‘Ama shitanacuchun’ yachachishcami
(Mat 19:1-12; Luc 16:18)
1Jesusca chaimanta ña llujshishpaca, Jordán yacu chʼimbanij, Judeapi caj llajtacunamanmi shamurca. Pai shamujpica, cutinmi achcacuna tandanacumurca. Paicunamanpish Pai yachachij cashca shinallatajmi, cutin yachachicurca. 2Chaipimi fariseocuna Jesuspajman cʼuchuyamushpaca, pandachishun yuyashpa:
—¿Mandashcapica, ‘Cusaca huarmita shitanallami’ ninchu, imatagari?— nishpa tapurcacuna.
3Ashtahuanpish Jesusca:
—Moisesca, ¿imatataj cancunataca, mandashca?— nircami.
4Paicunaca:
—Moisesca, “Huarmitaca shitashcata ricuchij shuj quillcata rurashpaca, shitanallami” nishcami— nircacunami.
5Jesusca cashnami cutichirca:
—Cancunallataj chʼahuan shungu cajpimi, chashna mandashpa quillcarca. 6Ashtahuanpish Taita Diosca, callaripi tucuita ruracushpaca, “Cʼarita, huarmitami rurarca.” 7Chaimanta “Cʼarica, yaya mamamanta raquirishpa, paipaj huarmihuan tandanacushpa causachun. 8Ishquimantaca, shujlla aichami tucunga.” Ña mana ishquichu, ashtahuanpish ishquimantaca shujllami tucun. 9Taita Dios chashna tandachishcataca, amataj runaca chʼicanyachichun— nircami.
10Yachacujcunaca, huasipi cashpami Jesustaca, chaillatataj cutin tapurcacuna. 11Jesusca cashnami nirca:
—Maijanpish paipaj huarmita shitashpa shujtajhuan caźarajca, huainayashpa quiquin huarmitami llaquichin. 12Shinallataj, maijan huarmipish cusata shitashpa caźarajca, huainayanllatajmi— nircami.
Jesusca huahuacunatami bendiciashca
(Mat 19:13-15; Luc 18:15-17)
13Chai qʼuipami, Jesús tuparichun nishpa, huahuacunata ricuchij shamurcacuna. Ashtahuanpish yachacujcunaca, huahuacunata pushamujcunataca, sinchita rimashpami jarcarcacuna. 14Chaita ricushpaca, pʼiñarishpami Jesusca cashna nirca: «Saquichij huahuacuna Ñucapajman shamuchun, ama jarcaichijchu. Taita Dios mandacunca chashnacunapajmi. 15Maijanpish Taita Dios mandacunta mana shuj huahua shina chasquijca, chaimanca manataj yaicungachu, chaica chashnatajmi» nircami.
16Chashna nishpaca, huahuacunata marcashpami, paicunapaj jahuapi maquita churashpa bendiciarca.
Achcata charij mosomi Jesus-huan parlashca
(Mat 19:16-30; Luc 18:18-30)
17Chaimanta llujshishpa ñanpi yaicujpimi, ñapish shuj runaca callpashpa chayamurca. Chaipi Paipaj ñaupajpi cungurishpaca:
—Alli Yachachij, huiñai causaita charingapajca, ¿imatataj rurana cani?— nishpami tapurca.
18Shina nijpi Jesusca, cashnami nirca:
—¿Ima nishpataj Ñucataca alli ningui? Allica pi mana tiyanchu, shujllami tiyan. Paica Taita Diosmi. 19Mandashcapi ima nicushcataca, canllataj yachanguimi: “Ama huainayangui, ama huañuchingui, ama shuhuangui, ama pita yanga llullashpa juchachingui, ama umangui, cambaj yaya mamatapish cʼuyangui” ninmi— nircami.
20Shina nijpi paica:
—Yachachij, chaitaca huambramantapachamari tucuita pajtachicuni— nishpami cutichirca.
21Chashna nijpi Jesusca, cʼuyaj ñahuihuan ricurashpami:
—Shujca illanrajmi, can tucui charishcacunata cʼatushpa huajchacunaman cugri. Chashna rurashpami, jahua pachapica achcata charingui. Chai huasha, cambaj cruzta japishpa, Ñucata catilla— nircami.
22Chashna nijpica, paica achcata charij cashcamantaca, anchata nanarishpa llaquijlla rircallami.
23Chashna rijpica Jesusca, muyujta ricushpami, Paipaj yachacujcunataca:
—¡Achcata charijcunaca Dios mandacunpica, mana jahualla yaicungacunachu!— nirca.
24Chaita uyashpa, Paipaj yachacujcuna jatunta mancharicujpimi, Jesusca cutintaj cashna nirca:
—¡Huahuacuna, ima charishcacunallapi shunguta churajpajca, Taita Dios mandacunman yaicunaca manataj jahuallachu! 25Dios mandacunman shuj charij yaicunaca, yallitaj sinchimari. Camellota auja rinrinpi pasachisha nicushcatapish yalli sinchimi— nircami.
