Luka 18 – CRO & MTDS

Knijga O Kristu

Luka 18:1-43

Prispodoba o ustrajnoj udovici

1Isus ispriča učenicima prispodobu da ih pouči kako se uvijek treba moliti i nikada odustajati: 2“Bio je u nekome gradu sudac. Niti se bojao Boga niti je mario što misle ljudi. 3A u tomu je gradu bila i neka udovica koja je stalno dolazila k njemu i molila ga: ‘Obrani me od mojega tužitelja!’ 4Sudac dugo nije mario za to, ali napokon reče: ‘Iako se ne bojim Boga i ne marim za ljude, 5obranit ću tu udovicu jer mi stalno dodijava, da me ne dolazi vječno gnjaviti!’

6Čujte što govori nepravedni sudac!” reče Gospodin. 7“Neće li Bog onda obraniti svoje izabranike koji danonoćno vape k njemu? Hoće li odgađati da im pomogne? 8Kažem vam, žurno će im stati u obranu. Ali kad se ja, Sin Čovječji, vratim, hoću li naći vjere na zemlji?”

Priča o farizeju i ubiraču poreza

9Ispriča zatim prispodobu nekima koji su bili uvjereni u svoju pravednost, a druge su prezirali: 10“Dva su se čovjeka došla u Hram pomoliti. Jedan je bio farizej, a drugi grešni ubirač poreza. 11Ponosni se farizej u sebi molio: ‘Bože, hvala ti što nisam kao ostali ljudi: grabežljiv, nepravedan, preljubnik ili kao ovaj ubirač poreza. 12Dvaput u tjednu postim i dajem desetinu svojeg prihoda.’

13A ubirač poreza ostao je daleko i nije se usudio čak ni pogledati u nebo dok je molio. Udarao se u prsa i govorio: ‘Bože, smiluj se meni grešniku!’ 14Kažem vam: on je otišao doma opravdan pred Bogom, a ne farizej! Jer tko sebe uzvisuje, bit će ponižen, a ponizni će biti uzvišeni.”

Isus blagoslivlja djecu

(Mt 19:13-15; Mk 10:13-16)

15Isusu su dovodili i vrlo malu djecu da ih dotakne i blagoslovi. Kad su to opazili, učenici su im to priječili. 16Ali Isus ih dozove i reče: “Pustite dječicu k meni i ne tjerajte ih jer takvima pripada Božje kraljevstvo! 17Zaista vam kažem, tko ne prihvati kraljevstvo Božje poput te dječice, nikada neće u njega ući!”

Bogataš

(Mt 19:16-30; Mk 10:17-31)

18Neki uglednik upita Isusa: “Dobri učitelju, što moram učiniti da dobijem vječni život?”

19“Zašto me zoveš dobrim?”18:19 Epitet “dobar” upotrebljavao se samo za Boga. Isus postavlja pitanje da bi vidio da li čovjek ima pravilno razumijevanje Isusovog identiteta, odnosno, da je Isus Bog. Ukoliko ga čovjek prihvaća kao Boga, on će onda prihvatiti Isusov poziv da rasproda sve što ima i da ga slijedi. upita ga Isus. “Dobar je samo Bog. 20A zapovijedi znaš: ‘Ne čini preljub’, ‘Ne ubij’, ‘Ne ukradi’, ‘Ne svjedoči lažno’, ‘Poštuj oca i majku!’”

21“Svih tih zapovijedi držim se još od mladosti”, odgovori čovjek.

22“Još ti jedno nedostaje”, reče mu nato Isus. “Idi i prodaj sve što imaš, a novac razdijeli siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i slijedi me!” 23Kad je to čuo, čovjek se ražalosti jer je bio vrlo bogat.

24Videći to, Isus reče: “Kako je teško bogatašima ući u kraljevstvo Božje! 25Lakše bi devi bilo provući se kroz iglenu ušicu nego bogatašu ući u Božje kraljevstvo!”

26Koji su to čuli, pitali su: “Pa tko se onda uopće može spasiti?”

27“Što je nemoguće ljudima, moguće je Bogu!”, odgovori im Isus.

28Petar reče: “Evo, mi smo sve svoje ostavili da te slijedimo.”

29“Zaista vam kažem, nema toga tko je ostavio kuću, ili ženu, ili braću, ili roditelje, ili djecu zaradi Božjega kraljevstva 30a da neće već na ovome svijetu primiti mnogo više, a u budućemu svijetu i vječni život.”

Isus ponovno naviješta svoju smrt

(Mt 20:17-19; Mk 10:32-34)

31Isus okupi Dvanaestoricu i reče im: “Evo, ulazimo u Jeruzalem. Ondje će se na Sinu Čovječjemu ispuniti sve što su napisali proroci. 32Predat će ga poganima,18:32 To jest, Rimljanima. izrugivat će mu se, zlostavljati ga i popljuvati. 33Izbičevat će ga i ubiti, ali on će treći dan uskrsnuti.”

