Knijga O Kristu

Djela Apostolska 10:1-48

Kornelije poziva Petra

1U Cezareji je živio čovjek imenom Kornelije, stotnik takozvane italske čete. 2I on i njegovi ukućani bili su pobožni i bojali su se Izraelova Boga. Velikodušno je dijelio narodu milodare i stalno se molio Bogu. 3On oko tri ure popodne10:3 U grčkome: oko devete ure dana. u viđenju jasno ugleda kako mu prilazi Božji anđeo. “Kornelije!” pozove ga anđeo.

4Kornelije se prestrašeno zagleda u njega. “Tko si ti, gospodine?” upita anđela.

Anđeo odgovori: “Tvoje su molitve i milodari siromašnima uzišli pred Boga kao podsjetnik. 5Pošalji zato ljude u Jopu po Šimuna nazvanoga Petar. 6On je gost u kući kožara Šimuna, koja se nalazi uz more.”

7Čim je anđeo otišao, Kornelije pošalje dvojicu slugu i pobožnoga, odanog vojnika 8i sve im ispriča te ih pošalje u Jopu.

Petrovo viđenje

9Sutradan oko podneva,10:9 U grčkome: oko šeste ure. dok su se Kornelijevi ljudi približavali gradu, Petar se popne na krov da se moli. 10Bio je gladan. Dok su mu pripremali jelo, on padne u zanos. 11Vidio je kako se nebo otvara i kako se na zemlju spušta nešto poput velikog platna zavezanoga na četiri kraja. 12U njemu je bilo svakakvih četveronožnih životinja, gmazova i ptica nebeskih. 13Neki mu glas reče: “Ustani, Petre! Zakolji i jedi!”

14“Nipošto, Gospodine”, odgovori Petar. “Nikad još nisam okusio ništa zabranjeno židovskim zakonom.”

15“Ne nazivaj nečistim ono što Bog proglasi čistim!” opet se javi glas. 16To se triput ponovilo, a platno se zatim uzdigne u nebo.

Kornelijevi ljudi kod Petra

17Dok se Petar dvoumio što bi to viđenje moglo značiti, dođu Kornelijevi ljudi. Raspitali su se gdje je Šimunova kuća i pojavili se na vratima. 18Upitaju je li ondje u gostima neki Šimun Petar. 19Dok je Petar još razmišljao o viđenju, Sveti Duh mu reče: “Traže te trojica ljudi. 20Ustani i pođi s njima ne dvoumeći se jer sam ih ja poslao.”

21Petar siđe k njima i reče: “Evo me. Ja sam taj kojega tražite. Zašto ste došli?”

22“Poslao nas je rimski stotnik Kornelije, pravedan čovjek koji se boji Boga Izraelova”, odgovore oni. “Svi ga Židovi cijene. Njemu je anđeo rekao da pošalje po tebe, da mu dođeš govoriti.” 23Petar ih tada pozove da uđu i ugosti ih.

Petar posjećuje Kornelija

Sutradan ustane i pođe s njima. Pratila su ga još neka braća iz Jope. 24Drugoga dana stignu u Cezareju. Kornelije ih je čekao okupivši rodbinu i prisne prijatelje. 25Kad je Petar kročio u kuću, Kornelije mu pohrli u susret i padne mu pred noge klanjajući mu se. 26“Ustani! I ja sam samo čovjek!” reče mu Petar 27te razgovarajući s njim uđe u kuću gdje je bilo okupljeno mnogo ljudi.

28Petar im reče: “Znate da Zakon Židovima zabranjuje družiti se s poganima ili ulaziti k njima u kuću. Ali meni je Bog pokazao da nikoga ne smatram nečistim. 29Zato sam bez pogovora došao kad ste me pozvali. Sada mi dakle recite zašto ste me zvali.”

30Kornelije odgovori: “Prije četiri dana molio sam se u svojem domu baš u ovo doba, u tri ure poslije podne. Odjednom se preda mnom pojavi neki čovjek u sjajnoj odjeći 31i reče mi: ‘Kornelije, molitve su ti uslišane i Bog je vidio tvoje milodare siromašnima. 32Pošalji ljude u Jopu da dovedu Šimuna Petra. On je gost u kući kožara Šimuna, koja se nalazi uz more.’ 33Zato sam smjesta poslao po tebe i dobro je da si došao. Evo nas dakle ovdje pred Bogom, da čujemo što ti je Gospodin zapovjedio da nam kažeš!”

