna canguichij. Mana chashna tucushpaca, jahua pacha Dios mandacunmanca mana yaicui tucunguichijchu, chashnami canga. 4Maijanpish cai huahua shina tucujmi, jahua pacha Dios mandacunpica, ashtahuan jatun nishca canga. 5Maijanpish ñuca shutipi cai huahua shina huahuata chasquijca, ñucatami chasquin. 6Ñucata crij, cai uchilla shinacunata juchapi urmachijtaca, cutana jatun rumita cungapi huatashpa, jatun cucha chaupipi shitanami alli canman. 7Cai pachapica, imapish ñitcachij millaicunaca, achcami tiyan. Chaica tiyanallatajmi. Chashna tiyajpipish, ñucata caticujpi ñitcachijcunaca, ¡ai, imachari tucunga! 8Chaimanta cambaj maqui, cambaj chaqui canta ima mana allita rurachisha nijpica, pʼitishpa canmanta anchuchishpa shitai. Ucu pacha mana huañuj ninapi ishqui maquindij, ishqui chaquindij shitashca canapaj randica, chulla maquillahuan, chulla chaquillahuanpish jahua pachapi causanaman rinami alli. 9Shinallataj cambaj ñahui ima mana allita rurachisha nijpica, surcushpa shitangui. Ucu pacha ninapi ishqui ñahuindijta shitashca canapaj randica, chulla ñahuillahuanpish jahua pachapi causanaman rinami alli.

Chingarishca ovejahuan chʼimbapurashpa yuyachishca parlomi

(Luc 15:3-7)

10Cai uchilla shinacunataca, pajta pitapish pʼiñashpa, mana ricushun ninguichijman. Cancunaman huillanimi: Caicunapaj angelcunaca, jahua pachapi caj ñuca Yayataca huiñaitami ñahui ñahui ricucun. 11Runa Aichayuj ñucaca, chingarishcacunata quishpichingapajmi shamurcani.

12¿Imatataj yuyanguichij? Maijan runa patsaj ovejata charijca, shuj chingarijpica, ¿imatashi ruranman? Paica iscun chunga iscun ovejata saquishpami, chai chingarishcata urcupi mashcanaman rinman. 13Chai chingarishca ovejata japishpaca, caishuj iscun chunga iscun mana chingarishca ovejacunamantapish yallimari cushicunman. 14Shinallataj jahua pachapi caj cancunapaj Yayapish, ‘Cai uchillacunamantaca shujllapish ama chingarishca canman’ yuyanmi.

Pi llaquichijpica chaitaraj allichichun mandashcami

(Luc 17:3)

15Maijan huauqui canta ima shinapish llaquichijpica, mana allita rurashcataca, paillahuan rimanacushpa yuyachingui. Can rimashcata pai uyajpica, canmi Diospajman tigrachingui. 16Canllahuan mana rimasha nijpica, shujta cashpa, ishquita cashpa pushashpa, cutin paipajman ringui. Paicunapaj ñaupajpi, paihuan imalla rimana cashcata rimangui. 17Can pushashcacuna rimashcatapish mana uyasha nijpica, crijcuna tandanacushcapi, pai ima rurashcataca huillangui. Chai tandanacushca crijcuna rimashcatapish mana uyasha nijpica, paitaca Diosta mana caźuj, millaillataj cashcata yuyaichij.

18Maijanta cai pachapi cancuna mana alli nijpica, jahua pachapipish mana alli nishcami canga. Shinallataj maijanta cai pachapi cancuna alli nijpica, jahua pachapipish alli nishcami canga, chashnatajmi canga.

19Caitapish huillanimi: Diosta mañangapajca, cai pachapi cancunapuramanta ishquillapish shujlla yuyai tucuichij. Chashna mañajpica, jahua pachapi caj ñuca Yayaca, cancuna mañashcata cungami. 20Ishquillapish, quimsallapish ñuca shutipi tandanacujpica, ñucaca paicunahuanmi cani— nircami.

21Chashna nijpimi, Pedroca cashna nirca:

—Apunchij Jesús, shuj huauqui ñucata ima mana allita rurajpica, ¿mashna cutitaj perdonana cani, canchis cuticamachu perdonasha?— nircami.

