Pavlovo drugo misijsko putovanje
1Pavao i Sila odu najprije u Derbu, a zatim u Listru. Ondje upoznaju Timoteja, učenika kojemu je majka bila kršćanka židovskog podrijetla, a otac Grk. 2Timotej je bio na dobrome glasu među braćom u Listri i Ikoniji. 3Pavao je htio da im se on pridruži na putovanju. Zato ga obreže radi tamošnjih Židova jer su svi znali da mu je otac Grk. 4Išli su od grada do grada i poučavali ljude o odredbama koje su utvrdili apostoli i starješine u Jeruzalemu. 5Tako su se crkve učvršćivale u vjeri i danomice stjecale sve više članova.
Poziv iz Makedonije
6Putovali su Frigiijom I Galacijom jer im Sveti Duh nije dopustio da odu propovijedati Riječ u Maloj Aziji. 7Kad su stigli do Mizije, htjeli su u Bitiniju, ali im ni to ne dopusti Isusov Duh. 8Odu umjesto toga preko Mizije u Troadu.
Poziv za Makedoniju
9Noću je Pavao imao viđenje. Vidio je nekoga Makedonca kako stoji i preklinje ga: “Dođi ovamo i pomozi nam!” 10Zato smo16:10 Pisac Djela Apostolskih, Luka, tu se pridružio Pavlu i pratio ga na tom putovanju. odlučili smjesta otići u Makedoniju, uvjereni da nas Bog zove onamo navješćivati Radosnu vijest.
Lidija iz Filipa prihvaća Isusa
11Otplovili smo iz Troade ravno na otok Samotraku. Sutradan smo pristali u Neapolu, 12a odande otišli u Filipe, velik grad u Makedoniji. Ondje smo ostali nekoliko dana.
Lidijino obraćenje
13U subotu smo izišli iz grada i otišli do rijeke misleći da se ondje ljudi okupljaju na molitvu. Sjeli smo i počeli razgovarati s okupljenim ženama. 14Jedna od njih bila je pobožna žena imenom Lidija, prodavačica grimizna platna iz grada Tijatire. Dok je slušala Pavla, Gospodin joj otvori srce te ona prihvati njegove riječi. 15Krstila se i ona i svi njezini ukućani. Zatim nas zamoli: “Ako smatrate da sam vjerna Gospodinu, dođite boraviti u mojemu domu.” I primora nas na to.
Pavao i Sila u tamnici
16Jednog dana dok smo išli na molitvu, susretne nas neka ropkinja opsjednuta vračarskim duhom. Gatala je i tako zarađivala mnogo novca svojim gospodarima. 17Ona pođe za Pavlom i za nama vičući: “Ovi su ljudi sluge Svevišnjega Boga! Došli su vam navijestiti put spasenja!”
18Činila je tako dan za danom. Pavlu to na koncu tako dodija da se okrene i reče duhu u njoj: “Zapovijedam ti u ime Isusa Krista: iziđi iz nje!” I duh smjesta iziđe.
19Kad su njezini gospodari vidjeli da se više ne mogu nadati zaradi, pograbe Pavla i Silu te ih odvuku na trg, pred poglavare. 20“Ovi su ljudi uznemirili sav grad!” rekli su kad su ih priveli pred pretore. 21“Šire običaje koje mi Rimljani ne smijemo prihvatiti ni držati ih se.”
22Na njih odmah navali svjetina, a pretori im strgnu odjeću i zapovjede da se izbatinaju. 23Izudaraju ih i bace u tamnicu, a tamničaru zapovjede da ih dobro čuva. 24Zato ih on baci u nutarnju tamnicu, a noge im stavi u klade.
25Oko ponoći Pavao i Sila molili su se i pjevajući slavili Boga, a drugi su ih zatvorenici slušali. 26Odjednom nastane snažan potres i uzdrmaju se zatvorski temelji. Vrata se pootvaraju, a okovi spadnu svim zatvorenicima! 27Tamničar se prene iz sna. Kad je vidio da su tamnička vrata otvorena, trgne mač da se ubije misleći da su zatvorenici pobjegli. 28Ali Pavao mu poviče: “Ne čini to! Svi smo ovdje!”
29Dršćući od straha, tamničar zatraži da mu donesu svjetiljku te dotrči i baci se pred noge Pavlu i Sili. 30Izvede ih van i upita: “Gospodo, što mi je činiti da se spasim?”
31“Vjeruj u Gospodina Isusa”, odgovore mu, “pa ćeš se spasiti i ti i svi tvoji ukućani.” 32Navijeste zatim Riječ Gospodnju njemu i svima u njegovu domu. 33Te iste ure on im opere rane te se odmah krsti, skupa sa svima svojima. 34Uvede ih zatim u svoj dom i prostre im da jedu. Radovao se sa svim svojim ukućanima što je povjerovao Bogu.
35Sljedećeg jutra gradski poglavari pošalju policajce da poruče tamničaru: “Pusti te ljude!” 36Tamničar o tomu obavijesti Pavla: “Pretori su mi poručili da vas pustim. Idite dakle u miru!”
