Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 19

‘Ama shitanacuchun’ yachachishcami

1Chashna yachachishca q'uipami Jesusca, Galileamantaca Jordán yacu ch'imbanij Judeapi caj llajtacunaman rirca. Pai chaiman chayajpi achcacuna catijpimi, Jesusca ungushcacunata alliyachirca.

Huaquin Fariseocuna Jesuspajman shamushpaca, juchachingaraicumi:

–Mandashcapica, shuj huarmi imapi mana alli cajpica, paipaj cusaca, ¿shitachunlla ninchu?– nishpa tapurcacuna.

Jesusca, cashnami cutichirca:

–Diosca, callaripi tucuita rurashpaca, “C'arita huarmitami rurarca” nishcataca, ¿manachu Dios Quillcachishcapica ricushcanguichij? Diosca caitapishmi nirca: “Chaimantami c'arica yaya mamamanta ch'icanyashpa, paipaj huarmihuan tandanacushpa causanga. Caźarashpaca c'aripish, huarmipish shuj aichallami tucun” nircami. Chashnaca cusandij huarmindijca shujllami, mana ishquichu. Taita Dios chashna tandachishcataca, runaca ama ch'icanyachichun nishcami– nircami.

Chashna nijpimi fariseocunaca, cashna nircacuna:

–Shinashpaca, ¿ima nishpataj Moisesca maijanpish huarmita shitasha nishpaca, firmata cuchun nircari?– nishpami tapurcacuna.

Paicuna chashna nijpimi, Jesusca cashna nirca:

–Cancunallataj rumi shungu cashcamantami Moisesca, huarmita shitangapajca, firmata cuchunlla nirca. Callaripica, mana chashnachu carca. Shina cajpipish ñucaca cashnami nini: Maijanpish paipaj huarmi, manapish huainayajpi shitashpa shujtajhuan caźarajca, huainayanmi. Shinallataj cusa shitashca huarmihuan maijan caźarajpish, huainayanmi– nircami.

10 Jesús chashna nijpimi, Paipaj yachacujcunaca:

–Caźarashcacuna mana shitanacunalla cajpica, mana caźarashpa causanami ashtahuan alli canman– nircacuna.

11 Chashna nijpi Jesusca, cashnami nirca:

–Caitaca, mana tucuicuna chasquipajchu. Ashtahuanpish chashna canata Dios piman cushca cajpica, chaicunallami chasqui tucun. 12 Maijan c'aricunaca, huacharipachamantami capashca shina huacharin. Maijancunaca capashca cashcamantami, mana caźarai tucun. Cutin maijancunaca, jahua pacha Dios mandashcata rurasha nishpami, mana caźarancuna. Chashna cai tucunata chasqui tucuipaj cajcunaca chasquichijlla– nircami.

Jesusca huahuacunatami bendiciashca

13 Chai q'uipami, huahuacunapaj jahuapi maquita churashpa Diosta mañachun, maijan huahuacunataca Jesuspajman pushamurcacuna. Chai pushamujcunataca, yachacujcunami sinchita rimashpa jarcarcacuna.

14 Chaita ricushpami, Jesusca cashna nirca:

–Huahuacuna ñucapajman shamuchun saquichij, ama jarcaichijchu. Jahua pacha Dios mandacunca, chashnacunapajmi– nircami.

15 Jesusca, huahuacunapaj jahuapi maquita churashca q'uipaca, chaimanta rircallami.

Charij mosomi Jesushuan parlashca

16 Ñapish shuj moso Jesuspajman shamushpaca:

–Alli Yachachij, ¿huiñai causaita charingapajca, imalla allitataj rurana cani?– nishpa tapurca.

17 Shina tapujpimi, Jesusca cashna nirca:

–¿Ima nishpataj ñucataca alli ningui? Shujllami allica tiyan, Paica Taita Diosmi. Can huiñai causaita charisha nishpaca, Dios mandashcacunata rurangui– nircami.

