Isus i Zakej
1Isus uđe u Jerihon. Dok je prolazio gradom, 2dođe čovjek imenom Zakej, utjecajan Židov koji je radio za rimsku poreznu upravu i vrlo se obogatio. 3Želio je vidjeti Isusa, ali je bio prenizak rastom da bi ga mogao vidjeti preko mnoštva. 4On zato potrči naprijed te se popne na smokvu pokraj koje je Isus trebao proći da s nje promatra.
5Kad je Isus stigao do njega, pogleda gore i reče mu: “Zakeju, brzo siđi! Danas moram k tebi u goste.”
6Zakej žurno siđe s drveta i primi ga u goste sav radostan. 7Ali mnoštvo koje je to promatralo počne prigovarati: “Otišao je takvom grešniku u goste!”
8A Zakej ustane i reče Gospodinu: “Gospodine, polovicu svojega imanja dat ću siromasima, a svakome koga sam prevario četverostruko ću vratiti.”
9“Danas je u ovu kuću došlo spasenje jer je i ovaj čovjek Abrahamov sin! 10Ja, Sin Čovječji, došao sam tražiti i spasiti izgubljene.”
Prispodoba o desetorici slugu
(Mt 25:14-30)
11Mnoštvo je sve to slušalo. Kako je već bio nadomak Jeruzalemu, mislili su da će se kraljevstvo Božje odmah pojaviti. Isus im zato ispriča prispodobu: 12“Neki je ugledan čovjek trebao otputovati u daleku zemlju da ga ondje okrune za kralja, a zatim se vratiti. 13Pozove zato desetoricu svojih slugu, dade svakomu pola kilograma srebra19:13 U grčkome: 10 mina (svakome jednu minu, što je u to doba iznosilo otprilike tri mjesečne plaće). te im reče: ‘Trgujte s njime dok ne dođem.’ 14Ali njegovi su ga građani mrzili i poslali su za njim poslanike s porukom: ‘Ne želimo da on kraljuje nad nama.’
15Kad se vratio kao kralj, zapovjedi da mu pozovu sluge kojima je dao novac. Htio je znati koliko je koji zaradio. 16Prvi sluga dođe i reče: ‘Gospodaru, udeseterostručio sam iznos koji si mi dao.’ 17‘Odlično! Dobar si sluga’, reče mu on. ‘Zato što si bio vjeran u najmanjemu, dajem ti da vladaš nad deset gradova.’
18Drugi sluga dođe i reče: ‘Upeterostručio sam iznos, gospodaru.’ 19‘Dobro! Vladaj nad pet gradova’, reče i njemu.
20Ali treći sluga dođe bez zarade i reče: ‘Gospodaru, evo ti srebra. Držao sam ga skrivenoga u rupcu. 21Bojao sam te se zato što si strog čovjek. Uzimaš što nije tvoje i žanješ što nisi posijao.’
22‘Zli slugo!’ odgovori mu on. ‘Sudit ću ti prema tvojim vlastitim riječima. Znao si da sam strog, da uzimam što nije moje i da žanjem što nisam posijao? 23Zašto onda nisi moj novac uložio u banku?19:23 U grčkome: kod novčara. Tako bih barem dobio kamate.’ 24Zatim kralj reče: ‘Oduzmite mu to srebro i dajte ga onome koji ima deset!’
25‘Ali, gospodaru, pa on već ima pet kilograma srebra!19:25 U grčkome: deset mina.’ kazali su.
26‘Velim vam,’ odgovori im kralj, ‘onome tko ima dat će se još, a onome tko nema oduzet će se i ono što ima. 27A moje neprijatelje, koji me nisu htjeli za kralja, dovedite ovamo i smaknite ih preda mnom.’”
