Tarpuj runahuan chʼimbapurashpa yuyachishca parlomi
(Mat 13:1-15, 18-23; Mar 4:1-20)
1Chai qʼuipami, Jesusca Paipaj chunga ishqui yachacujcunandij tucui pueblocunatapish, muyundij llajtacunatapish, Dios mandacun alli huillaita huillashpa puricurca. 2Shinallataj millai espiritucunata Jesús llujshichishca huarmicunapish, ungüicunamanta alliyachishca huarmicunapish caicunami Paihuan puricurcacuna: Canchis supaicunata llujshichishca, Magdalamanta María, 3Herodespaj huasipi mandaj Chuzapaj huarmi Juana, Susana, shujtaj achca huarmicunapishmi, imalla charishcacunahuan Jesusta servircacuna.
4Jesusca, tucui pueblocunamanta Paipajman shamushpa tandanacuj achca gentecunamanmi, yuyachij cai parlocunahuan cashna yachachirca: 5«Tarpuj runami muyuta tarpunaman llujshirca. Muyuta pai shitacujpica, huaquin muyuca ñanpimi urmarca. Ñanpi urmashca muyucunaca maijanca sarurircami, maijantaca jahuata purij pajarocunami pallarca. 6Cutin maijan muyuca, rumilla allpapi urmashpami, utca huiñarca. Utca huiñashpapish, nuyushca allpa illajpi chaquirircallami. 7Cutin maijan muyuca, casha chaupipimi urmarca. Chai muyu huiñajpica, cashapish tandalla huiñashpa llapishpa huañuchircallami. 8Cutin maijan muyuca, alli allpapimi urmarca. Chaica alli huiñashpami, cada muyumanta patsajta pʼucurca» nircami.
Chaicunata nishca qʼuipaca, Jesusca caparishpami: «Uyangapaj rinrinta charijca, uyaichigari» nirca.
9Chashna niipica, Jesuspaj yachacujcunami:
—Yuyachij cai parloca, ¿imatataj nisha nin?— nishpa tapurcacuna.
10Chaimantami cashna nirca: «Cancunamanca jahua pacha Diosmi, Pai mandacun ima shina cashcata ricuchishca. Ashtahuanpish caishujcunamanca ricushpapish mana ricushca shinallataj saquirichun, mashnata uyashpapish ama yuyaita japichunmi yuyachij parlocunallahuan huillani.
11Cai yuyachij parloca, caitami nisha nin: Muyuca Diospaj Shimimi. 12Ñanpi urmaj muyuca, uyajcunami. Paicuna uyashca huasha ama quishpirichunmi, diablo shamushpaca, uyashcata ama crichun cungachin. 13Rumilla allpapi urmaj muyuca, Diospaj Shimita cushijlla chasquijcunami. Chashna chasquishpapish uchilla sapiyuj yura shina cashpami, ashacama caticushpapish, llaquicuna shamujpica saquirinllacuna. 14Casha chaupipi urmaj muyuca, alli huillaita uyajcunami. Uyashpa rishca huashaca, imata pajtana yuyaicuna, achcata charijyana munaicunapish, cai causaillapi aichata cushichinapish atijpica, ima granota mana pʼucuj shinallatajmi saquirincuna. 15Ashtahuanpish alli allpapi urmaj muyucunaca, Diospaj Shimita alli shunguhuan, caźusha nishpataj uyashpa huaquichijcunami. Paicunaca ima shamujpipish manataj saquirishpami, alli granota pʼucuncuna.
Lamparahuan chʼimbapurashpa yuyachishca parlomi
(Mar 4:21-25)
16Maijanpish lamparata japichishpaca, mana manga ucupi, mana cashpaca cahuitu ucupi churangapajlla japichinchu. Ashtahuanpish huasiman yaicujcuna achijllapi cachunmi, lámpara tiyanapi churan. 17Chaipica ima mana pacalla saquirinchu, tucui imapish tucuicuna ricunallami tucun. 18Chashna cajpica ima yuyaihuan uyacushcata yuyarichij. Piman cashpapish charijmanmari ashtahuan cunga, maijanpish mana charijtaca pai ‘Charinimi’ yuyashcallatapish quichungamari» nircami.
Mamahuan huauquicunahuanmi Jesusta mashcagrishcacuna
(Mat 12:46-50; Mar 3:31-35)
19Jesús chashna nicujpimi mamapish, huauquicunapish Paipajman chayamurcacuna. Ashtahuanpish chai tucui gentecuna junda cashcamantami, Jesuspajmanca mana yaicui tucurcacuna. 20Chaimantami Jesusmanca:
—Quiquinpaj mama, huauquicunamari Quiquinta ricushuntaj nishpa, canllapi shuyacun— nishpa huillarcacuna.