26Shina nijpicarin paicunapurami ashtahuan mancharinacushpa:
—¿Shinashpaca, pitaj quishpiri tucungari?— ninacurcacuna.
27Chaimantami Jesusca, paicunata ricurashpa:
—Runacunapajca sinchitajmari, ashtahuanpish Taita Diospajca, mana sinchichu. Taita Diospajca tucui imapish jahuallamari— nircami.
28Chashna nijpi Pedroca:
—Ñucanchijca tucuita saquishpami, Cantaca caticunchij— nircami.
29Shina nijpimi Jesusca, cashna nirca:
—Mana nij tucunillachu, maijanca alli huillaita crishpa Ñucata catingaraicumi quiquin huasita, huauquicunata, panicunata, yaya mamata, huarmita, huahuacunata, allpacunata saquin. 30Paica, cunan punllallatajmi yallihuan chasquin. Huasicunata, huauquicunata, panicunata, mamacunata, huahuacunata, allpacunatapish patsaj cutihuan yallitami chasquin. Shamuj punllapicarin, huiñai causaitamari chasquinga. 31Shina cajpipish achcacunami, puntapi cajcunaca huashayangacuna. Ashtahuanpish catilla cajcunami, puntapi cangacuna— nircami.
Jesusca cutinmi Paita huañuchinata huillashca
(Mat 20:17-19; Luc 18:31-34)
32Jerusalenmanmi, ñanta huichiman ricurcacuna. Jesús ñaupashpa ricujpimi, yachacujcunaca mancharinacushpa, manchailla caticurcacuna. Chaimantami chunga ishquillata chʼicanchishpa, Pai imalla tucuna cashcata, cashna huillai callarirca: 33«Cunanca Jerusalenmanmi huichiyacunchij. Runa Aichayuj Ñucataca pushaj curacunaman, Mandashcata yachachijcunamanmi cungacuna. Paicunami Ñucataca juchachishpa, ‘Huañunami cangui’ nishpa, mana israelcunaman cunga. 34Paicunaca, chanzata rurashpa azotingacunami, chʼucangacunami, huañuchingacunapishmi. Ashtahuanpish quimsa punllapica causarishallami» nircami.
Jacobohuan Juanhuanmi puntapi tiyarinata mañashcacuna
(Mat 20:20-28)
35Chashna nijpimi, Zebedeopaj churi Jacobopish, Juanpish Jesuspajman cʼuchuyashpaca:
—Yachachij, ñucanchij mañashcata ari ninguipishchari— nircacuna.
36Shina nijpi Jesusca:
—¿Imatataj rurachun ninguichij?— nishpami tapurca.
37Chashna nijpimi, paicunaca:
—Quiquinpaj sumaj mandanapica, shujtaca alli ladoman, caishujtaca lluqui ladoman ñucanchijta tiyachihuangui— nircacuna.
38Shina nijpi, Jesusca:
—Imata mañacushcatapish mana yachanguichijchu. ¿Ñuca ubyanataca, ubyai tucunguichijchari? ¿Bautiźarinatapish, Ñuca bautiźarinapi bautiźari tucunguichijchari?— nircami.
39Chashna nijpi paicunaca:
—Ari, rurashunllami— nishpa cutichijpi, Jesusca cashnami nirca:
—Chaica chashnatajmari. Ñuca ubyanataca, cancunapish ubyagringuichijmi. Bautiźarinatapish, Ñuca bautiźarishcapi bautiźaringuichijmi. 40Ashtahuanpish Ñuca alli ladopi, lluqui ladopi tiyachinaca mana Ñuca maquipichu. Chaipica, maijanpaj allichishca cashpaca, chaitami tiyachinga— nircami.
41Caishuj chunga yachacujcuna chaita uyashpaca, Jacobohuanpish, Juanhuanpish pʼiñarircacunami. 42Chaimantami Jesusca, tucuicunata cayashpa cashna nirca:
—Cancunallataj yachanguichijmi, llajtacunata mandajcunallami, llajtapi causajcunataca sarushpa charincuna. Llajtacunapi jatun nishcacunami, paicunallata servichishpa charincuna. 43Ashtahuanpish cancunaca, mana chashna cana canguichijchu. Maijan cancunapuramanta jatun casha nishpaca, cancunata servij cachun. 44Cancunapuramanta maijanpish puntapi casha nishpaca, tucuicunata servij cachun. 45Ñuca, Runa Aichayuj cashpapish, mana servishca puringapaj shamurcanichu. Ashtahuanpish Ñucaca servingapajpish, huañushpa achcacunata quishpichingapajpishmi shamurcani. Chaimantami chashna mandani— nircami.