Mesijanski ulazak u Jeruzalem
(Mt 21:1-11; Mk 11:1-11; Iv 12:12-19)
28Pošto im je to ispričao, Isus krene dalje prema Jeruzalemu. 29Kad se približio mjestima Betfagi i Betaniji na Maslinskoj gori, pošalje naprijed dvojicu učenika. 30“Idite u ono selo pred vama”, reče im, “i čim uđete, vidjet ćete privezano magare koje još nitko nije jahao. Odvežite ga i dovedite ovamo. 31Upita li vas tko: ‘Što to radite?’ recite samo: ‘Treba Gospodinu.’”
32Oni odu i nađu magare kako im je rekao. 33Dok su ga odvezivali, neki ih ljudi upitaju: “Zašto odvezujete magare?”
34“Gospodinu treba”, odgovore oni. 35Dovedu magare Isusu i prebace preko njega svoje ogrtače te posjednu Isusa na njega.
36Mnoštvo je pred Isusom prostiralo svoje ogrtače po putu. 37Kad se već približio obronku Maslinske gore, mnoštvo njegovih sljedbenika počne na sav glas zahvaljivati Bogu za sva slavna djela što su ih vidjeli:
38“Blagoslovljen kralj
koji dolazi u ime Gospodnje!
Na nebu mir!
Slava Bogu na nebu!”19:38 Psalam 118:25-26 i Psalam 148:1.
39Ali neki farizeji među njime kazaše: “Učitelju, opomeni svoje učenike da to ne govore!”
40“Kažem vam,” reče im Isus, “ako oni ušute, klicat će kamenje na cesti!”
Isus tuži nad Jeruzalemom
41Kad se približio Jeruzalemu i ugledao grad, Isus zaplače nad njim: 42“Kako bih volio da si danas pronašao put mira! Ali sada je prekasno i mir je skriven od tebe. 43Doći će dani kada će neprijatelj zauzeti tvoje zidine, opkoliti te i pritisnuti sa svih strana. 44Sravnit će sa zemljom i tebe i tvoju djecu u tebi. Neće od tebe ostati ni kamena na kamenu jer nisi prepoznao da te je Bog pohodio.”
Isus izgoni trgovce iz Hrama
(Mt 21:12-17; Mk 11:15-19; Iv 2:13-22)
45Kad je ušao u Hram, Isus počne iz njega izgoniti trgovce. 46“U Svetome pismu piše: ‘Moj Hram treba biti molitveni dom’, a vi ste ga pretvorili u razbojničku špilju!”,19:46 Izaija 56:7; Jeremija 7:11. reče im.
47Nakon toga Isus je danomice poučavao u Hramu, a svećenički poglavari i pismoznanci smišljali su skupa s narodnim starješinama kako da ga ubiju, 48ali im to nije polazilo za rukom jer je narod upijao svaku njegovu riječ.
Zaqueohuanmi Jesús parlanacushca
1Jesusca ña Jericoman yaicushpami, chai pueblo chaupita ricurca. 2Chai pueblopica impuestota japij, Zaqueo shuti, achcata charij runami causarca. 3Paica uchilla cashcamantami, Jesusta rijsisha nishpapish achca gentecuna jarcajpi, mana ricui tucurca. 4Chaimantami Jesús rina ñanta callpashpa ñaupashpaca, Paita ricungapaj sicómoro yuraman huichiyarca. 5Jesusca, Zaqueo tiyacun yura cʼuchuta ricushpaca, huichilla ricushpami:
—Zaqueo, utca uriyamui. Ñucaca, cambaj huasipimari cunanca poźasha nini— nirca.
6Chashna ninca, callpashpa uriyamushpami, Zaqueoca cushicushpa Jesusta paipaj huasiman pusharca. 7Chaita ricushpaca, tucuicunami:
—¿Cai runaca, juchayujpaj huasipichu poźanaman yaicun, imamí?— nishpa rimai callarircacuna.
8Chai qʼuipaca Zaqueoca, shayarishpami:
—Riqui, Apu Jesús, ñuca charishcacunamanta chaupitami huajchacunaman cusha. Maijancunapajta umashpa shuhuashcataca, chuscu cutihuanmi tigrachisha— nircami.
