1Cashnapishmi nirca:
—Caipi cajcunamanta maijancunaca, Taita Dios Pai tucuita rurai tucushcahuan mandaj shamungacama manaraj huañungacunachu. Paicunami quiquin ñahuihuan ricungacuna, chaica chashnatajmi— nircapishmi.
2Chaimanta sujta punlla qʼuipami Jesusca, Pedrota, Jacobota, Juantapish paicunallata chʼicanchishpa, shuj jatun urcuman pushashpa rirca. Chaipica, paicunapaj ñaupajpimi shujtajyarishpa ricurirca. 3Pai churashcacunapish, rasu shina yurajlla lamyacujmi tucurca. Chashnataj yurajllataca, cai pachapi pi tajshajpish, manataj yurajyachi tucunchu. 4Chaita ricucujpica, ñapish Eliaspish, Moisespish Jesus-huan parlanacucuj ricurircallami. 5Chaimantami Pedroca, Jesustaca:
—¡Yachachij, allitaj caipi canchij! Cambaj shuj, Moisespaj shuj, Eliaspaj shuj, quimsa chugllacunata rurashunllamari— nircami.
6Caishujcunandijllataj manchaihuan huañucushcamanta, imata rimacushcatapish mana yuyashpami, Pedroca chashna nirca. 7Chaimantaca, shuj pʼuyu shamushpami llandurca. Chai pʼuyumantaca: «Caica, Ñuca cʼuyashca Churimi, Paillata uyaichij» nishpa rimashcami uyarirca. 8Chaita paicuna ricucujllapitaj, ñapish caishujcunaca mana ricurircachu. Jesusllatami, Pailla chaipi cajta ricurcacuna.
9Jesús chai urcumanta ña uriyamucushpaca, paicuna ricushcataca, huañushcacunapaj chaupimanta Runa Aichayuj causaringacama, amaraj piman huillachunmi mandarca. 10Chashna mandashcataca, paicunapurallami yacharcacuna. Shina cashpapish, «Huañushcacunapaj chaupimanta causaringacama» nishcatami, paicunapuralla parlanacurcacuna. 11Paicunami Jesustaca:
—¿Ima nishpataj Mandashcata yachachijcunaca, ‘Eliasrajmi puntaca shamuna can’ nincuna?— nishpami tapurcacuna.
12Jesusca, cashna nishpami cutichirca:
—Eliastajmari puntaca shamunga. Paimi, tucui imatapish allichinga. ¿Manachu Quillcashcapica, ‘Runa Aichayujca achca llaquita apangami, mana ricunachingacunachu’ nishca tiyacun? 13Chashnatajmari, Eliasca, ñamari shamurca. Paitaca, Dios Quillcachishcapi nishca shinallatajmi, tucui paicuna munashcata rurarcacuna— nircami.
Supai japishca huambratami Jesús alliyachishca
(Mat 17:14-23; Luc 9:37-45)
14Jesusca, caishuj yachacujcuna shuyacushcaman chayamushpaca, paicunapaj muyundijpi, achca gentecunatapish, mandashcacunata yachachijcuna paicunahuan rimanacucujtapishmi ricurca. 15Pai ricurijpica, gentecunaca mancharishpami, tucuicuna Paipajman callpashpa, ‘¿Allillachu cangui?’ nircacuna. 16Jesusca:
—¿Imatataj paicunahuanca rimanacucunguichij?— nishpami tapurca.
17Chai tucuicunapaj chaupimantami, ñapish shuj runaca, cashna nishpa cutichirca:
—Yachachij, ñuca churitamari upayachij supai japishca. Paitamari Quiquinpajman apamurcani. 18Chai espirituca, maipipish japishcahuan, ñapish manchanayajta chaspinllamari. Shimiman puscuta shitashpa, quirucunapish canirishpa singurinllamari. Chashna jatunta llaquichijpimari, huambraca tucui chaquirishpa catimun. Ñamari Quiquinpaj yachacujcunataca, supaita llujshichishpa cachachun ricuchircani. Paicunaca manamari imata rurai tucunchu— nircami.
19Shina nijpi Jesusca:
—¡Ai, mana crij runacuna! ¿Maicamataj cancunahuan puricuchunlla ninguichij? ¿Maicamataj chashnalla catishpa, Ñucata llaquichinguichij? Chai huambrata caiman pushamuichij— nishpami rimarca.
20Jesuspajman chai huambrata cʼuchuyachijpi Paita ricujpimi, chai espirituca huambrata chaspishpa pambaman shitarca. Shimimanpish puscuta shitachishpami singuchirca.