37Ali Pavao odgovori: “Javno su nas izbatinali a da nam nisu ni sudili i bacili su u tamnicu nas, rimske građane, a sad bi nas htjeli potajno izbaciti? Nipošto! Neka sami dođu i izvedu nas!”
38Kad su policajci to javili gradskim poglavarima i kad su ovi doznali da su Pavao i Sila rimski građani, preplaše se. 39Zato im se dođu ispričati te ih zamole da odu iz grada. 40Pavao i Sila vrate se u Lidijin dom da obiđu i ohrabre braću, pa odu iz grada.
Pablohuan Silas-huanca Timoteopishmi huillashpa purishca
1Chai qʼuipami, Pabloca Silasdij, Derbeman rirca. Chai huashaca, Listramanmi rircacuna. Chaipimi Timoteo shuti crijhuan tuparca. Paipaj mamaca, judiocunapura alli crij huarmimi carca. Yayaca griegomi carca. 2Listrapi, Iconiopi, causaj crijcunapish Timoteotaca alli cashcata rijsishpami, alli nijcuna carca. 3Chaimantami Pabloca, Timoteota pushana tucurca. Timoteopaj yayataca, tucui chaipi causaj judiocunami, griego cashcata rijsircacuna. Chaimantami Pabloca, Timoteopaj aicha punta carata pʼitichishpa pusharca. Rijsij judiocuna ama pʼiñarichunmi chashna rurarca. 4Chashnami, maillapi tandanacushca crijcuna causan pueblocunaman chayagrircacuna. Paicunamanmi huillagrichun mingashcacunahuan, cunaj yuyajcunahuan Jerusalenpi shujlla yuyai tucushpa cachashca quillcata, chaita caźushpa causachun curcacuna. 5Chaicunata yachachijpimi crij tandanacushcacunaca, ashtahuan sinchi crijcuna tucurca. Punllantami ashtahuan crijcunapish mirarircacuna.
Pablotaca Macedoniapi huillachunmi cachashca
6Jucha illaj Espiritullatajmi, Asia llajtapica ama huillachun nirca. Chaimantami Pabloca Silasdij Frigiapi, Galaciapica mana huillashpa rircallacuna. 7Misia llajtaman chayacushpaca, Bitinia pueblomanmi yaicunata yuyarcacuna. Apunchij Jesuspaj Espiritullatajmi, chaiman yaicunatapish jarcarca. 8Chaimantami Misia llajtata rishpa, Troasman chayarcacuna. 9Chaipi poźacui tutami Pabloca: “Caiman shamushpa, ñucanchijta yachachi” nishpa, Macedoniamanta shuj runa shayacujta muscuipi shina ricurca. 10Pablo muscuipi shina chaita ricushcamantami, ‘Taita Diosmi ñucanchijtaca chai llajtapi alli huillaita huillachun cayashca’ nishpa, Macedoniaman rina tucurcanchij.
Filipos pueblopica Lidia shuti huarmimi crij tucushca
11Troasmanta barcopi rishpaca, Samotracia llajtamanmi chayarcanchij. Cayandij punllaca, Neapolismanmi chayarcanchij. 12Chaimantaca, Macedonia llajtapaj ashtahuan jatun, Filipos pueblomanmi rircanchij. Chaipica, Romanocunapurallami shuj mirga pueblopi causajcuna cashca carca. Chaipimi, asha punllacunata saquirircanchij.
13Sábado punlla chayamujpimi, chai pueblomanta llujshishpa, jatun yacu uriman rircanchij. Chai uripica, Diosta mañangapaj tandanacuna huasimi tiyashca carca. Chaiman yaicushpa tiyarishpami, chaiman tandanacuj huarmicunaman parlarcanchij. 14Paicunapurapica, Tiatira pueblomanta Lidia shuti huarmimi, ñucanchij huillashcata uyashpa tiyacurca. Paica, morado sumaj linsota cʼatujpish, Diostapish adoraj huarmimi carca. Pai uyashpa tiyacushpaca, Apunchij Jesusllataj alli yuyaita cujpimi, Pablo huillashcata crirca. 15Chaimantami, paipaj tucui familiandij bautiźarishpa, ñucanchijtaca cashna nirca:
«Ñucata, ña Apunchij Jesusta crishcatataj ricushpaca, jacupaichij ñuca huasipi samaringuichij» nishpami saquichirca.
Pablota Silastaca preźumi churashcacuna
16Shuj punllami Diosta mañanaman ricushpaca, adivinachij supai japishca huarmi huambrahuan tuparcanchij. Chai huambra, imatapish jahualla huillaj cajpimi, paipaj amocunaca achca cullquita japijcuna carca. 17Chai huambraca, Pablotapish, ñucanchijtapish:
—Cai runacunaca, jahua pacha Diosta servijcunami. Paicunaca, ima shina quishpirinatamari huillancuna— nishpami, caparishpa caticujlla carca.