21Ashtahuanpish Jesusca:
—Diospaj Shimita uyashpa caźujcunami, Ñuca mama, Ñuca huauquicunatajca— nircami.
Jesusca yacuta huaira cuyuchicujpimi jarcashca
(Mat 8:23-27; Mar 4:35-41)
22Shuj punllami Jesusca Paipaj yachacujcunandij barcoman yaicushpaca:
—Cai cucha chʼimbanijman jacuchij— nishpa rircacuna.
23Barcopi ricushpami, Jesusca dormirirca. Pai dormicujpimi, cuchapi acapana huaira jatarishpaca, yacuta caiman chaiman cuyuchijpi, barcopi yacu jundashpa ñalla yacu millpugrirca. 24Chaimantami yachacujcuna Jesuspajman cʼuchuyashpaca:
—¡Yachachij, Yachachij, yacu millpugrinca!— nishpa rijchachircacuna.
Jesús rijcharishpa huairatapish, caiman chaiman shitacuj yacutapish jarcashpa sinchita rimajpica, casijlla tucurcallami. 25Chaimantami Jesusca:
—Ñucata crinamari canguichij. ¿Ima nishpataj mana cringuichij?— nirca.
Paicunaca chujchushpa mancharishpami, caishuj chaishuj: «¿Cai runaca imatajchu, imamí? Yacupish, huairapish Pai mandajpica caźunllamari» nishpa cushicurcacuna.
Jesusca Gadareno runamantami supaicunata llujshichishca
(Mat 8:28-34; Mar 5:1-20)
26Galilea cucha chʼimbanijman chayashpaca, cucha patallapitaj caj gadarenocunapaj llajtamanmi yaicurcacuna. 27Barcomanta allpaman Jesús uriyajpica, chai pueblomanta shuj runami Jesuspajman cʼuchuyamurca. Chai runaca achca huatacunata supaicuna paipi causacushcamantami, lluchulla shamurca. Causanatapish, panteoncunallapimi causaj carca. 28Chai runa Jesusta ricushpaca, jatunta caparirishpami, Paipaj ñaupajpi pambacama cumurirca. Chaimantaca:
—Jahua pacha Diospaj Churi Jesús, ¿ñucataca imatataj ninaman shamungui? Amataj llaquichihuaichu— nishpami sinchita caparirirca.
29Jesús chai espirituta ‘Llujshi’ nicujpimi, chashna caparirirca. Chai mapa espirituca, chai runapica ñami unaita causacushca carca. Paitaca cadenacunahuan huatashpa, fierrocunahuan canichishpami churajcuna carca. Chashna churajpipish, cadenacunata pʼitishpa, chai espiritullataj mai shitashca pambaman apajllami carca. 30Jesús chai runata:
—¿Ima shutitaj cangui?— nishpa tapujpi:
—Ñucaca, huaranga huaranga shutimi cani— nircami.
Achca supaicuna japishca cashpami, chashnaca nirca. 31Chai supaicunaca, paicunata jatun jutcuman ama cachachunmi mañarcacuna. 32Chaininijlla urcupimi, jatun canlla cuchicuna micucurca. Chaimantami chai cuchicunapi yaicungapaj mañajpi, Jesusca chaiman richun saquirca. 33Supaicunaca, chai runamanta llujshishpaca cuchicunapimi yaicurca. Chaimantami chai tucui cuchi canllaca, cʼaca quinrita singushpa, cuchaman huashicushpa huañurca. 34Chaita ricushpami, cuchi michijcunaca mancharishpa pueblocunamanpish, ladolla aillu llajtacunamanpish callparcacuna. Chaicunapimi tucuita huillarcacuna. 35Gentecunaca imalla tucushcata ricunaman llujshishpaca, Jesuspajmanmi shamurcacuna. Paipajman chayamushpaca, supaicunata Pai llujshichishca runataca, Paipaj ñaupajpi alli tiyacujtami ricurcacuna. Ña churanata churarishca, alli yuyaihuan tiyacujta ricushpami, mancharircacuna. 36Supaicunata chai runamanta ima shina llujshichijta quiquin ñahuihuantaj ricujcunami, shamujcunamanca, tucuita parlarcacuna. 37Chaita uyashpaca, tucui muyundij llajtacunapi causaj gadarenocunami achcata mancharcacuna. Chaimantami, Jesustaca ‘Cai llajtamanta ripailla’ nircacuna. Chashna nijpica Jesusca, cutin barcopi yaicushpa rircallami. 38Supaicunata llujshichishca runaca, Jesustaca Paihuan pushachunmi mañarca. Ashtahuanpish Jesusca ‘Minchacama’ nishpami, cashna nishpa saquirca:
39—Taita Dios canpi imalla jatun allicunata rurashcata huillanaman, cambaj huasiman tigrailla— nircami.