22Chashna nijpi Jesusca, cashnami nirca:

—Mana canchis cutillachu perdonai nini, ashtahuanpish, canchis chunga cutin canchiscamami perdonacunguilla nini.

Mana perdonasha nij runahuan chʼimbapurashca parlomi

23Jahua pacha Dios mandacunca, cai shinami: Shuj llajtata mandajca, paipaj runacunata cayashpami: Pai mingashca cullquita mashnata mirachishcata tapurca. 24Cullquicunata tapungapajca chunga huaranga talento cullquita tigrachina caj runatarajmi pushamurcacuna. 25Chai runa mana tigrachi tucujpimi, chai mandajca cashna nirca: “Pai mana tigrachi tucushca cullquita japingapaj cai runataca huarmindij, huahuacunandij, ima charishcacunandij cʼatugrichij” nircami. 26Chashna nijpica chai runaca, mandajpaj ñaupajpi, pambacama cumurishpami: “Apu, shuyapailla, amataj pʼiñaripaichu. Cambaj tucui cullquita tigrachipashallami” nirca. 27Chashna nijpi mandajca, chai runata llaquishpami: “Ama tigrachinguichu, saquinguilla” nishpa cacharca. 28Paita chashna cacharijpipish, paiman patsaj denariota manaraj tigrachij runahuanmi tuparca. Chai runataca: “Ñuca cullquita tigrachiari” nishpami, cungapi japishpa llapirca. 29Chashna rurajpica caishuj dibij runaca pambacama cumurishpami: “Shuyapailla, ama pʼiñaripaichu. Cambaj tucui cullquita tigrachipashallami” nirca. 30Chashna nijpipish mana saquisha nishpa chai runataca, tucui cullquita tigrachingacamami carcelpi churachirca. 31Chashna rurajta chai mandajta servij shujtaj runacuna ricushpaca, achcata llaquirishpami, chai runata ima shinalla llaquichishcata amoman huillagrircacuna. 32Chaita huillajpica mandajca, paiman dibij runata cayachishpami, cashna nirca: “¡Millai runa! Can ‘Shuyapai’ nijpica, ñucaca ‘Saquilla, ama tigrachinguichu’ nircanimari. 33Ñuca canta llaquishca shinallatajmi, canman asha cullquita mana tigrachij runatapish llaquina carcangui” nircami. 34Mandajca achcata pʼiñarishpa chashna nishpami, chai runataca paipaj cullquita tucui tigrachingacama macachun, macaj runacunaman curca.

35Cancunapaj huauquicunata cancuna mana tucui shunguhuan perdonajpica, jahua pacha ñuca Yayapish chai mandaj shinallatajmi cancunatapish ruranga— nircami.

Knijga O Kristu

Matej 18:1-35

Tko je najveći u kraljevstvu

(Mk 9:33-37; Lk 9:46-48)

1U taj čas dođu k Isusu učenici te ga zapitaju: “Tko je najveći u nebeskom kraljevstvu?” 2Isus pozove malo dijete pa ga postavi u sredinu između njih 3i reče: “Zaista vam kažem, ako se ne obratite i ne postanete poput male djece, nećete ući u nebesko kraljevstvo! 4U nebeskome je kraljevstvu, dakle, najveći onaj tko se ponizi kao ovo malo dijete. 5Tko zaradi mene18:5 U grčkome: u moje ime. prihvati ovakvo dijete, mene prihvaća. 6Ali tko jednoga od ovih malenih koji vjeruju u mene navede da posrne u vjeri, bilo bi mu bolje da mu o vrat objese mlinski kamen i da potone u morsku dubinu.

Isus upozorova na dolazak iskušenja

(Mk 9:42-47; Lk 17:1-2)

7Teško svijetu jer navodi ljude na grijeh! Napast na zlo je neizbježna, ali teško čovjeku kroz kojega dolazi napast. 8Navodi li te na grijeh vlastita ruka ili noga, odsijeci ju i baci. Bolje da u život uđeš kljast ili hrom nego da s objema rukama i s objema nogama budeš bačen u vječni oganj. 9Navodi li te na grijeh vlastito oko, iskopaj ga i baci! Bolje da jednook uđeš u život nego da s oba oka budeš bačen u ognjeni pakao.