21—¿Cashna tucushcaca ñachu unai?— nishpa, huambrapaj yayata Jesús tapujpica, cashnami nirca:
—Huahuamantapachami cashna tucun. 22Achca cutinmi huañuchisha nishpa ninapi, yacupi shitanlla. Cunan quiquin imallatapish rurai tucushpaca, ñucanchijta llaquishpa alliyachipaiari— nircami.
23Shina nijpimi Jesusca:
—¿Maitataj, rurai tucushpaca ninguiari? Pipish crijpajca, tucui imapish rurarinallamari— nircami.
24Chashna nincami, huambrapaj yayaca:
—Ari crinimari, ashtahuan alli crina yuyaita cuhuai— nishpa caparirca.
25Gentecuna yallitaj jundarimujta ricushpami, Jesusca chai mapa espiritutaca:
—Ñucami mandani: Upayachij, mana uyajta ruraj espíritu, paimanta llujshi, pajta cutin paipi yaicunguiman— nircami.
26Chaimantami espirituca caparichishpa, mana jahuallata chaspishpa pambapi shitashpa llujshirca. Huambraca huañushca shina saquirijpimi, achcacuna: «Huañunmari» nircacuna.
27Ashtahuanpish Jesús maquimanta japishpa jatarichijpica, huambraca shayarircallami. 28Jesús huasiman yaicujpimi, yachacujcunaca paillata chʼican:
—¿Ima nishpataj ñucanchijca mana llujshichishpa cachai tucurcanchij?— nishpa tapurcacuna.
29Jesusca:
—Cashna supaica imahuan mana llujshinchu, ashtahuanpish ayunashpa Diosta mañajllapimi llujshin— nircami.
30Chaimanta llujshishpaca, Galileatami ricurcacuna. Jesusca, Pai chaita ricujtaca, ama pi yachashca canman yuyarcami. 31Paipaj yachacujcunaman:
«Runa Aichayuj Ñucataca runacunapaj maquipi japichijpi, huañuchingacunami. Huañuchijpipish, quimsa punllapica causarishallami» nishpa yachachicushcamantami, paicunallahuan casha nirca.
32Ashtahuanpish paicunaca imata nisha nishpa chashna nicushcataca, mana yuyaita japircacunachu, tapunatapish mancharcacunami.
Ima shina cashpa ashtahuan jatun canatami Jesús huillashca
(Mat 18:1-5; Luc 9:46-48)
33Capernaumman chayamushpa, ña huasipi cashpami Jesusca:
—¿Imatataj ñanpica, cancunapuralla rimanacumunguichij?— nishpa tapurca.
34Ñanpica paicunapuralla, ‘¿Maijanshi jatun canchij?’ ninacushcamantami, upalla saquirircacuna. 35Chaimantami Jesusca tiyarishpa, chunga ishqui yachacujcunata cayashpaca:
—Maijanpish puntapi casha nishpaca, tucuicunapaj qʼuipalla tucuchun, tucuicunata servijpish cachun— nircami.
36Chaimantaca, shuj huahuata japishpami, paicunapaj chaupipi churarca. Chai huahuata marcashpami, cashna nirca:
37—Maijanpish Ñuca shutipi cai huahua shinata chasquijca, Ñucatami chasquin. Ñucata chasquijca, mana Ñucallatachu chasquin, Ñucata Cachajtapishmari chasquin— nircami.
Pipish ñucanchijpurallataj cashpallami ñucanchijtaca mana pʼiñanga
(Mat 10:42; Luc 9:49-50)
38Chashna nijpi Juanca:
—Yachachij, shuj runatami Cambaj shutipi supaicunata llujshichicujta ricurcanchij. Paica, manamari ñucanchijpura carcachu. Chaimantami paitaca jarcarcanchij— nishpami huillarca.
39Ashtahuanpish Jesusca, cashnami nirca:
—Ama jarcaichijchu. Pipish Ñuca shutipi ima milagrota rurashca jahuaca, mana Ñucataca mana alli nishpa rimangachu. 40Ñucanchijpurallataj cashpallami, ñucanchijtaca mana pʼiñanga. 41Cancuna Cristopaj cashcamanta, pipish Ñuca shutipi pilchi yacullatapish cancunaman cujca, chasquina cashcataca japingatajmi, chaica chashnatajmi.