Chashna nijpi chai runaca, paipi imalla jatun allicunata Jesús rurashcatami, tucui pueblopi huillaihuan rirca.
Jairopaj ushushitaca causachishca, yahuar cacharirishca huarmitaca alliyachishcami
(Mat 9:18-26; Mar 5:21-43)
40Jesús ña cutin tigramujpica, Paita shuyacushcamantami tucui gentecuna achcata cushicushpa chasquircacuna. 41Pai chaipi cajpimi, tandanacuna huasipi pushaj Jairo shuti runa shamurca. Paica, Jesuspaj ñaupajpi pambacama cumurishpami, ‘Ñuca huasiman jacupai’ nirca. 42Paica, chunga ishqui huatayuj shujlla ushushitami charirca. Chai huambrataj ancha ungushca ña huañunalla cajpimi, chashna mañarca. Paipaj huasiman ricujpica, gentecunaca mana jahuallatami llapirinacui catircacuna.
43Chaicunapurapica, chunga ishqui huatata yahuar cachariricuj ungushca huarmipishmi caticurca. Paica jambijcunaman jambichicushpallami, tucui imalla charishcacunata tucuchishca carca. Shina cajpipish pi mana alliyachi tucushcachu carca. 44Chai huarmi, huashata shamushpa, Jesuspaj churana chupapi tuparijpica, cachariricuj yahuarca chaipi jarcarircallami.
45Chashna tucujpica, Jesusmi:
—¿Pitaj Ñucata tuparinchu, imamí?— nishpa tapurca.
Chashna tapujpimi:
—Pi mana tuparinchijchu— nircacuna.
Chaimantami Pedropish, paihuan cajcunapish:
—¿Yachachij, cai tucui gentecuna llapirashpa catishcata ricushca jahuachu: “¿Pitaj tuparin?” nishpa tapungui, imamí?— nirca.
46Shina nijpipish, Jesusca:
—Alliyachi tucuna Ñucamanta llujshijtamari yachani, pitajshimari Ñucapi tuparirca— nircami.
47Chai huarmica, alliyashpa upalla saquirinallatami yuyarca. Chashna yuyashca cashpapish Jesusllataj huillajpimi, shamushcahuan Jesuspaj ñaupajpi chujchushpa pambacama cumurirca. Chai qʼuipami, imamanta Paipaj churanapi tuparishcatapish, tuparishcahuan alliyashcatapish tucuicunapaj ñaupajpi, callarishpa huillarca. 48Chaita huillajpimi, Jesusca:
—Huahua, canca crishcamantami alliyashcangui, cunanca ama manchashpa rilla— nirca.
49Jesús chashna rimacujpirajmi, tandanacuna huasipi mandaj Jairopaj huasimanta shuj shamushpaca:
—Ñamari cambaj ushushica huañun. Yachachijtaca, ña ama ashtahuan pʼiñachicuichu— nirca.
50Chaita uyashpami, Jesusca:
—Ama manchaichu, crishpa catilla, alliyangallami— nirca.
51Jairopaj huasiman chayashpaca, Jesusca Pedrota, Jacobota, Juanta, huambrapaj yaya mamandijta pushashpami yaicurca. Pi shujtaj mana yaicuchun saquircachu. 52Tucuicuna chai huambramanta anchata llaquirishpa, caparirishpa huacacujpimi Jesusca:
—Ama huacaichijchu. Huambraca mana huañushcachu, dormicunllamari— nirca.
53Chashna nijpica, ña huañushcataj cashcata alli yachashcamantami, Paitaca yanganchishpa asircacuna. 54Ashtahuanpish Jesusca, chai huañushcata maquimanta japishpaca, sinchitami:
—¡Huambra, jatari!— nirca.
55Chashna nijpica chai huañushca huambraca, ñapish paipaj espíritu tigrajpi jatarircallami. Chaimantami Jesusca, ‘Micunata huambraman caraichijlla’ nishpa mandarca. 56Chaita ricushpaca yaya mamaca, upayajtami mancharircacuna. Ashtahuanpish Jesusca, paicunataca:
—Caitaca, ama piman huillanguichijchu— nishpami mandarca.
