Savlovo obraćenje
1A Savao, neprestano dišući prijetnjom ubojstva prema Gospodinovim učenicima, ode k velikom svećeniku. 2Zatraži od njega pisma za sinagoge u Damasku da može sve sljedbenike Puta, i muškarce i žene, na koje ondje naiđe, dovesti okovane u Jeruzalem.
3Kad se približio Damasku, odjednom ga obasja svjetlost s neba. 4Padne na zemlju. Začuje nato glas kako mu govori: “Savle, Savle! Zašto me progoniš?”
5“Tko si ti, Gospodine?” upita Savao.
“Ja sam Isus kojega ti progoniš”, odgovori glas. 6“Ustani i pođi u grad! Ondje će ti se reći što da činiš.”
7Savlovi su suputnici ostali bez riječi. Čuli su glas, ali nikoga nisu vidjeli. 8Savao ustane sa zemlje. Oči su mu bile otvorene, ali ništa nije vidio. Povedu ga zato za ruku i uvedu u Damask. 9Tri dana nije ništa vidio niti je jeo i pio.
10A u Damasku je živio vjernik9:10 U grčkome: učenik. U 9:19, 25, 26, 30 i 36 također. imenom Ananija. Njemu Gospodin reče u viđenju: “Ananija!”
“Molim, Gospodine?” odazove se on.
11Gospodin mu reče: “Idi u Ravnu ulicu, u Judinu kuću, i ondje potraži Savla iz Tarza. Eno ga ondje; moli se. 12U viđenju koje sam mu dao vidio je čovjeka imenom Ananija kako ulazi i polaže na njega ruke da progleda.”
13“Ali, Gospodine,” odgovori Ananija, “od tolikih sam čuo da je mnogo zla učinio tvojim svetima u Jeruzalemu! 14Ima punomoć od velikog svećenika da okuje u lance sve koji prizivaju tvoje ime.”
15Gospodin mu odgovori: “Idi i učini što ti kažem. Izabrao sam Savla da ponese moje ime poganima i kraljevima i izraelskome narodu. 16Pokazat ću mu koliko mora pretrpjeti zbog mojega imena.”
17Ananija ode onamo, položi ruke na Savla i reče: “Brate Savle, Gospodin Isus koji ti se ukazao na putu poslao me je da progledaš i da se napuniš Svetoga Duha.” 18Savlu s očiju odmah spadne nešto poput ljuski te progleda. Ustane zatim i krsti se. 19Onda nešto pojede i okrijepi se.
Savao u Damasku i Jeruzalemu
Savao je nekoliko dana ostao s vjernicima u Damasku. 20Smjesta je po sinagogama počeo propovijedati da je Isus Božji Sin.
21Svi koji su ga slušali bili su zaprepašteni. “Pa nije li ovo onaj isti koji je u Jeruzalemu istrebljivao Isusove sljedbenike?” pitali su. “Zar on nije došao ovamo zato da ih uhiti i okovane odvede pred velike svećenike?”
22Savlovo je propovijedanje bivalo sve silnije. Zbunjivao je Židove u Damasku dokazujući im da je Isus Mesija. 23Nakon podosta vremena, židovski ga vođe odluče pogubiti, 24ali Savao dozna za njihovu nakanu. Danonoćno su nadzirali gradska vrata ne bi li ga ubili. 25Zato ga vjernici noću spuste preko gradskoga zida u košari.
26Kad je Savao stigao u Jeruzalem, pokušao se sastati s vjernicima, ali svi su ga se bojali. Nisu vjerovali da je zaista vjernik. 27Tada ga Barnaba povede k apostolima te im ispriča da je Savao na putu u Damask vidio Gospodina i što mu je Gospodin rekao te kako je u Damasku hrabro propovijedao u Isusovo ime. 28Od tada se s njima slobodno družio po Jeruzalemu i hrabro je propovijedao u Gospodnje ime. 29Raspravljao je s nekim Židovima koji su govorili grčki pa ga oni nakane ubiti. 30Kad su vjernici za to čuli, odvedu ga u Cezareju i pošalju doma u Tarz.
31Crkva je u cijeloj Judeji, Galileji i Samariji živjela u miru. Izgrađivala se i napredovala. Vjernici su hodili u strahu Gospodnjemu i u utješeni Svetim Duhom.
Petar iscjeljuje Eneju i Tabitu
32Obilazeći svete posvuda, Petar je došao i k Božjemu narodu u gradu Lidi. 33Ondje upozna nekog čovjeka imenom Eneja, koji je osam godina ležao uzet u postelji. 34Petar mu reče: “Eneja, ozdravlja te Isus Krist! Ustani i namjesti postelju!” Čovjek smjesta ustane. 35Kad su to vidjeli svi žitelji Lide i Šarona, obrate se Gospodinu.
36U Jopi je živjela i vjernica imenom Tabita (što znači: “Košuta”). Život joj se sastojao u tomu da čini dobra i milosrdna djela. 37Upravo se tada ona razboli i umre. Pripremili su ju za pokop i položili ju u sobi na katu. 38Ali kad su čuli da je Petar blizu, u Lidi, pošalju k njemu dvojicu i zamole ga: “Odmah dođi k nama!”
