Efesopimi Pablo huillashca
1Apolos Corintopi cajpimi, Pabloca jahua llajtacunata purishpa, Efesoman chayarca. Chaipimi huaquin crijcunahuan tuparca. 2Paicunatami:
—Cancuna crij tucushpaca, ¿jucha illaj Espiritutaca chasquircanguichijchu?— nishpa tapurca.
Chashna tapujpica:
—Jucha illaj Espíritu tiyashcataca, mana uyashcanchijllapishchu— nircacunami.
3Shina nijpi Pabloca:
—¿Shinashpaca, imata crijpitaj cancunataca bautiźarca?— nijpi paicunaca:
—Juan yachachishcata chasquijllapimi bautiźarca— nircacuna.
4Shina nijpimi, Pabloca:
—Juanca paipajman shamujcunataca: “Ñucapaj qʼuipa shamujta cringuichij” nircami. Chashna nishpami, Diospajman cutirijcunataca bautiźarca. Jesustaca, Quishpichij Cristo cashcata crichun nishpami chashna nirca— nishpami alli entendichirca.
5Pablo chashna huillajta uyashpaca, Apunchij Jesuspaj shutipimi bautiźarircacuna. 6Chai qʼuipa Pablo paicunapaj jahuapi maquita churajpimi, jucha illaj Espíritu paicunata japirca. Chaimantami shujtaj rimaicunata rimarcacuna, Dios ima nishcatapish huillarcacunami. 7Paicunaca, chunga ishqui shinallami carca.
8Pabloca, quimsa quillatami chai pueblopica, Taita Dios mandacunta paicunapish crichun, tandanacuna huasipi, mana manchashpa, alli huillarca. 9Chashna huillajpipish taucacunami rumi shungu tucushpa, manataj crishun nircacuna. Crinapaj randica tucuicunapaj ñaupajpimi, ‘Jesuspaj Ñanta catinaca mana allichu’ nishpa rimarcacuna. Chaimantami Pabloca crijcunapuralla raquirishpa, Tirano shuti runa yachachina huasipi tandanacunata callarirca. Chaipimi, punllanta parlanacushpa yachachij carca. 10Chashnami chai Asia llajtapica, Pabloca ishqui huatata causarca. Apunchij Jesusmanta alli huillaita Pablo chai huatacunapi huillashcataca tucui judiocunapish, griegocunapishmi uyarca.
11Taita Diosca Pablotaca, jatun milagrocunatapishmi rurachij carca. 12Chaimantami tucuicuna churanacunata, linsocunata Pablopi tupachishpaca, ungushcacunapaj jahuapi churagrijcuna carca. Chashna rurajpica, ima ungüihuan cajcunapish alliyarcallami. Millai espiritucunapish llujshircallami.
13Supaicunata llujshichishpa purij maijan judiocunaca, paicunapish Apunchij Jesuspaj shutipimi, supaicunata llujshichishun yuyarcacuna. Chashna yuyashpami supaicunataca: «¡Pablo huillacushca Jesuspaj shutipimi cancunataca llujshichij nini!» nircacuna. 14Judío curacunata mandaj Esceva shuti curapaj canchis churicunami chashna rurajcuna carca.
15Paicunatami, millai supaica cashna nirca:
«Jesustaca rijsinimi, Pablo pipaj cashcatapish yachanimi. Ashtahuanpish cancunaca, ¿pipishchari canguichij?» nircami. 16Chashna nishcahuan jatarishpami, chai millai supaihuan caj runaca, tucui paicunata churanacunatapish llatanashpa, mana jahuallata macarca. Chashna pairaj mishajpimi chai huasimantaca, lluchulla callparcacuna.
17Chashna tucushcataca, Efesopi causajcunaca judiocuna, griegocuna, tucuicunami yachaj chayarcacuna. Chaimantami achcata mancharcacuna. 18Chaita ricushpaca, crijcunapish taucacunami paicuna ñaupa imalla mana alli rurashcata huillanaman shamurcacuna. 19Chashnallataj, yumbu ruraicunata rurajcunapish taucacunami, paicunapaj librocunata apamushpa, tucuicunapaj ñaupajpi rupachircacuna. Chai rupachishca librocuna mashna valishcata yupajpica, chunga huaranga cullquimi tucurca. 20Chashnami maipipish, Apunchij Jesusmanta huillashca shimicunaca tucuita rurai tucuj cashcata ricurcacuna. Crijcunapish ashtahuanmi sinchiyarcacuna.
21Tucui chaicunata rurashca qʼuipami Pabloca, Macedonia, Acaya llajtacunapi crijcunata ricuihuan, Jerusalenman rinata yuyarirca. «Chaimanta tigrashpatajca, Romaman rishami» nishpa, chai yuyaillami carca. 22Chashna yuyashpami, paita ayudaj Timoteohuan, Erastohuan ishquitaca Macedoniaman cacharca. Paica chai Asia llajtallapitajmi, ashacama saquirirca.
