Sabor u Jeruzalemu
1Dok su Pavao i Barnaba bili u sirijskoj Antiohiji, dođu neki ljudi iz Judeje te počnu poučavati kršćane: “Ako se ne obrežete prema starome židovskom običaju kojemu vas je poučio Mojsije, ne možete se spasiti.” 2Pavao i Barnaba suprotstave se te nastane velika prepirka i uvelike se raspravljalo. Na koncu Pavao i Barnaba s nekolicinom tamošnjih vjernika odu u Jeruzalem da o tomu razgovaraju s apostolima i starješinama. 3Crkva ih dakle pošalje na put. Prolazeći kroz Feniciju i Samariju, braći su, na njihovu veliku radost, pripovijedali o obraćenju pogana.
4Kad su stigli u Jeruzalem, Crkva, apostoli i starješine lijepo ih dočekaju. Oni im ispripovijedaju što je sve Bog kroz njih učinio. 5Ali ustanu neki koji su prije obraćenja bili u farizejskoj sljedbi i kažu: “Treba ih obrezati i zapovjediti im da se drže Mojsijeva zakona!”
6Sastanu se dakle apostoli i starješine da to razmotre. 7Nakon dugačke rasprave Petar ustane i reče im: “Braćo, vi znate da me je Bog prije mnogo vremena izabrao između vas da propovijedam poganima Radosnu vijest i da oni uzvjeruju. 8Bog koji zna ljudska srca potvrdio je da prihvaća pogane darujući im Svetoga Duha, baš kao što ga je i nama dao. 9Nikakve razlike nije pravio između nas i njih—i njihova je srca očistio vjerom. 10Zašto onda sad iskušavate Boga tovareći na vjernike poganskoga podrijetla jaram koji ni mi ni naši preci nismo mogli nositi? 11Vjerujemo, naprotiv, da se svi spašavamo milošću našega Gospodina Isusa Krista.”
12Nato svi ušute. Slušali su Barnabu i Pavla koji su pripovijedali o čudesima i znacima koje je Bog kroz njih učinio među poganima.
13Kad su sve ispričali, Jakov reče: “Braćo, poslušajte me! 14Petar15:14 U grčkome: Šimun. vam je ispričao kako je Bog prvi put pohodio pogane da neke od njih pripoji svojemu narodu. 15A obraćenje pogana u skladu je s proroštvima. U Svetome pismu piše:
16‘Poslije ću se vratiti
i obnoviti Davidov srušeni šator.
Podignut ću ga iz ruševina
i obnoviti
17da i ostali ljudi potraže Gospodina—
i pogani koje sam pozvao da budu moji.
Tako govori Gospodin,
18koji je to odavna obznanio.’15:16-18 Amos 9:11-12; Izaija 45:21.
19Zato smatram da ne treba dodijavati poganima koji se obrate Bogu, 20nego im reći da ne jedu meso žrtvovano idolima, meso udavljenih životinja i krv te da se suzdržavaju od bluda. 21Jer ti se Mojsijevi zakoni odavna propovijedaju u židovskim sinagogama po svim gradovima svake subote.”
Pismo vjernika poganskog podrijetla
22Zatim apostoli i starješine skupa s cijelom Crkvom odluče između sebe izabrati nekolicinu i poslati ih s Pavlom i Barnabom u sirijsku Antiohiju da izvijeste o toj odluci. Izaberu za to crkvene starješine: Judu zvanog Barsaba i Silu. 23Po njima pošalju ovo pismo:
Ovo je pismo od apostola i starješina, vaše braće iz Jeruzalema. Upućeno je vjernicima poganskoga podrijetla u Antiohiji, Siriji i Ciliciji. Pozdravljamo vas!
24Čujemo da su vas neki ljudi zbunili i uznemirili svojim učenjem. Ali to su učinili bez našega naloga. 25Odlučili smo zato jednodušno izabrati nekolicinu ljudi i poslati ih k vama skupa s ljubljenom braćom Barnabom i Pavlom, 26koji su svoje živote izložili pogibli zbog imena našega Gospodina Isusa Krista. 27Šaljemo vam zato Judu i Silu da vam kažu što smo odlučili. 28Sveti Duh i mi odlučili smo ne nametati vam nikakav nepotreban teret. Trebate se samo 29uzdržavati od mesa žrtvovanoga idolima, mesa udavljenih životinja i krvi te od bluda. Budete li tako činili, bit će dobro.
Pozdravljamo vas.
30Četvorica glasnika pozdrave se dakle s njima i odu u Antiohiju. Ondje sazovu svu Crkvu i predaju im pismo. 31Kad su ga pročitali, svi se ohrabre i razvesele. 32Juda i Sila, i sami proroci, mnogo su govorili braći ohrabrujući ih i utvrđujući njihovu vjeru. 33Ostali su ondje neko vrijeme, a onda se s mirom vratili onima koji su ih poslali. 35A Pavao i Barnaba ostanu u Antiohiji te su s mnogim drugima navješćivali i poučavali riječ Gospodnju.