34Ali oni nisu ništa od toga razumjeli. Značenje tih riječi bilo im skriveno pa nisu mogli razumjeti o čemu govori.

Isus vraća vid slijepcu

(Mt 20:29-34; Mk 10:46-52)

35Kad se Isus približio Jerihonu, pokraj puta sjedio neki slijepac i prosio. 36Čuo je žamor mnoštva koje je prolazilo pa se raspitao što je to. 37“Prolazi Isus Nazarećanin”, kazaše mu. 38On nato poviče: “Isuse, Sine Davidov, smiluj mi se!” 39Ljudi iz mnoštva koje je išlo pred Isusom ušutkivali su ga, ali on je samo još jače vikao: “Sine Davidov, smiluj mi se!”

40Kad ga Isus začuje, zaustavi se i zapovjedi da ga dovedu. Kad se približio, upita ga: 41“Što želiš da ti učinim?”

“Da progledam, Gospodine!” zamoli on.

42A Isus mu reče: “Progledaj! Tvoja te je vjera iscijelila.” 43Slijepac smjesta progleda i krene cestom za Isusom slaveći Boga. I sav narod koji je to vidio zahvali Bogu.

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Lucas 18:1-43

Millai juezta shuj viuda mañagrishcahuan chʼimbapurashpa yuyachishca parlomi

1Mana shaicushpa, punllanta Diosta mañanata yachachingapajmi, Jesusca yuyachij cai parlota cashna parlarca:

2«Shuj pueblopica, Taita Diostapish, pitapish mana manchaj juezmi causarca. 3Chai pueblollapitajmi, shuj viudapish causarca. Chai huarmica: “Ñucata llaquichicujmanta, mitsahuai” nishpa puricurcallami. 4Juezca pai mañashcataca, mana utca uyasha nircachu. Shinapish chashna mañashpa puricujllapimi, chai juezca cashna yuyarca: “Diostapish, pitapish mana manchanichu. 5Shina cajpipish cai huarmica, ña yallitajmi mañashpa pʼiñachin. Chashna nishpa puricujllapica, pʼiñarina yuyai atingallatajmari. Ama ashtahuan pʼiñachichun, cunantajca paita llaquichicujta rimashpa mitsasha” yuyarcami» nircami.

6Chashna nishpaca, Apunchij Jesusca cashnami nirca:

«Riquichij, chai juez millai cashpapish chashnami rurashca. 7Taita Dioscarin, Pai agllashcacuna punllapish, tutapish caparishpa mañajpica, ¿manachu uyanga? Mana uniyashpamari uyanga. 8Cancunaman huillanimi. Paica mana uniyashpa uyashpami, cancunataca mitsanga. Shina cajpipish ¿Runa Aichayuj Ñuca shamunapajca, chashna crijcunaca cai pachapica tiyangachu imashi?» nircami.

Shuj fariseomantapish, impuestota japijmantapish parlashpa yuyachishcami

9Maijancunaca ‘Cashcata rurajcunami canchij’ nirishpa, shujtajcunata pʼiñajcunami chaipi carca. Paicunata yuyachingapajmi, cai parlota cashna parlarca:

10«Ishqui runami Diospaj huasipi Diosta mañangapaj rirca. Shujca fariseo, caishujca impuestota japijpimi carca. 11Fariseoca shayarishpami, shungullapi cashna mañarca: ‘Taita Dioslla, ñucaca mana shujtajcuna shina shuhua, millai, huainayaj canichu. Cai impuestota japij shinapish mana canichu. Chaimanta cantaca, pagui ninimi. 12Ñucaca, semanapi ishqui cutinmi ayunani. Ñuca imalla charishcamantapish, patsajmanta chungatami cuni’ nirircami. 13Ashtahuanpish impuestota japij runaca carullaman cumulla shayashpami, shungupi huajtarishpa: “Taita Dioslla, ñucata llaquihuaiari, ñucaca juchasapamari cani” nirca. 14Cancunaman huillanimi: Impuestota japij runarajmi huasimanca ima juchachina illaj tigrarca. Caishujtarajmi Diosca mana uyarca. Pipish ‘Jatunmi cani’ nirijtaca, pingachishcami canga. Pipish mana jatun tucushcataca, jatun nishcami canga» nircami.

Jesusca huahuacunatami bendiciashca

(Mat 19:13-15; Mar 10:13-16)

15Jesuspajmanca huahuacunatami, maquicunahuan paicunata tuparichun pushamurcacuna. Ashtahuanpish yachacujcunaca, sinchita rimashpami jarcarcacuna. 16Chaimantami Jesusca, yachacujcunata cayashpa cashna nirca: «¿Ima nishpataj jarcacunguichij? Ñucapajman huahuacuna shamuchun saquipaichij. Taita Dios mandacunca chashnacunapajmi. 17Maijanpish Taita Dios mandacunta mana shuj huahua shina chasquijca, chaimanca mana yaicui tucungachu, chashnatajmi canga» nircami.