18 Chashna nijpi chai mosoca:

–Shinashpaca, ¿maijan mandashcacunatataj rurana cani?– nijpimi, Jesusca cashna nirca:

–Ama huañuchingui, ama huainayangui, ama shuhuangui, ama pita llullashpa juchachingui. 19 Cambaj yaya mamata c'uyangui. Shujtajcunatapish can quiquinta c'uyarij shinallataj c'uyangui– nircami.

20 Chashna nijpi chai mosoca, cashnami nirca:

–Cai can nishcacunataca, huambramantapachamari tucuita rurashcani. ¿Ima shujtajtachu ashtahuan ruranaraj cani?– nircami.

21 Shina nijpimi, Jesusca cashna nirca:

–Shinashpaca, tucuita pajtachishataj nishpaca, tucui can charishcacunata c'atushpa, huajchacunaman cugri. Chashna rurashpaca jahua pachapica, achcatami charingui. Chai q'uipaca, ñucata catilla– nircami.

22 Shina nijpica chai mosoca, pai charishcacuna achca cashcamantaca, anchata nanarishpa, llaquilla rircallami.

23 Chai moso chashna rijpica Jesusca, Paipaj yachacujcunataca cashnami nirca:

–Jahua pacha Dios mandacunmanca, achcata charijcunaca mana jahualla yaicungachu, chaica chashnatajmi. 24 Caitapish huillanimi: Achcata charijcuna Dios mandacunman yaicunaca, shuj camellota auja rinrinpi pasachisha nicushcatapish yalli sinchimari– nircami.

25 Chashna nijpi Jesuspaj yachacujcunaca, achcata mancharishpami:

–Shinashpaca, ¿pitaj quishpiri tucungari?– ninacurca.

26 Chashna ninacucujpi Jesusca, paicunapaj ñahuita ricurashpami:

–Runacunaca, pipish quiquinllatajca mana quishpiri tucunchu. Ashtahuanpish Taita Diosca, tucuitamari rurai tucun– nirca.

27 Chashna nijpi Pedroca, cashnami nirca:

–Riqui, ñucanchijca canta catingaraicumari tucuita saquishcanchij. Chaimantaca, ¿imatataj charishun?– nircami.

28 Shina nijpi Jesusca, cashnami nirca:

–Dios tucuita mushujyachi punllami, Runa Aichayuj ñucaca achij nicuj sumaj tiyarinapi tiyarisha. Chai punllami ñucata catij cancunaca, chunga ishqui tiyarinapi tiyarishpa, chunga ishqui aillu israelcunata mandanguichij, chashnatajmi canga. 29 Maijanpish ñucata catingaraicu paipaj huasita, huauquicunata, panicunata yaya mamata, huarmita, huahuacunata, allpacunata saquishpaca, patsaj cutihuan yallitami japinga, huiñai causaitapish chasquingami. 30 Shina cajpipish achcacunami puntapi cajcunaca huashayangacuna, ashtahuanpish q'uipalla cajcunami, puntapi cangacuna.

Knijga O Kristu

Evanđelje po Mateju 19

O braku i rastavi

1Kad je Isus završio s govorom, ode iz Galileje u Judeju s istočne strane rijeke Jordana.

Za njim je pošlo silno mnoštvo te ih je on ondje iscjeljivao.

Priđu mu neki farizeji pa ga upitaju pokušavajući ga zaskočiti: 'Smije li se muž razvesti od žene zbog bilo kojeg razloga?'

On odgovori: 'Niste li u Pismu čitali da ih je Stvoritelj na početku stvorio muškim i ženskim[a]

i da je rekao: "Čovjek će ostaviti oca i majku da bi se sjedinio sa svojom ženom, i njih će dvoje biti jedno tijelo'?[b]

Njih dvoje, prema tome, nisu više dva, nego jedno tijelo. Neka dakle nijedan čovjek ne rastavlja one koje je Bog sjedinio.'

'Zašto je onda Mojsije rekao da muž treba ženi samo napisati otpusnicu pa se može razvesti?'[c] upitaju.