Pogani slušaju Radosnu vijest

34Petar reče: “Sada uistinu shvaćam: Bog nije pristran. 35U svakomu narodu prihvaća one koji ga se boje i koji čine što je pravedno. 36Izraelskome je narodu poslao svoju Riječ, navijestio im evanđelje: mir s Bogom po Isusu Kristu koji je Gospodar svih. 37Znate što se događalo po svoj Judeji. Sve je to započelo u Galileji, otkad je Ivan propovijedao krštenje. 38Znate da je Bog pomazao Isusa iz Nazareta svojim Svetim Duhom i silom. Isus je, zato što je Bog bio s njim, hodio čineći dobro i iscjeljujući sve koje je đavao držao u svojoj vlasti.

39Mi apostoli svjedoci smo svega što je činio u Izraelu i u Jeruzalemu. Smaknuli su ga i raspeli, 40ali ga je Bog treći dan podignuo od mrtvih i dopustio mu da se pokaže— 41ne svemu narodu nego nama koje je još prije izabrao da budemo njegovim svjedocima. Jeli smo i pili s njim pošto je uskrsnuo od mrtvih. 42Zapovjedio nam je da posvuda propovijedamo i svjedočimo da je Bog Isusa postavio sucem svima: i živima i mrtvima. 43On je taj o kojemu su svjedočili proroci kad su rekli da svatko tko u njega vjeruje u njegovu imenu prima oproštenje grijeha.”

Pogani primaju Svetoga Duha

44Dok je Petar još govorio, Sveti Duh siđe na sve koji su slušali. 45Židovski vjernici koji su došli s Petrom čudili su se daru Svetoga Duha koji se izlio i na pogane 46jer su ih čuli kako govore u drugim jezicima i slave Boga.

Petar tada reče: 47“Može li tko uskratiti krštenje ovima koji su primili Svetoga Duha baš kao i mi?” 48Zapovjedi zato da se krste u ime Isusa Krista. Zamole ga zatim da pri Korneliju ostane još nekoliko dana.

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Hechos 10:1-48

Corneliomi Pedrota cayaj cachashca

1Cesareapica, Cornelio shuti shuj soldadomi causarca. Paica Italiano nishca patsaj soldadocunata mandajmi carca. 2Cornelioca, paipaj huasi ucupuracunandij Diosta yuyarij, Taita Diosta manchaj, Diosta mañarashpa causajcunami carca. Israelcunapajpish achca allicunatami rurajcuna carca. 3Shuj punllaca, quimsa horas chaupi chishitami, Dios cachashca shuj angelca, ñapish muscuipi shina paiman ricurishpa:

—¡Cornelio!— nirca.

4Chashna nijpi Cornelioca, manchaihuan chujchushpa, chai angelta ricurashpaca:

—Apu, ¿imatataj nihuangui?— nircami. Chashna nijpi angelca, cashnami nirca:

—Can imalla mañashcatamari Taita Dios uyashca. Can tucui imalla cushcatapish Diosca ricushcami. 5Jopemanta Pedro nishca Simonta cunantaj pushanaman cachai. 6Paica, carata cʼacushpa ñutujllata ruraj Simonpaj huasipimi poźacun. Chai huasica, mama cucha cʼuchupimi. Pai shamushpami, can imalla rurana cashcataca huillanga— nircami.

7Ña chai ángel rijpica, Cornelioca cullqui jahua paita servij ishqui runacunatapish, Diosta yuyarij, pai alli cʼuyashca soldadotapishmi cayarca. 8Chai quimsa runacunatami, tucui imalla ricushcata parlashpa, Jopeman cacharca.