39Petar zato odmah pođe s njima. Čim je stigao povedu ga u sobu na katu. Ondje ga okruže udovice plačući i pokazujući mu ogrtače i drugu odjeću koju im je Košuta izradila dok je bila s njima. 40Ali Petar ih sve pošalje iz sobe. Klekne i pomoli se, a zatim se okrene prema tijelu i reče: “Tabita, ustani!” Ona otvori oči, pogleda Petra i sjedne. 41On joj pruži ruku i pridigne ju. Zatim pozove udovice i svete pa im pokaže da je oživjela.
42Vijest se pronese cijelim gradom te mnogi povjeruju u Gospodina. 43Petar je neko vrijeme ostao u Jopi, u kući nekoga kožara Šimuna.
Saulomi Jesucristota crishca
(Hch 22:6-16; 26:12-18)
1Sauloca Apunchij Jesusta catijcunata pʼiñashpami, macana, huañuchina yuyailla carca. Chaimantami curacunata mandaj curapajman shamushpaca, 2Damascopi tandanacuna huasicunamanta, chai Jesuspaj Ñanta catijcunata preźu apamungapaj, quillcacunata cuchun mañarca. Crijcunataca cʼaricuna cachun, huarmicuna cachunpish Jerusalenman apamuna yuyaillami carca.
3Chai quillcahuan Damascoman rishpa, ñalla chayacujpica, ñapish jahua pachamanta paipaj muyundijpi achij nircallami. 4Chaipimi, Saulo pambaman urmashpaca:
—Saulo Saulo, ¿ima nishpataj ñucata pʼiñashpa llaquichihuangui?— nijta uyarca.
5Shina nijpi Sauloca:
—Apu, ¿pitaj canguiari?— nirca.
Shina nijpi, chai Rimajca:
—Ñucaca, can pʼiñashpa llaquichicushca Jesusmari cani. Canca garrocha puntapi huagra jaitashpa chugririj shinami, canllataj llaqui tucucungui— nirca.
6Chaita uyashpaca, manchaihuan chujchushpami, Sauloca:
—Apu Jesús, ¿imatataj rurachun ningui?— nirca.
Shina nijpimi, Apunchij Jesusca:
—Jatarishpa, Damascoman rilla. Chaipimi can ima rurana cashcataca huillanga— nircami.
7Saulohuan cajcunaca, rimashcallata uyashpa, pitapish mana ricushpaca, upayajtami mancharircacuna. 8Sauloca, pambamanta jatarishpapish, ñahuita pascashpaca, imata mana ricui tucurcachu. Chaimantami paihuan cajcunaca maquimanta aisashpa, Damascoman pusharcacuna. 9Chaipica, quimsa punllacamami mana ricui tucushpa, imata mana micurca, imata mana ubyarca.
10Damascopica, Jesusta crij Ananías runami causacurca. Paitami Apunchij Jesusca, muscuipi shina ricurishpaca:
—Ananías— nijpi, paica:
—Caipimi cani, Apu Jesús, ¿imatataj nipangui?— nirca.
11Shina nijpimi, Apunchij Jesusca paita cashna nirca:
—Jatari, Derecha shuti ñanta ri. Judaspaj huasiman chayashpa, Tarsomanta Saulo shuti runata tapui. Paica chai huasipimi, Diosta mañashpa shuyacun. 12Ñami cantaca, cambaj maquita paipaj jahuapi churashpa, paipaj ñahuita alliyachijta muscuipi shina ricurca— nircami.
13Chashna nijpica Ananiasca, cashnami nirca:
—Apu Jesús, taucacunamari Jerusalenpi canta catijcunata Saulo pʼiñashpa llaquichishcata parlancuna. 14Cunanpish canta mañajcunata huatashpa apangapajmari, pushaj curacunata quillcata mañashpa shamushca— nircami.
15Chashna nijpipish, Apunchij Jesusca cutinmi cashna nirca:
—Rilla, ñucami chai runataca agllarcani. Cunanmantaca, paimi shujtaj llajtacunapipish, chaicunata jatun mandajcunamanpish, israelcunamanpish ñucamanta huillanga. 16Ñucallatajmi pai ñucamanta achca llaquita apana cashcataca ricuchisha— nircami.
17Chashna nijpimi Ananiasca, Saulo tiyacun huasiman rirca. Chaipimi, Saulopaj jahuapi maquita churashpaca:
—Huauqui Saulo, ñanpi canman ricurij Apu Jesusllatajmi can cutin ricuchunpish, Diospaj jucha illaj Espirituhuan can junda cachunpish, ñucataca cambajman cacharca— nircami.
18Chashna nijpica, Saulopaj ñahui lulunmanta chalhua cara shina urmajpica, cutin ricurcallami. Ñahui ricujpica jatarishcahuan bautiźarircallami. 19Chai qʼuipami, micushpa, cutin sinchiyarirca. Chashnami Sauloca, crijcunahuan tauca punllata Damascopi carca.