Mana ricuj Bartimeotami Jesús alliyachishca
(Mat 20:29-34; Luc 18:35-43)
46Ñami Jericoman chayamurcacuna. Jericomanta Jesús Paipaj yachacujcunandij, achca gentecunandij cutin llujshicujpimi, Timeopaj churi Bartimeoca, ñan cʼuchupi mañashpa tiyacushca carca. Paica, mana ricujmi carca. 47Paica, ‘Nazaretmanta Jesusmi shamucun’ nijta uyashpaca:
—¡Davidpaj Churi Jesús, ñucata llaquihuaiari!— nishpami capari callarirca.
48Chashna caparicujpica, achcacunami upallachun nishpa jarcarcacuna. Ashtahuanpish paica:
—¡Davidpaj Churi, ñucataca llaquihuaiari!— nishpami, ashtahuan caparirirca.
49Jesusca chaipi shayarishcahuanmi:
—Cayaichij— nirca.
Mana ricujta cayajcunaca:
—Alliyachigrinmari, jatari, cayacunmari— nircacunami.
50Chashna nijpica paica pillurishcatapish shitashpami, jatarishcahuan Jesuspajman shamurca. 51Pai shamujpimi Jesusca:
—¿Imatataj rurachun ningui?— nishpa tapurca.
Chashna tapujpica, mana ricujca:
—Yachachij, ñuca ñahuicunata allichihuai— nircami.
52Shina nijpi Jesusca:
—Ricui, can crishcamantami alliyangui— nircami.
Chashna ninca, ñahui ricujpica, Jesusta catishpa ñanta rircallami.
O braku i rastavi
(Mt 19:1-9)
1Isus ode iz Kafarnauma južnije, u judejski kraj te istočno od rijeke Jordana. I opet nagrne k njemu mnoštvo naroda te ih je po svojemu običaju poučavao.
2Priđu mu neki farizeji pa ga upitaju pokušavajući ga zaskočiti: “Smije li se muž razvesti od žene?”
3“Što vam je o tome zapovjedio Mojsije?” upita ih Isus.
4“On je to dopustio”, odgovore mu. “Rekao je da muž mora ženi samo napisati otpusnicu i može ju otpustiti.”
5“Mojsije vam je napisao ovu zapovijed zbog vaših tvrdih srca! 6Jer Bog ih je još na početku stvorenja stvorio ‘muškim i ženskim’10:6 Postanak 1:27; 5:2.. 7‘Čovjek će ostaviti oca i majku da bi se sjedinio sa svojom ženom, 8i njih će dvoje biti jedno tijelo.’10:8 Postanak 2:24. Njih dvoje, prema tome, nisu više dva, nego jedno. 9Neka dakle nijedan čovjek ne rastavlja one koje je Bog sjedinio!”
10Kad su bili u kući, učenici ga ponovno o tomu upitaju. 11On im reče: “Tko god se razvede od svoje žene da bi se oženio drugom, čini preljub prema prvoj ženi. 12Rastavi li se žena od muža i preuda, ona također čini preljub.”
Isus blagoslivlja djecu
(Mt 19:13-15; Lk 18:15-17)
13Isusu su dovodili djecu da ih dotakne i blagoslovi. Učenici su im to priječili. 14Kad je Isus to vidio, razljutio se te im reče: “Pustite dječicu k meni i ne tjerajte ih jer takvima pripada Božje kraljevstvo! 15Zaista vam kažem, tko kraljevstvo Božje ne prihvati poput te dječice, nikada neće u njega ući!” 16Tada izgrli djecu i blagoslovi ih polažući na njih ruke.
Bogataš
(Mt 19:16-30; Lk 18:18-30)
17Dok se spremao na put, pritrči mu neki čovjek, klekne pred njega i upita ga: “Dobri učitelju, što moram učiniti da dobijem vječni život?”
18“Zašto me zoveš dobrim?”10:18 Epitet “dobar” upotrebljavao se samo za Boga. Isus postavlja pitanje da bi vidio da li čovjek ima pravilno razumijevanje Isusovog identiteta, odnosno, da je Isus Bog. Ukoliko ga čovjek prihvaća kao Boga, on će onda prihvatiti Isusov poziv da rasproda sve što ima i da ga slijedi. upita ga Isus. “Dobar je samo Bog. 19A zapovijedi znaš: ‘Ne ubij’, ‘Ne čini preljub’, ‘Ne ukradi’, ‘Ne svjedoči lažno’, ‘Ne varaj’, ‘Poštuj oca i majku!’”
20“Gospodine, sve te zapovijedi držim još od mladosti”, odgovori čovjek.