Efesopica Demetriomi huillanata jarcashca
23Chai punllacunami Efesopica, Jesuspaj Ñanta catinamanta huillacujta jarcangapaj achca gentecunata jatarichircacuna. 24Cullquita imatapish ruraj Demetrio shuti runami chaita callarichirca. Paica cullquihuanmi, Diana shuti huarmi diosta yuyarina uchilla huasicunata ruraj carca. Chaicunata paipaj rurajcunapish achca cullquiyujcunami tucurcacuna. 25Pai shinallataj chai shinacunata ruraj shujtajcunatapish tandachishpami, cashna nirca:
—Uyaichij tiocuna, cancunallataj allimi yachanguichij. Caicunata rurashpallami, ñucanchijca, alli cullquiyuj tucushcanchij. 26Shinallataj chai Pablo imallata nishpa puricujtapish cancunallataj uyashcanguichijmi. Paica, ‘Maquihuan rurashcallacunaca mana diostajchu’ nishpami puricun. Mana cai Efesollapichu chashna nishca, ashtahuanpish tucui Asia llajtapimari, achcacunata chashna crichishpa puricun. 27Pai chashnalla catijpica, mana ñucanchij cullqui japinalla tucurigrinchu. Ashtahuancarin, ñucanchij Diana shuti jatun diostamari, tucuicuna cungarishpa, paipaj huasitapish shitashcata saquigrincuna. Tucui Asia llajtapi causajcunapish, mai shujtaj llajtacunapi causajcunapish adorashca cashca jahuamari chashna tucugrin— nircami.
28Chaita huillajpica, mana jahuallata pʼiñarishpami:
—¡Efesopi causajcunapaj Diana diosca jatunmari!— nishpa caparircacuna.
29Chaita uyashpami, tucui chai pueblopi causajcunaca musparishpa jatarircacuna. Chaimantaca Macedoniamanta Pablohuan shamuj Gayotapish, Aristarcotapish japishpami, tucuicuna huaicashpa teatroman aparcacuna. 30Tucui chai ucupi cajcunaman huillangapaj Pablo yaicusha nijpica, crijcunami mana cacharircacuna. 31Asia llajtata maijan mandajcunapish Pablopaj alli rijsishcacuna cashpami, ‘Ama teatromanca yaicupangui’ ninaman cacharcacuna.
32Chaipi tandanacushca gentecunaca musparishpami, shujcunaca shujta, shujtajcunaca shujta capariricurcacuna. Ashtahuancarin, imapaj tandanacushcatapish mana yacharcacunachu. 33Chai gentecunapaj chaupimantami judiocunaca, imamanta chashna caparicushcata tucuicunaman huillachun, Alejandrota tʼangashpa, ñaupajman cacharcacuna. Alejandroca tucuicunapaj ñaupajpi shayarishpami, upallachun maquihuan jarcarca. Gentecuna ama ashtahuan pʼiñarichunmi alli huillasha yuyarca. 34Ashtahuanpish Alejandrota, judiocunapura cashcata rijsishpacarin:
—¡Efesopi causajcunapaj Diana diosca jatunmari!— nishpami, tucuicuna shuj shinalla, ishqui horas shinata caparicurcallacuna.
35Chai pueblota mandana huasipi jatun quillcaj runa shamushpami, tucuicunata upallachishpa cashna nirca:
—Efesopi causajcuna, jatun Diana diospaj huasita tucui caipi causajcuna cuidacuj cashcataca, tucuicunallatajmi yachancuna. Dianaca Júpiter nishca diosmantami urmarca. 36¿Pitaj chaitaca, ‘Mana chashnachu’ ningari? Chashna cashcamantaca, ña upallapaichij. Ñataj manapish alli yachashpa, pita imata ruranguichijman. 37Cancuna pushamushca runacunaca, ima mana millaita mana rurashcachu. Cancunapaj diostapish mana cʼamishcachu. 38Demetriotapish, paipajta rurajcunatapish pi pʼiñachijpica, juezcuna tiyanmi, paicunaman huillagrichunlla. Paicunapaj ñaupajpi chʼimbapura imatapish huillanacugrichunlla. 39Cancuna ima shujtaj allichinata charijpipish, mandashcapi nishca shina tucuicunata tandachishpa, alli yuyarinacushpa allichishunllami. 40Cunan cashna jatarishcata tapujpica, ñucanchijca llaquimari tucushun. ‘¿Imamantataj jatarircanguichij?’ nishpa, juchachij imajpica, ¿imatataj nishunri?— nircami.
41Chashna nishcahuan, chai tandanacushcacunataca, ‘Ña richijlla’ nishpa cacharcallami.
Pavlovo treće misijsko putovanje
1Dok je Apolon bio u Korintu, Pavao proputuje gornje krajeve i dođe u Efez. Ondje nađe nekoliko vjernika. 2Jeste li primili Svetoga Duha kad ste povjerovali? upita ih.
“Nismo”, odgovore. “Nismo čuli ni da Sveti Duh postoji.”
3“Kako ste se onda krstili?” upita on.
“Ivanovim krštenjem”, odgovore.
4Pavao im reče: “Ivanovo je krštenje bilo u znak obraćenja, volje da se čovjek odvrati od grijeha i da se obrati Bogu. Sam je Ivan govorio narodu da vjeruju u onoga koji za njim dolazi, u Isusa.”
