2 Mga Hari 18 – APSD-CEB & KSS

Ang Pulong Sa Dios

2 Mga Hari 18:1-37

Ang Paghari ni Hezekia sa Juda

(2 Cro. 29:1-2; 31:1)

1Nahimong hari sa Juda si Hezekia nga anak ni Ahaz sa ikatulong tuig sa paghari ni Hosea nga anak ni Elah, sa Israel. 2Nagaedad si Hezekia ug 25 ka tuig sa dihang nahimo siyang hari. Sa Jerusalem siya nagpuyo, ug naghari siya sulod sa 29 ka tuig. Ang iyang inahan mao si Abia nga anak ni Zacarias. 3Gihimo ni Hezekia ang maayo atubangan sa Ginoo, sama sa gihimo sa iyang katigulangan nga si David. 4Gipaguba niya ang mga simbahanan diha sa habog nga mga dapit, gipadugmok ang mga sagradong bato, ug gipaputol ang poste nga simbolo sa diosa nga si Ashera. Gipadugmok niya ang bronsi nga halas nga hinimo ni Moises, kay hangtod niadtong panahona gisimba pa gihapon kadto sa mga Israelinhon pinaagi sa pagsunog ug mga insenso. Gitawag kadtong bronsi nga halas ug Nehustan.

5Misalig si Hezekia sa Ginoo, ang Dios sa Israel. Wala gayoy hari nga sama kaniya sa Juda—sa mga nauna man kaniya o sa mga nagsunod. 6Nagmatinumanon gayod siya sa pagsunod sa Ginoo, ug wala gayod siya mobiya kaniya. Nagmatinud-anon siya sa pagtuman sa mga sugo nga gihatag sa Ginoo kang Moises. 7Giubanan siya sa Ginoo, ug nagmalampuson siya sa tanan niyang gihimo. Nagrebelde siya batok sa hari sa Asiria ug wala moalagad kaniya. 8Gipildi niya ang mga Filistihanon hangtod sa Gaza ug sa mga dapit nga sakop niini—gikan sa gagmayng mga baryo18:8 baryo: o, tore. ngadto sa dagkong mga pinarilan nga mga lungsod.

9Sa ikaupat nga tuig sa paghari ni Hezekia, nga mao ang ikapito nga tuig sa paghari ni Hosea sa Israel, misulong si Shalmaneser nga hari sa Asiria ngadto sa Samaria ug gilibotan kini. 10Paglabay sa tulo ka tuig, sa ikaunom nga tuig sa paghari ni Hezekia ug sa ikasiyam nga tuig sa paghari ni Hosea, nailog sa Asiria ang Samaria. 11Gidala sa hari sa Asiria ang mga taga-Israel ngadto sa Asiria ingon nga mga bihag, ug gipapuyo sila sa lungsod sa Hala, sa mga lugar nga duol sa Suba sa Habor sa Gozan, ug sa mga lungsod sa mga Medianhon. 12Nahitabo kini sa mga taga-Israel tungod kay wala sila motuman sa Ginoo nga ilang Dios, gilapas hinuon nila ang kasabotan sa Ginoo kanila—ang tanang sugo nga gihatag sa Ginoo pinaagi sa iyang alagad nga si Moises. Wala sila mamati o motuman niini.

Gisulong sa Asiria ang Juda

(2 Cro. 32:1-19; Isa. 36:1-22)

13Sa ika-14 nga tuig sa paghari ni Hezekia, gisulong ni Senakerib nga hari sa Asiria ang tanang pinarilan nga mga lungsod sa Juda ug nailog niya kini. 14Busa nagpadala niini nga mensahe si Hezekia ngadto sa hari sa Asiria nga didto sa Lakish: “Nakasala ako sa akong pagrebelde kanimo. Apan ihatag ko bisan unsay imong pangayoon, basta mobiya lang kamo kanamo.” Busa nangayo ang hari sa Asiria kang Haring Hezekia ug kapin sa napulo ka toneladang pilak ug usa ka toneladang bulawan. 15Gihatag ni Hezekia kaniya ang tanang pilak sa templo sa Ginoo ug sa bodega sa palasyo. 16Gipanguha ni Hezekia apil ang mga bulawan nga gihaklap sa mga pultahan sa templo sa Ginoo ug sa mga haligi sa pultahan niini, ug gihatag kini ngadto sa hari sa Asiria.