Isusove sljedbenice
1Nedugo zatim Isus počne obilaziti gradove i sela propovijedajući i naviještajući Radosnu vijest o Božjemu kraljevstvu. S njim su išla Dvanaestorica 2i neke žene koje je oslobodio zloduha i izliječio od bolesti: Marija zvana Magdalena, iz koje je istjerao sedam zlih duhova, 3zatim Ivana, žena Herodova upravitelja Kuza, te Suzana i još mnoge. One su im služile svojim dobrima.
Prispodoba o sijaču
(Mt 13:1-23; Mk 4:1-20)
4Jednoć kad je nagrnulo silno mnoštvo iz svih gradova, on im ispriča prispodobu: 5“Neki je ratar sijao sjeme. Dok je sijao, nešto sjemena padne na stazu pa ga pogaze. Dođu i ptice nebeske te ga pozobaju. 6Drugo padne na kamenito tlo, ali tek što je niknulo, osuši se jer nije imalo vlage. 7Dio sjemena padne u trnje pa ono poraste i uguši ga. 8Nešto ga, napokon, padne u dobru zemlju te donese stostruk plod.” Kad je to rekao, poviče: “Slušajte, kad već imate uši!”
9Učenici ga upitaju o značenju te prispodobe. 10On im reče: “Vama je dopušteno razumjeti tajne o Božjemu kraljevstvu. A ostalima govorim u prispodobama da se ispuni Sveto pismo:
‘Gledat će moja djela,
ali neće dokučiti njihova značenja;
slušat će moje riječi,
ali ih neće razumjeti.’8:10 Izaija 6:9.
11Evo značenja prispodobe: Sjeme je Božja riječ. 12Sjeme na tvrdu tlu oni su koji čuju Božju riječ, ali zatim dolazi đavao i odnosi Riječ iz njihova srca te oni ne povjeruju i ne spase se. 13Kamenito tlo su oni koji čuju Riječ i radosno ju prihvate, ali nemaju korijena. Neko vrijeme vjeruju, ali kada dođe kušnja otpadnu. 14U trnje zasijano sjeme su oni koji čuju Riječ, ali ju uguše životne brige, bogatstvo i užici te zato ne donesu roda. 15Dobro tlo su plemenita i dobra srca koja slušaju Riječ, ustrajno ju čuvaju i donose plod.”
Prispodoba o svjetiljci
(Mk 4:21-25)
16“Nitko ne pali svjetiljku da ju pokrije ili stavi pod postelju, već zato da ju stavi na svijećnjak kako bi svi koji uđu vidjeli svjetlost. 17Sve što je sada skriveno i što je u potaji učinjeno, jednom će izići na vidjelo. 18Zato pazite kako slušate. Onima koji žive po Božjoj mudrosti Bog će dati još više mudrosti. A oni koji ne postupaju prema njegovoj mudrosti, izgubit će ubrzo i ono malo od nje8:18 U grčkome: Tko ima, još će mu se dati pa će obilovati, a onome tko nema oduzet će se i ono što ima. što misle da imaju.”
Prava Isusova obitelj
(Mt 12:46-50; Mk 3:31-35)
19Isusu su došli majka i braća, ali nisu mogli do njega od mnoštva naroda. 20Netko mu je javio: “Vani su ti majka i braća, žele te vidjeti.”
21Isus odgovori: “Moja majka i moja braća su oni koji slušaju Božju riječ i tvore ju.”
Isus smiruje oluju
(Mt 8:23-27; Mk 4:36-41)
22Isus i učenici jednog su dana ušli u lađicu. Isus im reče: “Prijeđimo na drugu stranu jezera.” I otisnu se od obale. 23Dok su plovili, Isus je zaspao. Na jezeru se podigne oluja. Voda se stane prelijevati u lađicu tako da se gotovo posve napunila vodom. Bili su u pogibli.
24Učenici probude Isusa vičući: “Učitelju! Učitelju, izginut ćemo!”
Isus se probudi te zaprijeti vjetru i uzburkanim valovima. Oni se umire i nastane tišina. 25“Gdje vam je vjera?” upita ih.
A učenici su prestrašeni i začuđeni pitali: “Tko je on da zapovijeda vjetrovima i vodi i da mu se oni pokoravaju?”