Isus im odgovori: 'Mojsije je učinio taj ustupak da možete otpustiti svoju ženu zbog vaših tvrdih srca, ali u početku nije bilo tako.

A ja vam kažem: svatko tko se razvede od žene - osim zbog njezina bluda - pa se oženi drugom, čini preljub.'[d]

10 Nato će Isusovi učenici: 'Ako je između muža i žene tako, onda je bolje ne ženiti se!'

11 'Ne mogu to razumjeti svi, nego samo oni kojima je dano

12 'Ima ljudi koji su od rođenja nesposobni za ženidbu, ima ih koje su ljudi za to onesposobili, a neki se dragovoljno odriču ženidbe zaradi nebeskoga kraljevstva. Tko može shvatiti, neka shvati.'

Isus blagoslivlja djecu

13 Tada mu donesu djecu da na njih stavi ruke i da se pomoli. Učenici su im to priječili.

14 Isus im nato reče: 'Pustite dječicu k meni i ne tjerajte ih jer takvima pripada nebesko kraljevstvo!'

15 Položi na njih ruke, a zatim ode odande.

Bogataš

16 Priđe mu neki čovjek i upita: 'Učitelju, koje dobro moram činiti da bih zadobio vječni život?'

17 Isus mu reče: 'Zašto me pitaš o dobrome? Samo je Bog dobar![e] Ali ako želiš ući u život, ispunjaj zapovijedi!'

18 'Koje?' upita on.Isus odgovori: 'Ne ubij, ne čini preljub, ne kradi, ne laži.

19 Poštuj oca i majku i ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe!'[f]

20 'Sve sam to činio

21 'želiš li biti savršenim,' odgovori Isus, 'idi i prodaj sve što imaš, a novac podijeli siromasima pa ćeš imati blago na nebu. Onda dođi i slijedi me.'

22 Kad je mladić to čuo, vrlo se ražalosti i ode jer je bio jako bogat.

23 Isus nato reče učenicima: 'Zaista vam kažem, teško je bogatašu ući u nebesko kraljevstvo.

24 I opet vam kažem: Lakše će se deva provući kroz iglene uši nego što će bogataš ući u Božje kraljevstvo.'

25 Učenici se zaprepaste. 'Pa tko se onda uopće može spasiti?' upitaju.

26 Isus ih pomnjivo pogleda pa reče: 'Ljudima je to nemoguće učiniti. Ali Bog može sve.'

27 Tada mu Petar reče: 'Evo, mi smo sve ostavili da te slijedimo. Što ćemo za to dobiti?'

28 Isus odgovori: 'Zaista vam kažem, kada ja, Sin Čovječji, sjednem o obnovi svijeta na svoje slavno prijestolje, vi ćete sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest Izraelovih plemena.

29 A svatko tko zaradi mene ostavi kuću, ili braću, ili sestre, ili oca, ili majku, ili ženu, ili djecu, ili njive, primit će stostruko i baštiniti vječni život.

30 Ali mnogi koji su sada prvi tada će biti na zadnjemu mjestu, a mnogi koje ovdje smatraju zadnjima ondje će biti najveći.'[g]

Notas al pie

  1. Evanđelje po Mateju 19:4 Postanak 1:27; 5:2.
  2. Evanđelje po Mateju 19:5 Postanak 2:24.
  3. Evanđelje po Mateju 19:7 Ponovljeni zakon 24:1.
  4. Evanđelje po Mateju 19:9 U nekim rukopisima još stoji: I onaj tko se oženi razvedenicom, čini preljub.
  5. Evanđelje po Mateju 19:17 U grčkome: Samo je jedan Dobar.
  6. Evanđelje po Mateju 19:19 Izlazak 20:12-16; Levitski zakonik 19:18; Ponovljeni zakon 5:16-20.
  7. Evanđelje po Mateju 19:30 U grčkome: Mnogi prvi bit će zadnji, a zadnji prvi.