17Apan samtang didto si Senakerib sa Lakish, gisugo niya ang iyang pangulo nga komander, ang pangulo nga opisyal, ug ang iyang komander nga adunay daghang mga sundalo, nga moadto sa Jerusalem sa pagpakigkita kang Haring Hezekia. Sa didto na sila sa gawas sa Jerusalem, mihunong sila duol sa tubod sa tubig nga paingon sa tigomanan ug tubig sa ibabaw, dapit sa dalan paingon sa lugar nga labhanan. 18Gipatawag nila si Haring Hezekia, apan ang gipaadto sa hari mao si Eliakim nga anak ni Hilkia, nga tigdumala sa palasyo, si Shebna nga sekretaryo, ug si Joa nga anak ni Asaf, nga nagadumala sa mga kasulatan sa gingharian. 19Miingon kanila ang komander sa mga sundalo, “Ingna ninyo si Hezekia nga mao kini ang giingon sa gamhanang hari sa Asiria:

“ ‘Unsa may imong gisaligan? 20Nagahunahuna ka ba nga madaog nimo ang gira sa pulong lamang ug dili sa katakos ug kusog sa imong mga sundalo? Kinsay imong gisaligan nga nagrebelde ka man kanako? 21Ang Ehipto ba? Kini nga nasod ug ang iyang hari sama lang sa gabok nga baston nga kon imong itukod mabali ug makasamad sa kamot. 22Apan tingali moingon ka kanako nga nagasalig kamo sa Ginoo nga inyong Dios. Apan dili ba nga gipangguba mo man ang iyang mga simbahanan diha sa habog nga mga dapit, ug gisultihan mo ang mga lumulupyo sa Jerusalem ug sa uban pang mga lungsod sa Juda sa pagsimba didto lang sa halaran sa Jerusalem?’

23“Karon may itanyag kanimo ang akong agalon, ang hari sa Asiria. Hatagan ka namo ug 2,000 ka mga kabayo, kana kon may 2,000 ka usab ka mga tigkabayo! 24Wala ka gayoy mahimo sa pagpildi bisan sa pinakaubos nga opisyal sa akong agalon. Nagasalig ka lang sa Ehipto nga mohatag kanimo sa mga karwahe ug mga tigkabayo. 25Naghunahuna ka ba nga wala ako sugoa sa Ginoo sa pag-anhi dinhi sa paglaglag niining lugara? Ang Ginoo mismo ang nagsugo kanako sa pagsulong ug sa paglaglag niini nga nasod.”

26Miingon si Eliakim, Shebna, ug Joa ngadto sa komander, “Palihog pakigsulti kanamo sa pinulongan nga Aramico, kay masabtan namo kini. Ayaw pag-Hebreo kay madunggan ka sa mga tawo nga anaa sa mga paril sa lungsod.” 27Apan mitubag ang komander, “Gisugo ako sa akong agalon nga ipahibalo kining mga butanga sa tanang lumulupyo sa Jerusalem, dili lang kaninyo ug sa inyong hari. Kamong tanan gutomon ug uhawon sa panahon nga sulongon namo kamo. Busa kaonon ninyo ang inyong kaugalingong tae ug imnon ang inyong kaugalingong ihi.”

28Unya mitindog ang komander sa mga sundalo ug misinggit sa pinulongang Hebreo, “Pamatia ninyo ang mensahe sa gamhanang hari sa Asiria! 29Miingon siya nga dili kamo magpatunto kang Hezekia. Dili siya makaluwas kaninyo gikan sa akong mga kamot! 30Ayaw kamo pagpahaylo kaniya nga mosalig sa Ginoo kon moingon siya, ‘Sigurado gayod nga luwason kita sa Ginoo; kining lungsora dili itugyan ngadto sa kamot sa hari sa Asiria.’