Pavao i Barnaba kreću svaki svojim putem
36Nakon nekog vremena Pavao predloži Barnabi: “Vratimo se posjetiti braću u svim gradovima u kojima smo navješćivali Riječ Gospodnju da vidimo kako su novi obraćenici.” 37Barnaba pristane. Htio je povesti i Ivana Marka. 38Ali Pavao nije smatrao da bi bilo dobro povesti sa sobom Ivana Marka, koji ih je u Pamfiliji napustio i nije dovršio započeto djelo. 39Njihovo je neslaganje bilo tako žestoko da su se razdvojili. Barnaba je s Ivanom Markom otplovio na Cipar, 40a Pavao sebi za suputnika izabrao Silu te su ih braća ispratila povjerivši ih milosti Gospodnjoj. 41Proputovali su Siriju i Ciliciju utvrđujući crkve.
Imallata yachachinata yuyarinacungapajmi Jerusalenpi tandanacushcacuna
1Judeamanta maijan crijcuna Antioquía crijcunapajman shamushpami: «Cʼari charishca aicha punta carata pʼitichinata, ima shinalla rurachun Moisés mandashca shina mana rurashpaca, mana quishpiringuichijchu» nishpa yachachircacuna.
2Chashna yachachicujpimi Pabloca, Bernabendij chai yachachijcunahuan achcata rimanacurcacuna. Shina cashpapish manataj shujlla yuyaiman chayarcacunachu. Chaimantami Antioquía crijcunaca, maijan alli crijcunata, Pablohuan Bernabehuan Jerusalenman cachanata yuyarircacuna. Paicunataca, huillagrichun mingashcacunahuan, cunaj yuyajcunahuan chai yachaicunamanta parlanacugrichunmi cacharcacuna. 3Tandanacushca crijcuna cachajpi rishpaca, Feniciata, Samariatami rircacuna. Chai llajtacunapica crijcunamanmi, mana israelcunapish Diospajman cutirishcata parlarcacuna. Chaita parlajpica, chai crijcunaca tucuicunami achcata cushicurcacuna. 4Paicuna Jerusalenman chayajpica, tandanacushca crijcunapish, huillagrichun mingashcacunapish, cunaj yuyajcunapish allimi chasquircacuna. Pablohuan, Bernabehuanca Taita Dios paicunahuan imalla allicunata rurashcatami parlarcacuna.
5Ashtahuanpish fariseocunapaj yuyaita catijcunapuramanta maijan crijcuna shayarishpaca, cashnami nircacuna:
—Mana israelcuna crij tucujpica, cʼaricunataca charishca aicha punta carata pʼitichinatajmi. Moisés Mandashcatapish, pajtachichun mandanatajmi— nircacunami.
6Chashna nijpica, huillagrichun mingashcacunapish, cunaj yuyajcunapish, chai jahua alli yuyarinacungapajmi tandanacurcacuna. 7Ña unaita rimanacushca qʼuipami, Pedro shayarishpa cashna nirca:
—Huauquicuna, cancunallataj yachanguichijmi. Taita Diosca, mana israelcunatapish quishpichingapajmi, alli huillaita paicunamanpish huillachun, ñucataca sarunman agllarca. 8Tucuicunapaj shunguta rijsij Pai Diosca, mana israelcunatapish chasquishcata ricuchingapajmi, paicunamanpish ñucanchijman shinallataj, jucha illaj Paipaj Espirituta curca. 9Chashnallataj paicunapish ñucanchij shinallataj cashcata ricuchingapajmi, crijllapi paicunapaj shunguta pʼicharca. 10Chashna cashca jahuaca, ¿ima nishpataj ñucanchij ñaupa yayacunapish, ñucanchijpish mana apai tucushca yugotaca cai crijcunaman apachishunri? 11Ñucanchijca, mana cʼuyaipaj cajpi Apunchij Jesús cʼuyashpalla, ñucanchijtapish paicunata shinallataj quishpichij cashcatami crinchij— nircami.
12Shina nijta uyashpaca, tucuicuna upallashpami Bernabetapish, Pablotapish alli uyarcacuna. Paicunaca, mana israelcunapaj ñaupajpi jatun señalcunatapish, mancharinacunatapish Taita Dios rurachishcatami parlarcacuna. 13Paicuna ña tucui parlajpica, Jacoboca cashnami nirca:
—Tucui huauquicuna, ñucata uyahuaichij. 14Taita Dios ima laya mana israelcunatapish agllashpa, Paipaj huahuacunata rurai callarishcataca, Simonllataj ñamari ñucanchijman parlarca. 15Chashna rurana cashcatamari, Dios ima nishcata huillajcunaca cashna quillcashca:
16“Chai qʼuipa tigramushpaca,
Davidpaj urmashca huasitami cutin allichisha.
Urmashpa siricujtami,
cutin huasichishpa shayachisha.
17Chashna rurajpimi, tucui shujtaj llajta runacunapish, Mandaj Diosta mashcangacuna.
Tucui llajtacunallatajmi, ñuca shutita apancuna.
18Ñaupamantapacha ña huillachishpa,
tucui caicunata ruracuj Mandaj Diostajmi chashna nin” nishcami.
