Hebreos 7 – MTDS & CRO

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Hebreos 7:1-28

Melquisedec curaca levita curacunata yallimi

1Chai Melquisedecca, Salem llajtata jatun mandajpish, jahua pacha Diospaj curapishmi carca. Paica jatun mandajcunata macanacuipi mishashpa Abraham tigracujpi, tupanaman llujshishpami Abrahamta bendiciarca. 2Abrahampish macanacuipi imallata quichumushcacunamantaca, chungamanta shujtami Melquisedecman curca. Melquisedec shutica puntaca: «Cashcata ruraj Jatun Mandaj» nisha ninmi. Shinallataj: «Jatun Mandaj Salem» nishcapish: «Sumaj causaita cuj Jatun Mandaj» nisha ninmi. 3Melquisedecpaj yaya mamapish, paipaj ñaupa yayacunapish pi cashca mana yacharinchu. Pai huacharishcamantapish, pai huañushcamantapish pi mana huillanchu. Chashna cashcamantaca, paica Diospaj Churiman rijchaj, huiñaipaj curamari.

4Shina cajpica, Melquisedec ima shina jatun cashcata ricuichigari. Abrahamca, ñucanchij ñaupa yaya cashpapish, macanacuipi imalla japishcacunamantaca, chungamanta shujtamari Melquisedecmanca curca. 5Levimanta miraicuna cura canata chasquishpaca, Mandashca shinallatajmi chungamanta shujtaca israelcunapaj maquimanta chasquinata charincuna. Abrahampaj huahuacunallataj cashcamanta huauquindijcuna cashpapish, chaitaca tucuicuna cunatajmi can. 6Melquisedecca, mana Levimanta mirai cashpapish, Dios cusha nishcata japij Abrahampaj maquimantaca, chungamanta shujta cushcata japircami. Chaimantaca paita bendiciarcami. 7Ashtahuan jatunmari uchillata bendiciashcata ricunchij. Chaitaca, ¿pitaj ‘Mana chashnachu’ ni tucungari? 8Cunanca, huañujlla runacunallami chungamanta shujta cushcataca japincuna. Ashtahuanpish chai Melquisedectaca, Dios Quillcachishcapica: “Paica causacunllami” nishpami huillacun. 9Abraham chungamanta shujta Melquisedecman cushcapimi, Levipish pai japishca chungamanta shujta Melquisedecman cushca ni tucunchij. 10Abrahamta Melquisedec tupanaman rinapajpish, Levica yaya Abrahampaj aichapirajmi carca.

Jesusca Melquisedec cura shinami

11Israelcunamanca, Aaronpaj churi (Levipaj huahua huahuacunami Mandashcataca curca). Chai curacunallataj, cashcata ruraj canaman chayachi tucushca cajpica, manamari Melquisedecta shinallataj churashca, shujtaj cura shamuna tucunmanchu carca. Chai shamuj curataca, mana Aarón curata churashca shinalla cachun churarcachu. 12Shujtaj laya cura cashpami, Pai shamushpaca, Mandashcatapish shujtajta apamurca. 13Jesusmanta yuyachishpami, Dios Quillcachishcapica caicunataca nirca. Jesusca, mana Levipaj aillumantachu carca. Paipaj aillu runacunaca, shuj cutillapish pi mana altarpi servijcuna carcachu. 14Apunchij Jesusca, Judá aillumanta cashcataca tucuicunami yachanchij. Cura tucunamanta Moisés huillashpapish, Judá aillumantaca mana imata nishcachu. 15Caimantamari Melquisedec shinallataj shujtaj cura tiyarishcataca ashtahuan alli yachanchij. 16Paica, Mandashcacunapi ‘Cai aillumantami, chai aillumantami cura tucunga’ nishca shinaca mana cura tucurcachu. Ashtahuanpish huiñaita causaj, tucuita rurai tucuj cashcamantami cura tucurca. 17Paimanta Quillcachishcapica:

«Canca Melquisedec cura shinallataj, huiñaipaj Curami cangui» nishcami.

18Chaimantami ñaupa Mandashcataca, imata mana rurai tucuj cajpi, ima allita mana cui tucuj cajpi, anchuchishca. 19(Mandashcaca, imatapish mana allichi tucushcachu). Chaimantami ashtahuan alli shuyanata ricuchijpi, cunanca Taita Diospajmanca cʼuchuyanchij.

20¡Paitaca Diosca, ‘Ñuca shutipimi churani’ nishpami churarca! 21Caishujcunata curacuna cachun churacushpaca, mana ‘Ñuca shutipimi churani’ nishpa churarcachu. Ashtahuanpish Jesusta cura cachun churashpaca, Diosca Paipaj quiquin shutipimari, quiquin shimihuantaj cashna nishca:

«Mandaj Diosca, quiquin shimihuan nishcataca,

mana huashaman tigrangachu.

Canca, Melquisedecta churashca shinallataj huiñaipajmi cura cangui» nishcami tiyacun.

22Chai tucuita ricujpica Jesustaca, ñaupata yalli allita Dios ari nishcata mañashpa cuj cachunmari churashca.

23Caishuj curacunaca, huañujlla runacunallami carca. Chaimantami mana shuj curalla cai tucujpi, achca curacuna tiyarca. 24Ashtahuanpish Jesusca, huiñaita causaj cashpamari, huiñaita Pailla cura canata chasquishca. 25Chashna cashpami, Paillamanta Diospajman cʼuchuyajcunataca, Paica huiñaipaj quishpichi tucun. Paicunamanta Taita Dios-huan rimangapajpish, huiñaitami causacun.