31“Ayaw kamo pamati kang Hezekia! Mao kini ang giingon sa hari sa Asiria: Ayaw na kamo pagsukol kanako; ampo na lang kamo! Unya tugotan ko kamo nga makakaon sa bunga sa inyong ubasan ug kahoy nga igos, ug makainom sa inyong pundohanan ug tubig, 32hangtod nga mobalik ako ug dad-on ko kamo sa yuta nga sama sa inyong yuta—ang yuta nga may mga tamnanan sa ubas nga makahatag kaninyo ug duga sa ubas ug may mga trigo nga mahimo ninyong pan, ug adunay mga kahoyng olibo ug mga dugos. Tumana ninyo ang akong giingon aron mabuhi kamo ug dili mamatay. Ayaw kamo pamati kang Hezekia kay gilingla lang niya kamo sa iyang pag-ingon nga luwason kamo sa Ginoo. 33Aduna bay mga dios sa bisan unsang nasod nga nakaluwas sa ilang nasod gikan sa kamot sa hari sa Asiria? 34Aduna bay nahimo ang mga dios sa Hamat, Arpad, Sefarvaim, Hena, ug Iva? Naluwas ba sa mga dios sa Samaria ang ilang nasod gikan sa akong mga kamot? 35Kinsa ba sa mga dios niining mga nasora ang nakaluwas sa ilang nasod gikan kanako? Busa unsaon sa Ginoo pagluwas ang Jerusalem gikan sa akong mga kamot?” 36Apan wala motubag ang mga tawo kay nagmando si Haring Hezekia nga dili sila motubag. 37Unya gigisi ni Eliakim, Shebna, ug Joa ang ilang mga bisti tungod sa kasubo, ug nangadto sila kang Hezekia ug misugilon sa giingon sa komander.

Kurdi Sorani Standard

دووەم پاشایان 18:1-37

پاشایەتی حەزقیا

1لە ساڵی سێیەمی پاشایەتیی هۆشێیەعی کوڕی ئێلەی پاشای ئیسرائیل، حەزقیای کوڕی ئاحاز بوو بە پاشای یەهودا. 2گەنجێکی بیست و پێنج ساڵان بوو کە بوو بە پاشا، بیست و نۆ ساڵ لە ئۆرشەلیم پاشایەتی کرد، ناوی دایکی ئەبیای کچی زەکەریا بوو. 3بە هەمان شێوەی داودی باپیرە گەورەی، ئەوەی لەبەرچاوی یەزدان ڕاست بوو کردی. 4ئەو نزرگەکانی سەر بەرزایی تێکدا، بەردە تەرخانکراوەکانی شکاند و ستوونە ئەشێراکانی بڕییەوە. مارە بڕۆنزییەکەی وردوخاش کرد، ئەوەی موسا دروستی کرد، چونکە هەتا ئەو ڕۆژانەش نەوەی ئیسرائیل بخووریان بۆ دەسووتاند و ناویان لێ نابوو نەحوشتان.

5حەزقیا پشتی بە یەزدانی پەروەردگاری ئیسرائیل بەست، لەنێو هەموو پاشاکانی یەهودا کەس وەک ئەو نەبوو، چ ئەوانەی پێش خۆی و چ ئەوانەی دوای خۆی. 6ڕێگەی یەزدانی گرتە بەر و لێی لانەدا. فەرمانەکانی پاراست، کە یەزدان فەرمانی بە موسا کردبوو. 7یەزدان لەگەڵی بوو، لە هەموو ئەو کارانەی دەیکرد سەرکەوتنی بەدەستدەهێنا، هەروەها لە پاشای ئاشور یاخی بوو، ملکەچی نەبوو. 8فەلەستییەکانیشی هەتا غەزە و سنوورەکانی بەزاند، لە قوللەی چاودێرەکانەوە هەتا شاری قەڵابەند.

9لە ساڵی چوارەمی حەزقیا پاشا، کە دەکاتە ساڵی حەوتەمی هۆشێیەعی کوڕی ئێلەی پاشای ئیسرائیل، شەلمەنەسەری پاشای ئاشور لە دژی سامیرە لەشکری جوڵاند و گەمارۆی دا. 10ئاشورییەکان لەدوای سێ ساڵ سامیرەیان گرت. لە ساڵی شەشەمی حەزقیا کە دەکاتە ساڵی نۆیەمی هۆشێیەعی پاشای ئیسرائیل، سامیرە داگیر کرا. 11ئینجا پاشای ئاشور ئیسرائیلی ڕاپێچی ئاشور کرد و لە حەلەح و گۆزانی کەناری ڕووباری خابوور و شارۆچکەکانی مادی داینان. 12ئەمە ڕوویدا، چونکە گوێڕایەڵی یەزدانی پەروەردگاری خۆیان نەبوون، بەڵکو پەیمانەکەیان شکاند و هەموو ئەو شتانەی کە موسای بەندەی یەزدان فەرمانی پێ کرد، نە گوێیان لێ گرت و نە کاریشیان پێ کرد.