18Ña tauca punllacunata chashna nishpa ñucanchijta caticujllapimi, ña mana uyanachircanchij. Chaimantami Pablo tigrarishpaca, chai huambrapi tiyacuj supaitaca:
—Jesucristopaj shutipimi mandani, cai huambramanta llujshi— nirca.
Chashna ninca chai supaica, huambramanta llujshircallami.
19Chai huambrapaj amocunaca, paicunapaj cullqui japina ña tucurishcatami ricurcacuna. Chaimantami Pablota Silasdij japishpa, jatun plazapi caj mandajcunapajman, sirijta aisashpa aparcacuna. 20Mandajcunapajman ña chayachishpaca, cashnami nircacuna:
—Cai judiocunami, ñucanchij pueblopi tucuicunata pʼiñachishpa puricuncuna. 21Ñucanchij romanocunata mandashcapi: “Ama chasquichun, ama rurachun” nishpa jarcashcatatajmari yachachincuna— nircacunami.
22Chashna nijta uyashpaca, tucui chaipi caj gentecunami Pablohuan Silas-huan pʼiñarishpa, huaica jatarircacuna. Mandajcunapish churanata llatanashpa, caspihuan macachunmi mandarcacuna.
23Ña achcata macachishca qʼuipaca, paicunata preźu churachirca. Chaipi churachishpami, carcelta cuidajtaca paicunata chaparachun mandarcacuna. 24Carcelta cuidajca, paicunataca ucu cʼuchuman pushashpami, paicunapaj chaquicunataca jutcushca tablacunapi alli canichishpa churarca.
25Chashna rurajpipish chaupi tuta shinatami Pablohuan, Silas-huanca caishuj preźucuna uyajta, Taita Diosta mañashpa, alabashpa cantacurcacuna. 26Ñapish manchanayaj allpa chujchui jatarijpimi, carcelca ucu callari rumicunacama trasyashpa cuyurirca. Chaimantami tucui pungucunapish pascarirca. Preźucunata huatashca cadenacunapish, tucui cacharirircami. 27Carcelta cuidaj rijcharishpaca, tucui pungucuna pascarishcata ricushpami, ‘Tucui preźucunami llujshishca canga’ yuyarca. Chaimantami paipaj espadallatataj satirishpa huañugrirca. 28Chaita ricushpami Pabloca:
—¡Ama chaita rurarichu! ¡Tucuicunamari caillapitaj canchij!— nishpa sinchita caparirca.
29Chaita uyashpaca, carcelta cuidajca, nina sindita mañashpami, ucu cʼuchuman callparca. Chaipimi Pablopaj, Silaspaj ñaupajpi, chujchushpa pambacama cumurirca. 30Chai qʼuipaca, chai ucumanta llujshichishpami, paicunataca:
—Riquichij, apucuna, ñuca quishpiringapajca, ¿imatataj rurana cani?— nishpa tapurca.
31Chashna tapujpimi paicunaca:
—Apunchij Jesucristota cri. Canpish, cambaj tucui huasi ucupuracunapish quishpiringuichijmi— nircacuna.
32Chai qʼuipami paimanpish, tucui paipaj huasipi cajcunamanpish Diospaj Shimita alli huillarcacuna. 33Chai qʼuipaca, ña achca tuta cajpipish, paicunapaj chugricunata maillarcami. Chai qʼuipaca, paipaj tucui familiandijmi bautiźarirca. 34Chaimantaca, paipaj huasiman pushashpami alli cararca. Paica, paipaj tucui familiandij Taita Diosta crishcamantami, achcata cushicurca.
35Cayandij tutamantami, chai mandajcunaca carcelta cuidajpajmanca:
«Chai runacunataca, cacharishpa cachailla» nichun soldadocunata cacharca. 36Soldadocuna huillashcatami carcelta cuidajca:
—Mandajcunatajmi, cancunataca ‘Cacharichunlla’ ninaman cachashca. Ama manchaichijchu, richijlla— nishpa, Pabloman huillarca.
37Shina nijpipish Pabloca, soldadocunataca cashnami nirca:
—Ñucanchijca romanocunamari canchij. Chashna cajpipish ñucanchijtaca, manaraj imata tapushpamari, tucuicunapaj ñaupajpi macachishpa, carcelpi churarcacuna. ¿Chashna rurashca jahuachu, cunanca pacalla cacharichun nishcacuna? ¡Mana rishunchu! Paicunallataj ñucanchijta cacharinaman shamuchun— nircami.
38Soldadocuna chaita huillajpica mandajcunaca, romanocuna cashcata yachashpami, achcata mancharircacuna. 39Chaimantami, mandajcuna shamushpaca:
“Mana yachashpamari caita rurashcanchij, ama pʼiñaripaichijchu” nishpa, chai pueblomanta cacharcacuna.
40Carcelmanta llujshishpaca, Lidiapaj huasiman rishpami, crijcunahuan tandanacurcacuna. Alli catichun paicunata cunashca huashaca, ña chaimanta rircallacunami.