19Chaimanta, ñuca yuyaipica, mana israelcunapish Diosta catisha nijpica, ima chaicunata nishpa, mana pʼiñachinachu canchij. 20Chaipaj randica, paicunamanca: “Rurashcalla dioscunaman ima cushcatapish ama micunguichij, ama huainayanguichij, sipishpa huañuchishca aichatapish, ima yahuartapish ama micunguichij” nishpami, quillcashpa cachana canchij. 21Chaicunaca ñaupallamantatajmi Moisespaj Quillcapi tiyacun. Chaitaca tucui pueblocunapi tandanacuna huasicunapimi, tucui sabadocuna reźashpa huillancuna— nircami.
Mana israelpura crijcunamanmi quillcata cachashcacuna
22Jacobo chashna nijpimi, huillagrichun mingashcacunapish, cunaj yuyajcunapish, tandanacushca tucui crijcunapish, tucuicuna alli nishca Barsabás nishca Judasta, Silasta Pablohuan, Bernabehuan Antioquiaman cachangapaj agllarcacuna. 23Paicunahuanmi, cashna quillcashpa cacharcacuna:
«Huillagrichun mingashcacuna, cunaj yuyajcunami:
Antioquiapi, Siriapi, Ciliciapi causacuj mana israel crijcunataca, ‘¿Allillachu canguichij?’ nipanchij.
24Caimanta ñucanchijpura maijancuna cancunapajman rishcata uyarcanchijmi. Paicunaca: “Cʼaricunaca charishca aicha punta carata pʼitichinami canguichij, Mandashcatapish pajtachinami canguichij” nishpami, cancunataca muspachigrishcacuna carca. Paicunataca mana ñucanchij cacharcanchijchu. 25Chaimantami, ñucanchij tucuicuna shujlla yuyai tucushpa, ñucanchijpurallamantataj cai huauquicunataca, ñucanchij cʼuyashca Bernabehuan, Pablohuan cancunapajman cachana tucurcanchij. 26Bernabehuan, Pablohuanmari huañunata yachashpapish, cancunamanca Apunchij Jesucristomanta huillashcacuna. 27Chaimantami Judastapish, Silastapish ñucanchij yuyarinacushcata ñahui ñahui cancunaman huillachun cachanchij. 28Jucha illaj Espiritupaj yuyaipipish, ñucanchij yuyaipipish alli yuyachijpimi, cancunataca imata ashtahuan mana mandashun ninchij. Ashtahuanpish, caillatami, yachanataj cajpi quillcashpa cachanchij: 29Rurashcalla dioscunaman cushcataca ama micunguichij, yahuartapish, sipishpalla huañuchishca aichatapish ama micunguichij, ama huainayanguichij. Caicunata caźushpaca, allitamari ruranguichij. Allilla causapanguichij» nishpa quillcashcatami cacharcacuna.
Cancunataca, tucuipi yalli cashca canman munanchijmi.
30Ña Antioquiaman chayashpaca, crijcunata tandachishpami chai quillcata curcacuna. 31Chai quillcata reźashpaca, chashna alli yuyaicunata cushpa cunashcata ricushpaca, tucuicunami achcata cushicurcacuna. 32Judaspish, Silaspish Dios ima nishcata huillajcuna cashpami, chai crijcunataca, alli catichun achcata cunashpa, sinchi cana yuyaita curcacuna. 33Ña tauca punllacunata chai crijcunahuan cashpami, paicunata cachajcunapajman tigrashun nircacuna. Chaimantami chai crijcunaca, ‘Sumajta ringuichij’ nishpa cacharcacuna. 34Shina cajpipish Silasca, chaipi saquirina alli yuyachijpi, chaipi saquirircarajmi. 35Pablopish, Bernabepish tauca shujtajcunandijmi, chai Antioquiallapitaj, Mandaj Diospaj Shimita yachachishpa, alli huillaitapish huillashpa catircacuna.
Pabloca Bernabehuan llaquirishpami chʼicanyarishca
36Ña unaita chaipi cashpami, Pabloca Bernabetaca:
—Mandaj Diospaj Shimita sarunman huillamushca pueblocunapi, crijcuna imanalla cashcata jacu ricumushun— nirca.
37Shina nijpi Bernabeca, Marcos nishca Juantapishmi pushashun nirca. 38Juan Marcosca, punta cutin huillanaman rishpami, paicunataca Panfiliapi saquishpa tigramushca carca. Chaimantami Pabloca paitaca mana pushasha nirca. 39Chaimanta rimanacushpa, mana shuj yuyailla tucushpami, raquirinacurca. Chaimantami Bernabeca, Marcosta pushashpa Chipreman barcopi rirca. 40Cutin Pabloca, Silastami pushana tucurca. Chaimantami crijcunaca, mana cʼuyaipajta cʼuyaj Mandaj Dios alli pushachun mingashpa cacharcacuna. 41Paicuna ishquimi Siriapi, Ciliciapi crijcunata ricugrishpa, ashtahuan alli catichun cada pueblopi tandanacushca crijcunata cunarcacuna.