9Chashna nijpimi, Jesusca cashna nirca:
—Cunan punllami, cai huasipi causajcunataca quishpichishca. Cai runapish, ñaupa yaya Abrahampaj huahua huahuamari. 10Runa Aichayuj Ñucaca, chingarishcacunata mashcashpa quishpichingapajmari shamurcani— nircami.
Cullquita mingashcahuan chʼimbapurashpa yuyachishca parlomi
11Jesusca, ñami Jerusalenman chayagricurca. Paita uyacuj gentecunapish, ‘Taita Dios mandanaca, ñami chayamucun’ yuyacurcacunami. Chaimantami, yuyachij cai parlota cashna parlarca: 12«Achcata charij shuj alli runami, jatun mandaj cachun churajpi, mandanata chasquishpa tigramungapaj shujtaj llajtaman rirca. 13Chai runaca manaraj rishpami, paipaj runacunapuramanta chunga runacunata cayashpaca: ‘Jaicachij, cai cullquihuanca ñuca tigramungacama, randishpa, cʼatushpa cullquita mirachicuichij’ nishpa, chunga cullquita saquirca. 14Chai runa ña rijpica, chai llajtapi causaj paita pʼiñajcunami: ‘Cai runataca, ñucanchijta mandaj cachun mana churachun ninchijchu’ nishpa, paita jarcachingapaj shuj huillajcunata catichishpa cacharcacuna. 15Chashna huashalla jarcacujpipish, chai runaca mandaj tucushpatajmi tigramurca. Ña tigramushpaca, pai saquishca cullquita, mashnata mirachishcata yachangapajmi, tucui chunga runacunata cayaj cacharca. 16Punta shamuj runaca: “Apu, ñucaman saquishca minataca chungahuanmi mirachircani” nircami. 17Chashna nijpi chai jatun mandajca: “Canca alli runami cangui, allitami rurashcangui. Ashallata chasquishpapish alli mirachishcamantaca, chunga pueblocunatami mandangui” nircami. 18Cutin caishuj shamushpaca: “Apu, quiquin ñucaman cushpa saquishca minataca pichcahuanmi mirachircani” nirca. 19Chai runatapish chai mandajca: “Canca pichca pueblocunatami mandangui” nircami. 20Cutin shujtaj chayamushpaca, cashnami nirca: “Apu, jaica cambaj minataca shuj linsopimi alli huaquichircani. 21Quiquinca manapish cushcata mañaj, manapish tarpushpa tandaj, pʼiña amo cajpimari, canta manchashpa chashna rurarcani” nircami. 22Chashna nijpica, chai mandajca cashnami nirca: “Qʼuilla servij, cambaj quiquin shimi rimashcallahuantajmi, cantaca juchachini. Ñucataca, manapish cushcata mañaj, manapish tarpushcata tandaj, pʼiña amo cashcataca yachashcanguitajmari. 23Chaita yachashpacarin, ¿ima nishpataj ñuca cushca cullquitaca, mana bancopi churarcanguiari? Chaipi churashca cajpica, ñuca tigramushpaca, huahua cullquindijmi japiman carcani” nircami. 24Chashna nishpaca, shujtaj chaipi cajcunata: “Cai runapaj minata quichushpa, chai chunga minata charijman cuichij” nircami. 25Shina nijpica chai runacunaca: “Apu, paica ñamari chunga minata charin” nircacunami. 26Chashna nijpimi, chai mandajca cashna nirca: “Charijmanmi ashtahuan cuna. Mana charijtaca, ashallata charishcatapish quichunami. 27Ñuca mana mandaj cachun nishpa pʼiñajcunataca caiman pushamushpa, ñuca ñaupajpi cungata pʼitichij” nircami» nishpami parlarca.