Juchapi urmachijpajca jatun llaquimi shamunga
(Mat 18:6-9; Luc 17:1-2)
42Ashtahuanpish Ñucata crij cai uchillacunata urmachijtaca, pi cajpipish cutana jatun rumita cungapi huatashpa, mama cuchapi shitanami alli canman. 43Cambaj maqui ima shinapish urmachisha nijpica, pʼitishpa shitai. Ishqui maquindij cashpa, ucu pacha manataj huañuj ninaman rinapaj randica, shuj maquiyujllapish huiñai causaiman yaicunamari alli. 44Ucu pachapica, chaipi tiyaj cʼurucunapish manataj huañunchu, ninapish rupacunllami. 45Shinallataj cambaj chaqui canta ima shinapish urmachisha nijpica, pʼitishpa shitai. Ishqui chaquindij cashpa, ucu pacha manataj huañuj ninapi shitashca canapaj randica, shuj chaquiyujllapish huiñaita causanaman yaicunamari alli. 46Ucu pachapica, paicunapaj cʼurucunapish manataj huañunchu, ninapish rupacunllami. 47Shinallataj cambaj ñahui canta ima shinapish urmachisha nijpica, surcuilla. Ishqui ñahuindij cashpa, ucu pachapi shitashca canapaj randica, shuj ñahuiyujllapish Dios mandacunman yaicunamari alli. 48Ucu pachapica, paicunapaj cʼurucunapish manataj huañunchu, ninapish rupacunllami. 49Ninami tucuicunata cachi shina jañujyachinga. 50Cachitajmari alli. Shina cashpapish cachi jamllayajpica, ¿imahuantaj cutin cachiman tigrachinguichigari? Cancunallataj cachiyuj shina caichij, caishuj chaishujhuan sumajta cushilla causaichij— nircami.
1Nadalje reče: “Zaista vam kažem, neki među vama koji ste ovdje neće umrijeti prije nego što vide Božje kraljevstvo kako dolazi sa silom!”
Preobrazba
(Mt 17:1-13; Lk 9:28-36)
2Nakon šest dana povede Isus sa sobom Petra, Jakova i Ivana visoko u goru, u osamu. Tu se pred njima preobrazi. 3Haljine mu postanu tako blještavo bijele kako ih ne bi mogao izbijeliti nijedan bjelilac na zemlji. 4Tada se pojave Ilija i Mojsije te počnu razgovarati s Isusom.
5“Učitelju, dobro je što smo ovdje!” reče mu Petar. “Napravit ćemo tu tri sjenice: jednu za tebe, jednu za Mojsija i jednu za Iliju.” 6Nije, naime, znao što da kaže jer su se silno prestrašili.
7Dok je to još govorio, prekrije ih oblak, a iz njega se začuje glas: “Ovo je moj ljubljeni Sin! Njega slušajte!”
8Oni smjesta pogledaju uokolo. Mojsije i Ilija bijahu nestali i samo je Isus bio s njima.
9Dok su silazili s gore, Isus im zapovjedi da nikome ne govore što su vidjeli sve dok Sin Čovječji ne ustane od mrtvih. 10Zadržali su to za sebe, ali su o tome razgovarali i pitali se na što je mislio kad je rekao da će “ustati od mrtvih”.
11Upitaju ga: “Zašto pismoznanci tvrde da prije Mesije mora doći Ilija?”
12“Nesumnjivo najprije mora doći Ilija”, reče on, “da sve opet stavi na svoje mjesto. Kako onda u Svetomu pismu piše da će Sin Čovječji mnogo trpjeti te da će biti prezren? 13Ali vam kažem da je Ilija već došao i su s njim postupili kako im se prohtjelo, baš kao je u Pismu i pretkazano.”
Isus iscjeljuje opsjednutog dječaka
(Mt 17:14-19; Lk 9:37-42)
14Kad su se vratili ostalim učenicima, opaze da se ondje okupilo mnoštvo ljudi i pismoznanci te da se prepiru. 15Mnoštvo je sa strahopoštovanjem promatralo Isusa dok im je prilazio, a onda mu potrčalo u susret da ga pozdravi.
16“Oko čega se prepirete?” upita ih.
17Neki čovjek iz mnoštva mu reče: “Učitelju, doveo sam svojeg sina da ga iscijeliš—ne može govoriti jer je opsjednut nijemim duhom. 18Kad ga uhvati, baci ga na zemlju, na usta mu ide pjena, škripi zubima i koči se. Zato sam zamolio tvoje učenike da ga istjeraju, ali nisu mogli.”