21Isus ga promotri i zavoli ga. “Još ti jedno nedostaje”, reče mu, “idi i prodaj sve što imaš, a novac razdijeli siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i slijedi me!” 22Čovjek se na te riječi snuždi i žalosno ode jer je imao veliki imetak.
23Isus pogleda uokolo i reče učenicima: “Kako je teško bogatašima ući u kraljevstvo Božje!” 24Oni se na to silno iznenade. Isus nastavi: “Djeco draga, kako je teško ući u kraljevstvo Božje! 25Lakše bi devi bilo provući se kroz iglenu ušicu nego bogatašu ući u Božje kraljevstvo!”
26Učenici se zaprepaste. “Pa tko se onda uopće može spasiti?” pitali su.
27Isus ih pozorno pogleda pa reče: “Ljudima je to potpuno nemoguće, ali ne i Bogu. Jer Bogu je sve moguće!”
28Petar mu reče: “Evo, mi smo sve ostavili da te slijedimo.”
29Isus odgovori: “Zaista vam kažem, nema takvoga tko se radi mene i radi Radosne vijesti odrekao kuće, braće, sestara, majke, oca, djece ili imanja, 30a da uz progonstvo neće već u ovome svijetu dobiti natrag stostruko: kuće, braću, sestre, majku, oca, djecu i imanja, a u budućemu svijetu i vječni život. 31Ali mnogi koji su sada prvi tada će biti na zadnjemu mjestu, a mnogi koje ovdje smatraju zadnjima ondje će biti najveći.”
Isus ponovno naviješta svoju smrt
(Mt 20:17-19; Lk 18:31-34)
32Uspinjali su se prema Jeruzalemu. Isus je išao pred zaprepaštenim učenicima. Ljudi koji su ga slijedili bili su prestrašeni. Isus povede Dvanaestoricu na stranu i počne im još jedanput govoriti o onomu što mu se imalo dogoditi: 33“Evo, ulazimo u Jeruzalem. Tamo će Sina Čovječjega predati svećeničkim glavarima i pismoznancima, koji će ga osuditi na smrt i predati Rimljanima.10:33 U grčkome: poganima. 34Rugat će mu se, popljuvati ga, bičevati i ubiti. Ali on će nakon tri dana uskrsnuti.”
Isus poučava o služenju drugima
(Mt 20:20-28; Lk 22:24-27)
35Zatim mu priđu Jakov i Ivan, Zebedejevi sinovi, i mu rekoše: “Učitelju, htjeli bismo da nam nešto učiniš.”
36“A što?” upita ih Isus.
37“Dopusti nam, kad uđeš u svoju slavu, da sjedimo na počasnim mjestima do tebe, jedan s desne, a drugi s lijeve strane.”
38Isus odgovori: “Ne znate što tražite. Možete li vi ispiti gorku čašu iz koje ću ja piti? Ili se krstiti krštenjem trpljenja kojim se ja moram krstiti?”
39“Možemo!” odgovore oni. A on reče: “Zaista ćete piti iz moje čaše i krstit ćete se mojim krštenjem, 40ali nije na meni da odredim tko će sjediti zdesna ili slijeva do mene. Ta mjesta pripadaju onima za koje su određena.”
41Kad su to čula ostala desetorica učenika, naljute se na Jakova i Ivana. 42Zato ih Isus dozove k sebi i reče: “Vi znate da oni koji se smatraju vladarima svijeta okrutno postupaju s narodom i da moćnici nad njim vladaju stegom. 43Ali nije tako među vama! Naprotiv, tko želi biti najveći među vama, neka vam bude sluga. 44Tko želi biti najveći od svih, neka svima bude robom. 45Jer ni Sin Čovječji nije došao da mu služe, već da on služi drugima i dade svoj život kao otkupninu za mnoge.”
Isus vraća vid Bartimeju
(Mt 20:29-34; Lk 18:35-43)
46Stigli su tako u Jerihon. Kad je Isus izlazio iz Jerihona u pratnji učenika i velikog mnoštva, pokraj puta sjedio je slijepi prosjak Bartimej, Timejev sin. 47Kad je čuo da je stigao Isus iz Nazareta, počeo je vikati: “Isuse, sine Davidov, smiluj mi se!”
48Mnogi su ga korili i opominjali ga da ušuti, ali on počne još jače vikati: “Sine Davidov, smiluj mi se!”
49Kad Isus to začuje, zaustavi se i reče: “Recite mu da priđe.”
Oni pozovu slijepca. “Samo hrabro!” kazaše mu. “Hajde, zove te!” 50Bartimej zbaci sa sebe ogrtač, skoči i pritrči Isusu.
51“Što želiš da ti učinim?” upita ga Isus.
“Da progledam, Gospodine!,” zamoli slijepac.
52“Hajde!”, odgovori mu Isus. “Tvoja te je vjera iscijelila!” Slijepac smjesta progleda i krene cestom za Isusom.