10Pazite da ne prezrete nijednoga od ovih malenih. Jer kažem vam da njihovi anđeli na nebu neprestano gledaju lice mojega Oca, koji je na nebesima. (11A ja, Sin Čovječji, došao sam spasiti izgubljene.)”18:11 Neki rukopisi ne sadrže taj stih.

Prispodoba o izgubljenoj ovci

12“Što mislite, da netko ima sto ovaca i da jedna od njih zaluta, neće li ostaviti onih devedeset devet u gorama i poći potražiti zalutalu? 13Zaista vam kažem, ako ju uspije naći, više će se radovati što je pronašao tu jednu ovcu nego što ih devedeset devet nije zalutalo. 14Tako ni vaš nebeski Otac ne želi da se izgubi i propadne ijedan od ovih malenih.”

Opomena drugim vjernicima

(Lk 17:3)

15“Ako ti brat zgriješi, ukori ga nasamo. Posluša li te, zadobio si brata. 16Ako te ne posluša, povedi sa sobom još jednoga ili dvojicu braće da se kazna za svaki prekršaj mora temeljiti na iskazu dvojice ili trojice svjedoka.18:16 Vidjeti: Ponovljeni zakon 19:15. 17Ne posluša li ni njih, reci Crkvi. Ako ne posluša ni Crkvu, smatraj ga poganinom i ubiračem poreza.18:17 Oni su u to doba bili omraženi jer su surađivali s okupatorskim rimskim vlastima i iznuđivali novac od stanovništva.

18Zaista vam kažem, što god svežete na zemlji, bit će svezano na nebu i što god odriješite na zemlji, bit će odriješeno na nebu.

19Također vam kažem: ako dvojica od vas na zemlji jednodušno zamole bilo što, moj će im nebeski Otac to dati. 20Jer gdje se dvojica ili trojica sastanu zaradi mene18:20 U grčkome: u moje ime., tu sam i ja s njima.”

Priča o okrutnom dužniku

(Lk 17:4)

21Tada mu priđe Petar i upita: “Gospodine, koliko puta da oprostim bratu koji je zgriješio protiv mene? Do sedam puta?”

22“Ne sedam puta,” odgovori mu Isus, “već sedamdeset puta sedam!18:22 Ili: sedamdeset sedam puta.

23Nebesko je kraljevstvo kao kad kralj odluči izravnati račune sa slugama. 24Kad su počeli obračunavati, dovedu mu jednoga koji mu je dugovao tristo tona zlata18:24 U grčkome: deset tisuća talenata. Talenat iznosi otprilike 34 kilograma.. 25Kako nije mogao vratiti, kralj zapovjedi da se prodaju on, žena, djeca i sve što imaju te da se tako podmiri dug.

26Sluga nato padne ničice pred njim i zamoli: ‘Imaj strpljenja sa mnom i sve ću ti vratiti!’ 27Kralj se sažali nad njim, oslobodi ga i oprosti mu dug.

28Ali kad taj sluga iziđe, susretne prijatelja koji je njemu dugovao malo novca.18:28 U grčkome: sto denara. Ščepa ga za vrat i počne ga daviti govoreći: ‘Vrati što si dužan!’ 29Prijatelj klekne pred njega i zamoli: ‘Imaj sa mnom strpljenja i vratit ću ti!’ 30Ali njegov vjerovnik nije htio pričekati, nego ode i baci ga u tamnicu dok ne vrati dug.

31Kad su njegovi prijatelji vidjeli što se dogodilo, silno se ražaloste te odu sve ispričati kralju. 32Nato ga kralj pozove i reče mu: ‘Zli slugo! Ja sam tebi oprostio sav dug jer si me zamolio! 33Nisi li se i ti trebao smilovati svojemu prijatelju kao što sam se ja tebi smilovao?’ 34I gnjevni ga kralj preda mučiteljima dok ne vrati sav dug.

35Tako će i moj nebeski Otac postupiti s vama ne oprostite li svojemu bratu od sveg srca.”