5Kad su to čuli, krste se u ime Gospodina Isusa. 6Pavao položi na njih ruke pa na njih siđe Sveti Duh te počnu govoriti drugim jezicima i prorokovati. 7Bilo ih je svega dvanaestak.
Pavlova služba u Efezu
8Pavao zatim ode u sinagogu i tri je mjeseca hrabro i uvjerljivo raspravljao o Božjemu kraljevstvu. 9Ali neki okorjeli i nepokorni ljudi klevetali su Put pred mnoštvom. Pavao zato ode iz sinagoge i povede vjernike sa sobom. Počne zatim poučavati u školi nekoga Tirana. 10To je trajalo dvije godine, dok svi azijski žitelji, i Židovi i Grci, nisu čuli Božju riječ.
11Bog je Pavlu dao moć da čini neobična čudesa. 12Ljudi su na bolesnike stavljali rupce ili rublje koje se doticalo Pavlove kože, a njihovi su bolesti nestajale i zlodusi su izlazili iz njih.
13Zato su neki Židovi koji su putovali od mjesta do mjesta istjerujući zloduhe pokušali zazvati ime Gospodina Isusa. Govorili su: “Izlazite! Zaklinjem vas Isusom kojega Pavao propovijeda!” 14Činila su to sedmorica sinova židovskoga velikog svećenika Skeve. 15Ali zloduh im odgovori: “Isusa i Pavla poznajem, ali tko ste vi?” 16I čovjek kojega je opsjedao nasrne na njih te ih tako silovito nadjača da su goli i izranjeni pobjegli doma.
17Za to su doznali svi žitelji Efeza, i Židovi i Grci. Obuzme ih strah te počnu veličati ime Gospodina Isusa. 18Mnogi koji su postali vjernicima ispovijedali su svoja zla djela. 19Bilo ih je mnogo koji su se bavili čarobnjaštvom. Oni donesu knjige koje su uporabljali za to i pred svima ih spale. Procijenjeno je da je spaljeno knjiga u vrijednosti pedeset tisuća srebrnjaka. 20Tako se Gospodnja riječ širila i jačala.
Pobuna u Efezu
21Zatim Pavao nakani vratiti se u Jeruzalem preko Makedonije i Ahaje. “Nakon toga će valjati da odem i u Rim”, reče on. 22Pošalje u Makedoniju dvojicu svojih poslužitelja, Timoteja i Erasta, a on se još neko vrijeme zadrži u Maloj Aziji.
23Ali u to vrijeme u Efezu nastane velika pobuna protiv Puta. 24Potaknuo ju je neki srebrnar Demetrije koji je mnogo zarađivao izrađujući Artemidine hramiće od srebra. Mnogi su obrtnici na tomu zarađivali. 25On okupi sve obrtnike koji su se time bavili i reče im:
“Ljudi, znate da naše blagostanje ovisi o ovomu poslu. 26A vidite i čujete da je taj Pavao, ne samo u Efezu nego i u svoj Maloj Aziji, pobunio veliko mnoštvo tvrdeći da bogovi načinjeni rukama nisu bogovi. 27Ne govorim, dakako, samo o tomu da će naš posao doći na zao glas. Brinem se i da će obezvrijediti hram naše velike božice Artemide te da će nestati veličanstva te velike božice koju štuje cijela Mala Azija i sav svijet!”
28Oni se na to razgnjeve i poviču: “Velika je efeška Artemida!” 29Sav se grad uzbuni. Složno jurnu prema kazalištu vukući za sobom Pavlove suputnike, Makedonce Gaja i Aristarha. 30Pavao htjede ući među narod, ali mu vjernici ne dopuste. 31Neki njegovi prijatelji, dužnosnici u tom kraju, pošalju mu poruku moleći ga da se ne izlaže pogibelji ulazeći u kazalište.
32Unutra su svi vikali: jedni jedno, drugi drugo. Vladala je opća zbrka pa mnogi nisu ni znali zašto su ondje. 33Svjetina izgura naprijed nekog Aleksandra jer su ga Židovi onamo gurali. On podigne ruku i pokuša se obratiti narodu. 34Ali kad su shvatili da je Židov, opet jednoglasno udare vikati dvije ure: “Velika je efeška Artemida! Velika je efeška Artemida!”
35Na koncu gradski poglavar umiri svjetinu i reče: “Efežani! Svatko zna da je grad Efez čuvar hrama velike Artemide, koje nam je kip pao s neba. 36To je neporecivo. Umirite se stoga. Ne činite ništa nepromišljeno! 37Doveli ste ovamo te ljude, a niti su ukrali što iz hrama niti su hulili našu božicu. 38Imaju li pak Demetrije i obrtnici protiv njih kakvu tužbu, sudovi zasjedaju, a tu su i suci. Neka podnesu tužbu! 39Ima li još kakvih pritužbi, neka se riješe zakonitim putem. 40Bojim se da će nas ovako rimska vlada optužiti za pobunu jer za sav ovaj metež nema nikakva opravdanog razloga.” 41Zatim raspusti skup.