19“O nevjerni rode!” reče Isus učenicima. “Koliko dugo još moram biti s vama? Dokle vas moram podnositi? Dovedite mi ga!” 20Dovedu ga. Kad je ugledao Isusa, duh silno zgrči ga. On padne na tlo previjajući se, a na usta mu udari pjena. 21“Otkad mu je tako?” upita Isus oca.
“Još odmalena”, odgovori. 22“Duh ga ćesto baci u vatru ili u vodu da ga ubije. Smiluj nam se i učini što ako možeš!”
23“Ako mogu?” zapita ga Isus. “Sve je moguće onomu koji vjeruje!”
24Dječakov otac smjesta poviče: “Vjerujem! Pomozi mi da ne sumnjam!”
25Kad Isus opazi da im prilazi sve više ljudi, zaprijeti nečistome duhu: “Nijemi i gluhi duše! Zapovijedam ti da iziđeš iz njega i da se više ne vraćaš!” 26Zli duh vrisne, silno zgrči dječaka, pa iziđe iz njega. Dječak ostane beživotno ležati, pa mnogi rekoše: “Mrtav je!” 27Ali Isus ga uzme za ruku i pomogne mu ustati te se on osovi na noge.
28Kad uđe u kuću i ostane nasamo s učenicima, oni ga upitaju: “Zašto mi nismo mogli istjerati tog zloduha?”
29Isus im reče: “Ta se vrsta može istjerati samo molitvom.”
Isus ponovno pretkazuje svoju smrt
(Mt 17:22-23; Lk 9:43-45)
30Odlazeći iz toga kraja, putovali su Galilejom. Isus nije htio da ljudi saznaju da su ondje. 31Poučavao je, naime, učenike i reče im: “Sin Čovječji bit će predan ljudima u ruke. Ubit će ga, ali on će nakon tri dana uskrsnuti.” 32Ali oni nisu razumjeli što im kazuje, a bojali su se pitati ga da im objasni.
Tko je najveći u kraljevstvu
(Mt 18:1-5; Lk 9:46-48)
33Stignu tako u Kafarnaum. Kad su se smjestili u kući u kojoj su kanili boraviti, Isus ih upita: “O čemu ste to putem raspravljali?” 34Ali oni su samo šutjeli jer su se prepirali oko toga tko je od njih najveći. 35Isus sjedne i pozove ih bliže te im reče: “Tko želi biti prvi, taj sebe mora staviti na zadnje mjesto i biti sluga svima!”
36Zatim uzme dijete, postavi ga u sredinu između njih, zagrli ga te im reče: 37“Tko prihvati takvo malo dijete radi mene, mene prihvaća. A tko mene prihvati, prihvaća Boga koji me je poslao.”
Pozivanje na Isusovo ime
(Mt 10:42; Lk 9:49-50)
38Ivan mu reče: “Učitelju, vidjeli smo nekog čovjeka da se koristi tvojim imenom izgoneći zle duhove; rekli smo mu da to ne radi jer nije iz naše skupine.”
39“Ne branite mu!” reče im Isus. “Jer nema toga tko bi mogao činiti čudesa u moje ime, a onda ubrzo govoriti zlo o meni. 40Tko nije protiv nas, za nas je! 41Tko vas napoji čašom vode, zato što meni pripadate, sigurno neće mu propasti nagrada.
Navođenje na grijeh
(Mt 18:8-9; Lk 17:1-2)
42Ali tko jednoga od ovih malenih koji vjeruju u mene navede da posrne u vjeri, bilo bi mu bolje da mu o vrat objese mlinski kamen i bacili ga u more. 43Navodi li te vlastita ruka na grijeh, odsijeci ju. Bolje ti je kljastu ući u vječni život nego s objema rukama biti bačen u neugasivi oganj pakla, 44gdje crv ne umire i gdje se oganj ne gasi.9:44 Izaija 66:24. 45Navodi li te na grijeh vlastita noga, odsijeci ju! Bolje ti je hromu ući u vječni život nego s objema nogama biti bačen u pakao, 46gdje crv ne umire i gdje se oganj ne gasi. 47Navodi li te i vlastito oko na grijeh, iskopaj ga i baci! Bolje ti je bez jednog oka ući u kraljevstvo Božje nego s oba oka biti bačen u pakao, 48gdje crv ne umire i gdje se oganj ne gasi. 49Svatko će biti vatrom zasoljen. 50Sol je dobra. Ali ako ona obljutavi, čime ćete ju opet osoliti? Zato ne gubite svoju slanost! Živite u miru jedni s drugima!”