13لە ساڵی چواردەیەمی حەزقیا پاشا، سەنحێریبی پاشای ئاشور هێرشی کردە سەر هەموو شارە قەڵابەندەکانی یەهودا و داگیری کردن. 14لەبەر ئەوە حەزقیا پاشای یەهودا پەیامی بۆ پاشای ئاشور نارد لە لاخیش و گوتی: «من هەڵەیەکی گەورەم کرد. لەلای من بکشێوە، ئەوەی لەسەرم دەیسەپێنی دەیدەم.» پاشای ئاشور سێ سەد تالنت18‏:14 سێ سەد تالنت: نزیکەی 10 تەن.‏ زیو و سی تالنت18‏:14 سی تالنت: نزیکەی یەک تەن.‏ زێڕی لەسەر حەزقیای پاشای یەهودا سەپاند. 15حەزقیاش هەموو زیوەکانی ناو پەرستگای یەزدان و ناو گەنجینەکانی کۆشکی پاشای دایێ.

16لەو کاتە حەزقیا پاشای یەهودا ئەو زێڕەی داڕنی کە پەرستگای یەزدان و چوارچێوەی دەرگاکانی پێ ڕووپۆش کردبوو، دایە پاشای ئاشور.

هەڕەشەی سەنحێریب لە ئۆرشەلیم

17پاشای ئاشور فەرماندەی گشتی و سەرۆکی دیوان و فەرماندەی ناوچەکەی بە سوپایەکی گەورەوە لە لاخیشەوە ناردە سەر حەزقیای پاشا لە ئۆرشەلیم. کاتێک سەرکەوتن و هاتن لەلای ئاوباری گۆمەکەی سەرەوە ڕاوەستان، کە لەسەر ڕێگای شوێنی جلشۆرینەکەیە، 18بانگی پاشایان کرد، ئەلیاقیمی کوڕی حیلقیا سەرپەرشتیاری کۆشک و شەڤنای خامەی نهێنی18‏:18 ڕازپۆش.‏ و یۆئاحی تۆمارکار کوڕی ئاساف چوونە دەرەوە بۆ لایان.

19فەرماندەی ناوچەکە پێی گوتن: «بە حەزقیا بڵێن:

«”پاشای گەورە، پاشای ئاشور دەڵێت: تۆ پشتت بە چی بەستووە؟ 20تۆ دەڵێیت کە پلان و هێزت هەیە بۆ جەنگ، بەڵام ئەوە قسەی پووچە. ئێستاش پشتت بە کێ بەستووە تاکو لێم یاخی بیت؟ 21پشتت بەو قامیشە شکاوە بەستووە، بە میسر، ئەوەی کە هەرکەسێک خۆی بەسەردا بچەمێنێتەوە لەپی دەستی بریندار دەبێت و کونی دەکات! فیرعەونی پاشای میسر ئاوایە بۆ هەموو ئەوانەی پشتی پێ دەبەستن. 22ئەگەر پێشم بڵێن: ’پشتمان بە یەزدانی پەروەردگارمان بەستووە.‘ ئایا ئەوە ئەو نەبوو کە حەزقیا نزرگەکانی سەر بەرزایی و قوربانگاکانی تێکدا و بە یەهودا و ئۆرشەلیمی گوت: ’دەبێت لەبەردەم ئەم قوربانگایە کڕنۆش ببەن کە لە ئۆرشەلیمە‘؟