Isus iscjeljuje opsjednutog čovjeka
(Mt 8:28-34; Mk 5:1-17)
26Doplove tako u gergezenski8:26 U nekim rukopisima gadarski ili geraski kraj. Vidjeti: Matej 8:28 i Marko 5:1. kraj nasuprot Galileji. 27Tek što je Isus izišao na kopno, dođe mu iz grada u susret neki čovjek opsjednut zlodusima. Već dugo nije nosio odjeću ni stanovao u kući, nego po grobnicama. 28Čim je ugledao Isusa, on zaviče, baci se ničice pred njega i na sav glas poviče: “Što hoćeš od mene, Isuse, Sine najuzvišenijega Boga? Molim te, ne muči me!” 29Jer Isus je zapovjedio nečistom duhu da iziđe iz čovjeka kojega je već dugo držao u vlasti. Čak i kad su ga vezali lancima i okovima, čovjek ih je raskinuo jer ga je zloduh gonio u pustinju.
30“Kako se zoveš?” upita ga Isus. “Legija”, odgovori on jer su u njega ušli mnogi zlodusi. 31Zaklinjali su Isusa da im ne zapovjedi da odu u Bezdan.
32A ondje je u gori paslo veliko krdo svinja. Zlodusi zamole Isusa da im dopusti ući u svinje. On im dopusti. 33Zlodusi iziđu iz čovjeka i uđu u svinje. Nato cijelo krdo jurne niz obronak u jezero i podavi se.
34Kad su svinjari vidjeli što se dogodilo, pobjegnu i razglase to po gradiću i selima 35te ljudi dođu vidjeti što se dogodilo. Kad su došli Isusu, nađu čovjeka iz kojega su izišli zlodusi kako obučen i zdrave pameti sjedi do Isusovih nogu te se prestraše. 36Očevici im ispričaju kako je opsjednuti spašen. 37Svo mnoštvo iz gergezenskoga kraja obuzme silan strah pa zamole Isusa da ode od njih. Isus uđe u lađicu i vrati se.
38A čovjek, iz koga su bili izišli zli dusi, zamolio ga je da ostane s njim, ali Isus mu reče: 39“Ne, vrati se doma i reci svima što ti je Bog učinio.” Čovjek ode i po svem gradu razglasi što mu je Isus učinio.
Isus iscjeljuje zaradi velike vjere ljudi
(Mt 9:18-26; Mk 5:22-43)
40Kad se Isus vratio na drugu stranu jezera, mnoštvo ga je dočekalo s dobrodošlicom jer su ga svi željno iščekivali. 41Dođe tada neki čovjek imenom Jair, predstojnik sinagoge, te se baci Isusu pred noge moleći ga da pođe njegovu domu. 42Dvanaestogodišnja kći jedinica bila mu je na samrti.
Isus pođe za njim dok se mnoštvo natiskivalo oko njega. 43Među ljudima je bila i neka žena koja je već dvanaest godina bolovala od krvarenja. Sve što je imala potrošila je na liječnike, ali ju nitko nije mogao izliječiti. 44Ona priđe Isusu otraga i dotakne skut njegova ogrtača. Krvarenje joj odmah prestane.
45“Tko me je dotaknuo?” upita Isus.
Svi su to nijekali, a Petar reče: “Učitelju, pa toliko se mnoštvo gura oko tebe!”
46Isus odgovori: “Ne, netko me je namjerno dotaknuo. Osjetio sam kako sila izlazi iz mene.” 47Videći da se ne može skriti, žena mu sva uplašena priđe, padne ničice i pred svima ispriča zašto ga je dotaknula i kako je smjesta ozdravila. 48On joj reče: “Kćeri, tvoja te vjera iscijelila. Pođi u miru.”
49Dok je Isus još to govorio, stigao je netko iz Jairova doma s viješću: “Kći ti je umrla. Nema smisla da dalje mučiš Učitelja!”
50Isus je to čuo pa reče Jairu: “Ne boj se! Samo vjeruj i ona će se spasiti!”
51Kad je došao u kuću, ne dopusti nikomu da uđe s njim osim Petru, Ivanu, Jakovu te djetetovu ocu i majci. 52Svi su ondje plakali i naricali za djevojčicom. Isus im reče: “Ne plačite! Nije umrla, nego samo spava!”
53Ali oni su ga ismijavali znajući da je umrla. 54Isus ju uhvati za ruku i poviče: “Ustani, djevojčice!” 55U nju se odmah vrati duh te ustane. Isus zapovjedi da joj daju jesti. 56Roditelji se zaprepaste. A Isus im zapovjedi da nikome ne govore o tome što se dogodilo.