Pedromi mana micuna animalcunata muscuipi shina ricushca

9Cayandij punllaca chai runacunaca, ñallami Jopeman chayagricurcacuna. Ña chaupi punlla shina cajpimi, Pedroca pai poźacun huasi jahuaman huichiyashpa, Diosta mañacurca. 10Huasiyujca micunata yanucurcami. Pedroca achcata yaricachishpa, ima micunata micuiman yuyacushpami, muscucuj shina ricui callarirca. 11Jahua pacha pascarijtami ricurca. Chaipica, chuscu puntapi huatashca, shuj jatun linso shinami paipajman uriyamurca. 12Chai jatun linsopica, chaqui maquihuan purijcuna, huijsahuan llucashpa purijcuna, pajarocunapishmi ricurirca. 13Chaicunata ricucujpimi:

—Pedro, jatari, caicunata huañuchishpa micui— nishpa rimashcata uyarca.

14Shina nijpi Pedroca: —Mana, Apu Jesús, ñucaca mana micuna mapacunataca, manataj imata micushcanichu— nircami. 15Shina nijpipish chai Rimajllatajmi, cutinllataj:

—Taita Dios chuyayachishcataca, ama ‘Mapami’ nichu— nirca.

16Chai jatun linsoca, quimsa cutinmi chashna ricurirca. Chai huashaca, cutin jahua pachallamantaj tigrarcallami. 17Chaita ricushpaca, Pedroca: “¿Caica imatashi nisha nin?” nishpami yuyacurca. Pai chashna yuyacujpitajmi, Cornelio cachashca runacunaca, tapucushpalla, ñapish Simonpaj huasi punguman chayarcacuna. 18Paicuna chayashpaca: “¿Pedro nishca Simonca caipichu?” nishpami tapurcacuna.

19Chai muscuipi shina ricushcata Pedro yuyacujpirajmi, Diospaj Espirituca cashna nirca: «Riqui, quimsa runacunami cantaca mashcacun. 20Jatari, uriyashpa paicunahuan ri. Rina, mana rinata ama yuyacuichu. Paicunataca, ñucallatajmi caiman cacharcani» nircami.

21Chashna nijpi Pedroca, Cornelio cachashca runacunapajman uriyashpami:

—Ñucamari cancuna mashcacushca runa cani. ¿Imatachari nipanguichij?— nirca.

22Chashna nijpi paicunaca, cashnami nircacuna:

—Ñucanchijca, patsaj soldadocunata mandaj Cornelio cachajpimi shamunchij. Paica alli runami, Taita Diosta manchajmi. Tucui Judiocunami paitaca, ‘Allimi’ nincuna. Jucha illaj ángel paiman ricurishpamari, quiquinta paipaj huasiman cayaj cachashpa, quiquin imalla huillashcata uyachun nishca carca— nircacunami.

23Shina nijpi Pedroca, pai poźacun huasiman yaicuchishpami, chai tutaca chaipi pacarichirca.

Pedroca Corneliopaj huasimanmi rishca

Cayandij punlla Pedro ricujpica, Jopepi causacuj maijan crijcunapish paicunahuanmi rircacuna.

24Cati punllami, Cesareaman chayarcacuna. Cornelioca, paipaj huasi ucupuracunatapish, paihuan alli apanacujcunatapish tandachishpami shuyacushca carca. 25Corneliopaj huasiman Pedro chayajpica, paica tupanaman llujshishpami, Pedropaj ñaupajpi, pambacama cumurishpa, alli nirca. 26Ashtahuanpish Pedroca:

—Shayari, ñucapish can shinallataj runallamari cani— nishpami jatarichirca.

27Shina nishpa parlanacuihuan huasi ucuman yaicushpaca, achcacuna tandanacushcatami ricurca. 28Chaipimi Pedroca, paicunataca cashna nirca:

—Ñucanchij judiocunata Mandashcapica, mana ñucanchijpura runacunahuanca ama tandanacuchun ninmi. Paicunapaj huasimanpish ama yaicuchun ninmi. Chaitaca cancunallataj allimi yachanguichij. Ñucanchij judiocunaca cancunataca, yanga runacunalla cashcata yuyajcuna cajpimi, Taita Diosca, ‘Paicunapish mana mapachu’ nishpa huillarca. 29Chaimantami, can cachashca runacuna pushanaman chayajpica, imata mana nishpa shamurcanilla. ¿Imapajchari cayahuarcanguichij?— nircami.