Saulo crij tucushpaca Damascopimi huillai callarishca
20Sauloca tandanacuna huasicunapimi, ‘Cristoca, Diospaj Churimari’ nishpa, huillai callarirca.
21Chashna huillacujta uyajcunaca, upayajtami mancharircacuna. Chaimantaca paicunapurami:
«¿Caica, chai Jesusta mañajcunata Jerusalenpi llaquichij runataj shiná? Cunanpish pushaj curacunapajman preźu apangapajmari, caimanpish shamurca» ninacurcami.
22Shina nijta uyashpacarin, Sauloca ashtahuanmi mana manchashpa huillashpa catirca. Damascopi causacuj judiocunata upallachingacamami: “Jesusmari Quishpichij Cristoca” nishpa, alli huillarca.
23Ña achca punllacunata huillacujllapimi, judiocunaca Saulota huañuchinata yuyarircacuna. 24Judiocunaca paita huañuchingapajmi, Damascomanta llujshina pungucunapica tutapish, punllapish chapacurcacuna. Sauloca chaitaca yacharcallatajmi. 25Chaimantami crijcunaca, Saulotaca pata jahuata tuta shuj jatun canastapi uricuchishpa cacharcacuna.
26Jerusalenman chayashpaca, Sauloca crijcunahuanmi tandanacusha nirca. Ashtahuanpish crijcunaca, ‘Manaraj crijchu canga’ yuyashpami, mancharcacuna. 27Paicuna manchacujpipish Bernabemi Saulotaca, huillagrichun Jesús mingashcacunapajman pushamurca. Chaipimi Sauloca Apunchij Jesusta ñanpi ima shina ricushcatapish, Damascopi mana manchashpa, Apunchij Jesusmanta huillashcatapish, callarishpa parlarca. 28Chaimantami Sauloca Jerusalenpica, paicunahuan tandanacui tucurca. 29Sauloca, Jerusalenpipish mana manchashpami, Apunchij Jesustaca huillarca. Griego rimaita rimaj israelcunahuanmi, chʼimbapura rimanacurca. Chashna huillajpica, ashtahuanpish Saulotaca huañuchinatami yuyarcacuna. 30Chaita yachashpami crijcunaca, Saulotaca, Cesarea pueblocama pushashpa, Tarsoman cacharcacuna.
31Chai punllacunapica Judeapi, Galileapi, Samariapi causacuj crij tandanacushcacunaca, pi mana llaquichijpimi sumajta causarcacuna. Mandaj Diosta caźushpa causanatapish ashtahuanmi yacharcacuna. Ashtahuan crijcuna mirarishpami, jucha illaj Espíritu pushajpi, ashtahuan sinchiyashpa catircacuna.
Eneastaca alliyachishca, Dorcastaca causachishcami
32Pedroca tucui crijcunata ricushpa puricushpaca, Lida pueblopi causacuj crijcunatapish ricugrircami. 33Chaipica, Eneas shuti runatami, pusaj huatata mana cuyuri tucushpa, ungushca siricujta ricurca. 34Paitaca Pedroca, cashnami nirca: «Eneas, cantaca Jesucristomi alliyachin. Jatari, cambaj cʼatatapish, mantatapish tandai» nijpica, Eneasca jatarircallami. 35Paita alliyachijta ricushpaca, Lidapi, Saronpi causajcunapish, tucuicunami Jesusta crishpa catircacuna.
36Chai punllacunapica, Tabita shuti crij huarmimi Jope pueblopi causacurca. (“Tabita” shutica griego rimaipica, Dorcas nisha ninmi). Chai huarmica, huajchacunata llaquishpa, imatapish cushpa, allita rurashpami causarca. 37Chai huarmimi, chai punllacunataj ungushpa huañurca. Pai huañujpica armachishpami, alli pilluchishpa jahua ucupi churarcacuna. 38Pedro puricun Lida puebloca, Jopemanta cʼuchullapimi carca. Chaimantami crijcunaca, Lidapi Pedro cajta yachashpaca, «Jopeman utca shamupai» nichun, ishqui runacunata cacharcacuna.
39Chai runacunahuan Pedro rishpa ña chaiman chayajpica, huañushca siricun ucumanmi pusharcacuna. Chai ucupica viuda huarmicunami, Dorcas causacushparaj rurashca churanacunata Pedroman ricuchishpa huacarcacuna.
40Pedroca, tucuicunata chai ucumanta llujshichishpami, cungurishpa Diosta mañarca. Mañashca huasha, chai huañushca huarmita ricushpami: «Tabita, jatari» nijpica, chai huarmica ñahuita pascashpa, Pedrota ricushcahuan tiyarircalla. 41Pedroca, maquimanta japishpa jatarichishpami, crijcunatapish viudacunatapish cayarca. Paicunamanca, chai huarmitaca causajtami ricuchirca. 42Tucui Jope pueblopimi, chaitaca yachaj chayarcacuna. Chaimantami, achcacuna Apunchij Jesusta crirca. 43Pedroca Jopepica, carata cʼacushpa ñutujllata ruraj Simonpaj huasipimi, tauca punllacunata poźacurca.