23«”ئێستاش گرەو لەگەڵ پاشای ئاشوری گەورەم بکە، من دوو هەزار ئەسپت دەدەمێ، ئەگەر تۆ بتوانیت بۆ خۆت سوار لەسەریان دابنێیت! 24ئیتر چۆن دەتوانیت تاکە ئەفسەرێک لە خزمەتکارە بچووکەکانی گەورەکەم ببەزێنیت، تەنانەت ئەگەر پشت بە میسریش ببەستیت بۆ گالیسکە و سوار؟ 25لە کۆتاییدا ئایا من بەبێ فەرمانی یەزدان هاتووم بۆ سەر ئەم شوێنە هەتا وێرانی بکەم؟ یەزدان خۆی پێی فەرمووم: بەسەر ئەو خاکەدا بدە و وێرانی بکە.“»

26ئینجا ئەلیاقیمی کوڕی حیلقیا و شەڤنا و یۆئاح بە فەرماندەی ناوچەکەیان گوت: «تکایە لەگەڵ خزمەتکارەکانت بە زمانی ئارامی قسە بکە، چونکە لێی تێدەگەین، لەبەرچاوی خەڵکەکەی سەر شووراکە بە عیبری قسەمان لەگەڵ مەکە.»

27بەڵام فەرماندەکە وەڵامی دانەوە: «ئایا گەورەم تەنها بۆ لای گەورەکەت و تۆی ناردووم هەتا ئەم قسانە بکەم؟ ئایا بۆ لای ئەو پیاوانەی سەر شووراکەی نەناردووم، هەتا لەگەڵ ئێوە پیسایی خۆیان بخۆن و میزی خۆیان بخۆنەوە؟»

28ئینجا فەرماندەکە وەستا و بە دەنگێکی بەرز بە زمانی عیبری هاواری کرد و گوتی: «گوێ لە قسەی پاشای گەورە بگرن، پاشای ئاشور! 29پاشا ئاوا دەڵێت: مەهێڵن حەزقیا فریوتان بدات، چونکە ناتوانێت لە دەستم ڕزگارتان بکات. 30مەهێڵن حەزقیا واتان لێ بکات پشت بە یەزدان ببەستن و بڵێت: ”بێگومان یەزدان فریامان دەکەوێت و ئەم شارە ناداتە دەست پاشای ئاشور.“

31«گوێ لە حەزقیا مەگرن، چونکە پاشای ئاشور دەڵێت، ڕازی بن بە ملکەچبوون بۆ من، وەرنە دەرەوە بۆ لام. با هەرکەسە لە مێوەکەی خۆی و لە دار هەنجیرەکەی خۆی بخوات و ئاو لە ئەمباراوەکەی خۆی بخواتەوە، 32هەتا ئەو کاتەی دێم و دەتانبەمە خاکێکی وەک خاکەکەی خۆتان، خاکی دانەوێڵە و شەرابی نوێ، خاکی نان و ڕەزەمێو، خاکی دار زەیتوون و هەنگوین. ژیان هەڵبژێرن نەک مردن!

«گوێ لە حەزقیا مەگرن، چونکە فریوتان دەدات کە دەڵێت: ”یەزدان ڕزگارمان دەکات.“ 33ئایا خوداوەندی هیچ نەتەوەیەک توانی خاکەکەی خۆی لە دەست پاشای ئاشور ڕزگار بکات؟ 34کوان خوداوەندەکانی حەمات و ئەرپاد؟ کوان خوداوەندەکانی سفەرڤەیم و هێنەع و عیڤا؟ ئایا فریای سامیرە کەوتن لە دەستم؟ 35کام لە هەموو خوداوەندەکانی ئەو خاکانە توانی خاکەکەی خۆی لە دەستی من ڕزگار بکات؟ ئیتر چۆن یەزدان فریای ئۆرشەلیم دەکەوێت لە دەستی من؟»

36بەڵام گەل بێدەنگ بوون و بە یەک وشەش وەڵامیان نەدایەوە، چونکە پاشا فەرمانی کردبوو: «وەڵامی نەدەنەوە.»

37ئینجا ئەلیاقیمی کوڕی حیلقیای سەرپەرشتیاری کۆشک و شەڤنای خامەی نهێنی و یۆئاحی کوڕی ئاسافی تۆمارکار هاتنە لای حەزقیا و جلەکانیان دادڕی بوو، قسەکانی فەرماندەی ناوچەکەیان پێی ڕاگەیاند.