26Curacunata Mandaj, chai shina Curata charinamari ñucanchijpajca alli carca. Ima jucha illaj, ima millaita ruranata mana yachaj, ima mapa illaj, juchayujcunamanta chʼicanyarishca Curatami nircanchij. Chashnataj cajpimi, Paitaca jatunta rurashpa, jahua pachacunatapish yalli jahuaman churashca. 27Chai Curaca, mana curacunata mandaj caishuj curacuna shina punllanta quiquin juchacunamantaraj animalcunata Diosman cushpa huañuchina canchu. Cutin chai qʼuipaca, shujtajcunapaj juchacunamantapish mana animalcunata Diosman cushpa huañuchina tucunchu. Ashtahuanpish Jesusca, Paillatajmari shuj cutilla tucuicunapaj juchacunamanta Diosman curishpa huañurca. 28Mandashcapica, huañujlla runacunallatami curacunata mandaj cachunca churashca. Ashtahuanpish, Mandashcata cushca, cati ari ninacuipica, huiñaipaj imapi mana pandarijta rurashca Paipaj Churitamari, curacunata Mandaj cachun churashca.

Knijga O Kristu

Hebrejima 7:1-28

Melkisedek i Abraham

1Melkisedek je bio šalemski kralj i svećenik Svevišnjega Boga. Kad se Abraham vraćao iz bitke u kojoj je pobijedio nekoliko kraljeva, Melkisedek mu je izišao u susret i blagoslovio ga. 2Tada je Abraham uzeo desetinu od svega što je u ratu osvojio i dao Melkisedeku, čije ime najprije znači “Kralj pravednosti”, a zatim i “Kralj mira”, jer šalem znači “mir”. 3U Svetome pismu nije zapisano ništa o njegovu ocu i majci ni o njegovu rodoslovlju, kao ni o datumima njegova rođenja i smrti. On je sličan Božjemu Sinu jer kao da zauvijek ostaje svećenikom.

4Razmotrite kako je velik bio Melkisedek: veliki izraelski patrijarh Abraham priznao ga je velikim dajući mu desetinu od najboljeg plijena. 5Svećenicima, Levijevim potomcima, Zakon je nalagao da ubiru desetinu od svih, iako su im bili rođaci jer su svi bili Abrahamovi potomci. 6Ali Melkisedek, koji nije bio u srodstvu s levitima, uzeo je desetinu od Abrahama, koji je imao Božje obećanje, i blagoslovio ga. 7A neprijeporno je da uvijek onaj tko je veći blagoslivlja manjega. 8Židovski su svećenici, iako smrtnici, primali desetinu, a za Melkisedeka Bog kao da svjedoči da još živi—jer u Svetome pismu nije zabilježeno ništa o njegovoj smrti. 9Moglo bi se čak reći da su i Levijevi potomci, koji ubiru desetinu, dali Melkisedeku desetinu kroz svojega pretka Abrahama. 10Jer iako se Levi tada još nije ni rodio, sjeme iz kojega je proistekao bilo je u Abrahamovu boku kad je Melkisedek od njega ubrao desetinu.

11Da je levitsko svećenstvo moglo ispuniti Božju nakanu—a na njemu se temeljio Zakon—zašto bi još bilo potrebno da Bog pošalje drukčijeg svećenika, sličnoga Melkisedeku, a ne iz Aronova reda?

12Ako se mijenja svećenstvo, mora se promijeniti i zakon koji će to omogućiti. 13Jer taj o kojemu je riječ pripada drugom plemenu, pripadnici kojega ne služe za oltarom. 14Jasno je, naime, da je naš Gospodin podrijetlom iz Judina plemena, koje Mojsije nikad nije spomenuo u svezi sa svećenstvom.

Isus kao Melkisedek i postao je jamcem boljega saveza

15Promjena u Zakonu još je očitija zbog činjenice da je postavljen drugi svećenik, sličan Melkisedeku. 16On svećenikom nije postao stoga što je zadovoljavao stari zahtjev da pripada Levijevu plemenu, već snagom neuništivog života. 17Sveto pismo svjedoči o Kristu:

“Ti si svećenik zauvijek

i po tome sličan Melkisedeku.”7:17 Psalam 110:4.

18Stara zapovijed više ne vrijedi jer je bila nedjelotvorna i nekorisna. 19Zakon nije ništa priveo k savršenstvu. Zato nam je dano nešto bolje čemu se možemo nadati, što će nas približiti Bogu.

20Bog se zakleo da će Krist zauvijek biti svećenikom, što za druge svećenike nikada nije učinio. 21Jedino je njemu rekao:

“Gospodin se zakleo

i neće to opovrgnuti:

‘Ti si svećenik zauvijek.’”7:21 Psalam 110:4.

22Božjom je zakletvom Isus postao jamcem boljega saveza.

23U starome sustavu bilo je mnogo svećenika jer ih je smrt priječila da trajno ostanu: kad bi jedan svećenik umro, na njegovo bi mjesto došao drugi. 24Ali Isus ostaje svećnikom zauvijek i njegovo svećeništvo neće proći. 25Zato on jednom zauvijek može spasiti svakoga tko po njemu pristupi k Bogu. On zauvijek živi i posreduje za njih.

26Takav nam veliki svećenik i treba—svet, nedužan, neokaljan grijehom, odvojen je od grešnika i uzvišeniji od nebesa. 27Ne mora svakoga dana prinositi žrtve poput drugih svećenika. Oni su to činili za vlastite grijehe, a zatim za grijehe drugih ljudi. Ali Isus je to učinio jednom zauvijek žrtvujući se na križu. 28Veliki svećenici iz Mojsijeva doba bili su samo ljudi podložni slabostima. Ali nakon Zakona Bog je zakletvom na to mjesto postavio svojega Sina, zauvijek savršena.