Charij mosomi Jesus-huan parlashca

(Mat 19:16-30; Mar 10:17-31)

18Chai qʼuipami shuj mandajca, Jesustaca:

—Alli Yachachij, huiñai causaita charingapajca, ¿imatataj rurana cani?— nishpa tapurca.

19Chashna tapujpi Jesusca, cashnami nirca:

—¿Ima nishpataj Ñucataca alli ningui? Taita Diosllamari allica. 20Mandashcataca yachanguillatajca: “Ama huainayangui, ama huañuchingui, ama shuhuangui, ama llullangui, yaya mamata cʼuyangui” ninmi— nircami.

21Chashna nijpimi, chai runaca:

—Ñucaca huahuapachamantamari, tucui caicunataca pajtachicuni— nirca.

22Shina nijpimi, Jesusca cashna nirca:

—Chashnapish shuj illanrajmari. Tucui imalla charishcacunata cʼatushpa, huajchacunaman cugri. Chashna rurashpaca, jahua pachapi achcata charijyanguimi. Ñucata catilla— nircami.

23Shina nijpi chai runaca, achcata charij cashcamanta achcatami llaquirirca. 24Chaita ricushpami, Jesusca cashna nirca:

—Achcata charijcuna Taita Dios mandacunman yaicunaca, yallitaj sinchimi. 25Achcata charijcuna Taita Dios mandacunman yaicunaca, auja rinrinta shuj camello yaicusha nicushcatapish yalli sinchimari— nircami.

26Chaita uyajcunaca:

—Shinashpaca, ¿pitaj quishpiri tucungari?— nircacunami.

27Chashna nijpi, Jesusca:

—Pi mana rurai tucushcatapish, Taita Diosca ruranllami— nircami.

28Shina nijpimi, Pedroca:

—Ñucanchijca canta catingaraicumi tucui imalla charishcacunata saquishcanchij— nirca.

29Chashna nijpi Jesusca, cashnami nirca:

—Dios mandacunpi yaicusha nijca, huasita, yaya mamata, huauquicunata, huarmita, saquishcami. 30Paica, cai pachapipish ashtahuan charingami, shamuj punllapipish huiñai causaita japingami, chaica chashnatajmi— nircami.

Jesusca cutinmi Paita huañuchinata huillashca

(Mat 20:17-19; Mar 10:32-34)

31Chai qʼuipami Jesusca, Paipaj chunga ishqui yachacujcunallata pushashpa cashna nirca: «Cunanca, Jerusalenmanmi huichiyanchij. Chaipimi Dios ima nishcata huillajcuna, Runa Aichayuj Ñucamanta imallata quillcashcaca pajtanga. 32Ñucataca, mana israelcunapaj maquipimi churangacuna. Paicunami Ñucataca pugllashpa asingacuna, cʼamingacuna, chʼucangacuna. 33Macashca huashami, huañuchingacuna. Huañuchijpipish, quimsa punllapica causarishallami» nircami.

34Chashna nijpipish yachacujcunaca, Jesús imata nisha nishcata mana yuyaita japircacunachu. Ima shina chashna tucuna cashcata manataj yuyaita japircacunachu.

Jesusca mana ricuj runatami Jericopi alliyachishca

(Mat 20:29-34; Mar 10:46-52)

35Jericoman Jesús chayagricujpica, ñan cʼuchupimi mana ricuj runa mañashpa tiyacurca. 36Chai runaca, achca gentecunata uyashpami: “¿Imataj tiyan?” nishpa tapurca. 37Pai tapujpica: “Nazaretmanta Jesusmari caita pasacun” nishpami huillarcacuna. 38Chaita uyaihuanmi:

—¡Davidpaj Churi Jesús, ñucata llaquihuaiari!— nishpa caparirca.

39Shina nijpica, ñaupashpa ricujcunami:

—Upalla, ama caparichu— nircacuna.

Chashna nicujpipish:

—¡Davidpaj Churi Jesús, ñucata llaquihuai!— nishpami, ashtahuan sinchita caparirca.

40Chaimantami Jesusca shayarishpa, Paipaj ñaupajman pushamuchun cacharca.

Ña chayamujpica:

41—¿Imatataj rurachun ningui?— nishpami tapurca.

Shina nijpi, chai runaca:

—Apu, ñuca ñahuita alliyachihuai— nircami.

42Shina nijpi Jesusca:

—Shinashpaca ricuilla. Alliyachinata crishcamanta, alliyailla— nircami.

43Jesús chashna nijpi, paipaj ñahui ña ricujpimi chai runaca, Taita Diosta jatunyachishpa, Jesusta catishpa rirca. Chashna alliyachijta ricujcunapish, tucuicunami Taita Diostaca alabarcacuna.