30Shina nijpi Cornelioca, cashnami nirca:

—Ñami chuscu punlla tucun, ñucaca cunan shinallataj quimsa horas chishitami, cai ñuca huasipi ayunashpa Diosta mañacurcani. Ñuca mañacujpica, lamyacuj churanata churashca runa, ñapish ricurircallami. 31Paimi cashna nirca: “Cornelio, Taita Diosca, can mañashcata uyashcami. Can tucui imalla allicunata rurashcatapish ricushcami. 32Cunanca, Pedro nishca Simonta Jopemanta pushanaman cachai. Paica, carata cʼacushpa ñutujllata ruraj Simonpaj huasipimi poźacun. Chai huasica, mama cucha cʼuchupimi.” 33Chaimantami cantaca, pushanaman cacharcani. Allitaj shamuparcangui. Cunanca, tucuicuna Taita Diospaj ñaupajpimi canchij. Taita Dios canta tucui imallata ñucanchijman huillachun cachashcata huillapailla, uyashun ninchijmari— nircami.

34Shina nijpimi, Pedro huillai callarishpaca, cashna nirca:

—Pi cashpapish Taita Diospaj ñaupajpica, tucuicuna chashnallataj cashcataca, cunanmari alli yachani. 35Mai llajtapipish Diosta manchashpa allita rurajtaca, Diosca alli nijmi cashca. 36Taita Diosca, Paihuan alli tucuna alli huillaita israelcunaman huillachunca, Jesucristotami cacharca. Paica tucuicunata Mandajmari. 37Juan huillashpa bautiźashca qʼuipa, Galileamanta callarishpa, Judeacama tucui imalla tucushcataca cancunallataj alli yachanguichijmi. 38Nazaretpi causaj cashca Jesusmantami yuyachicuni. Paimanca tucuita rurai tucuchunmi, Taita Diosca Paipaj Espirituta curca. Chaimantami Jesusca, diablo llaquichishca tucui gentecunatapish alliyachirca. Taita Dios paihuan cajpimari, Jesusca chashna allicunata rurashpa purirca. 39Jerusalenpipish, tucui Judea llajtapipish, Jesús imalla ruracushcataca, ñucanchij quiquin ñahuihuantajmi ricurcanchij. Chai tucui allita ruracujpipish, Paitaca chacatashpami huañuchircacuna. 40Chashna huañuchijpipish, Taita Diosca, quimsa punllapi causachishpami, paitaca ñucanchijman cutin ricurichunpish saquirca. 41Mana tucuicunamanchu ricurirca. Tucui imalla ricushcata huillachun Taita Dios ñaupaman agllashca ñucanchijllamanmi ricurirca. Huañushcacunapaj chaupimanta Pai causarishca qʼuipami ñucanchijca Paihuan micurcanchij, ubyarcanchij. 42Jesusmi ñucanchijtaca, tucuicunaman alli huillaita huillachun mandarca. Shinallataj causajcunapajpish, huañushcacunapajpish Juez cachun, Paillatataj Taita Dios churashcatapishmi huillachun nirca. 43Dios ima nishcata huillajcunapish, tucuicunami Jesusmanta huillashpaca, ‘Paita tucui crijcunallatami, juchacunata Paimanta perdonanga’ nishpa huillarcacuna— nircami.

44Pedro chashna huillacujpiraj, jucha illaj Espíritu shamushpami, pai huillashcata tucui uyajcunata japirca. 45Pedrohuan shamuj crijcunaca, cʼari charishca aicha punta carata pʼitichishcapurami carca. Chaimantami paicunaca, mana israelcunapipish, jucha illaj Espirituta tallijta ricushpaca, achcata mancharircacuna. 46Shujtaj rimaicunata rimashpa, Taita Diosta alabacujtapish uyashpami, chashna mancharircacuna. Chaimantami, Pedroca cashna nirca:

47—Paicunapish ñucanchij shinallatajmari, jucha illaj Espiritutaca chasquishcacuna. Paicuna ama bautiźarichun yacutacarin, ¿pitaj mitsashunri?— nircami.

48Shina nishpami, Pedroca:

—Apunchij Jesuspaj shutipi paicunata bautiźaichij— nirca.

Chai qʼuipaca, Pedrotaca asha punllacunacamami paicunahuan saquichircacuna.