Jesusca Jatun Mandaj shinatajmi Jerusalenman yaicushca
(Mat 21:1-11; Mar 11:1-11; Juan 12:12-19)
28Chaita parlashca qʼuipaca Jesusca, Jerusalenman huichiyashpa catircallami. 29Betfagé shuti, Betania shuti pueblocuna cʼuchullapi caj Olivos urcuman chayashpami, Jesusca Paipaj yachacujcunamanta ishquita cacharca. 30Paicunataca: «Chʼimba ashalla huasicuna tiyanman richij. Chaiman chayashpaca, pi manaraj tiyarishca shuj burrotami ricunguichij. Chai burrotaca cacharishpa pushamunguichijlla. 31Pushamucujpi maijan, “¿Imapajtaj pushacunguichij?” nijpica: “Apunchij Jesusmari cai burrotaca pushanaman cacharca” ninguichijlla» nishpami cacharca.
32Jesús cachashca yachacujcuna rishpaca, Jesús nishca shinallatajmi burro shayacujta japircacuna. 33Chai burrota ña cacharicujpica:
—¿Imapajtaj burrota cacharicunguichij?— nishpami, burroyujcunaca tapurca.
34Chashna nijpica:
—Apunchij Jesús ‘Pushamui’ nijpimari pushacunchij— nircacunami.
35Jesuspajman chayachishpaca, paicunapaj jahua churanacunata burropaj jahuapi churashpami, Jesusta tiyachircacuna. 36Burropi tiyarishca ricujpica, Jesus-huan ricujcunaca ñanpimi paicunapaj jahua churanacunata mantarcacuna. 37Olivos urcuta Jesús uriyagrijpica, catishpa ricuj gentecunaca Jesús achca milagrocunata rurajta ricushcamantami, cushicushpa Diosta alabashpa, cashna caparircacuna:
38—¡Mandaj Diospaj shutipi shamucuj Jatun Mandajca, alli nishca cachun! ¡Jahua pachapipish alli sumaj cachun! ¡Taita Diostapish, sumajyachishca cachun!— nirircacunami.
39Chashna caparinacujpimi, chai catimucujcunapuramanta maijan fariseocunaca Jesustaca:
—Yachachij, Cambaj yachacujcunataca rimashpa jarcaiari— nircacuna.
40Chashna nijpi, Jesusca:
—Caicuna upallajpica, rumicunami caparinman— nirca.
Diospaj huasipi cʼatujcunatami Jesusca llujshichishca
(Mat 21:12-17; Mar 11:15-19; Juan 2:13-22)
41Jerusalenman ña chayagrishpami, chai pueblota ricushpaca, llaquishpa huacarca. 42Cashnami nirca:
—¡Cunan punlla cancunaman sumaj causaita cungapaj shamushcata yachashpaca, allichari canguichijman! Ashtahuanpish cancunapaj ñahuimantaca pacashcamari. 43Cancunata pʼiñajcuna patacunata shayachishpa, muyundijta jarcashpa, jatunta llaquichina punllacuna chayamucunmi. Cancunataca, chaupipi churashpami llaquichingacuna. 44Cantaca tucui urmachishpami, canpi causajcunataca tucuicunata huañuchingacuna. Shuj rumillatapish pircashcata mana saquingacunachu. Dios cancunata cunan ricuj shamujpi mana crishcamantami, chashna llaqui tucunguichij— nishpami huacarca.
45Jerusalenman ña chayashpaca, Diospaj huasiman yaicushpami, tucui chaipi cʼatujcunata randijcunata llujshichishpa cacharca.
46«Dios Quillcachishcapica: “Ñuca huasica, Ñucata mañana huasimi” ninmi. Ashtahuanpish cancunaca, shuhuacuna miticuna jutcutamari rurashcanguichij» nircami.
47Jesusca, punllantami Diospaj huasipi yachachirca. Chashna yachachicujpipish, curacunata pushaj curacunapish, Mandashcata yachachijcunapish, llajtata mandajcunapish Jesustaca huañuchinatami yuyacurcacuna. 48Chashna yuyacushpapish, tucuicuna Paita alli sumajta uyacujpimi, imata mana rurai tucurcacuna.
