Crishcamantami tucuita pajtashcacuna
1Crinaca, japisha nicushcata japinataj cashcata yuyanami. Manaraj ricushpapish, chashnataj canata crinami. 2Ñaupa yayacunapish chashna crishcamantami, Dios alli nishca tucurcacuna.
3Crishpallami cai pachata, jahua pachata tucui ima tiyajcunatapish, rimashpalla Taita Dios rurashcataca yachanchij. Chashna cajpica cunan tiyajcunataca, ñaupaman mana ricushcata rurashcatami cunanca ricunchij.
4Crishcamantami Abelca, paipaj huauqui Caín cushcata yalli allita Taita Diosman cushpa huañuchirca. Chaita chasquishpami Diosca, Abeltaca ‘Cashcata rurajmi’ nirca. Pai chashna crishcataca huañushca cashpapish huillacunrajmi.
5Crishcamantami Enoctaca ama huañuchun, Taita Diosca causajta jahua pachaman aparca. Chaimantami pai mana ricurijpica, mashcashpapish mana japircacuna. Enocta Dios manaraj apajpimi: “Paica Dios munashcata rurajmi carca” nishpa quillcashca tiyan. 6Mana crishpaca, Taita Dios munashcataca, ima shina mana rurai tucuipajmi. Chashna cajpimi, maijanpish Taita Diospajman cʼuchuyanapajca Pai tiyashcatapish, Paita mashcajcunamanca allicunata cuj cashcatapish crina.
7Noepish crishcamantami, Taita Dios llaquita cachasha nijpica, chai punllacunapi manaraj ima chashna tiyashcata ricushpapish Diosta manchashpa, huambuj huasita rurashpa, paipaj familiandij quishpirirca. Crishpallami paica cai pachapi causaj millaita rurajcunataca, paicunataj jatun llaquipi japi tucushcata ricuchirca. Crishpallami ima juchachina illajta Dios rurana tucunatapish chasquirca.
8Crishcamantami Abrahampish Dios cayajpica, caźushpa paiman cusha nishca llajtata japinamanca, maiman ricushcata mana yachashpapish, paipaj llajtamanta llujshishpa rircalla. 9Crishcamantami Abrahamca, Dios: “Cai llajtatami canman cusha” nishca cajpipish, chai llajtapica, catishpa causaj runa shinalla causashca. Chai llajtallapitajmi Isaacpish, Jacobopish Dios cusha nishcapica Abraham shinallataj carpa huasicunallapi causarcacuna. 10Abrahamca, alli rumicunahuan shayachishca, mana urmaipaj pueblopi causanatami shuyacurca. Chai pueblota shayachij arquitectoca, Taita Diosllatajmi.
11Crishcamantami Sarapish mana huachaj, ña yuyaj huarmi cashpapish huachashca. Diosca, Pai cusha nishcata pajtachij canata crishcamantami, paica shuj cʼari huahuata huachashca. 12Chashnami ña huañushca shina yuyaj Abraham runamantaca, jahua pachapi tiyaj luźerocuna shina, mama cucha uripi tiyaj tʼiyu shinapish, mana yupaipaj achcata mirarirca.
13Ñaupa yayacunaca, tucuicunami paicunaman Dios cusha nishcata crishpapish, manaraj japishpa huañurcacuna. Paicunaca crishcallamantami, qʼuipata ima shina canataca carumanta ricushpa alabaduj shinalla yachashpa, achcata cushicurcacuna. Chaimantami: ‘Cai pachapica shujtaj llajtamanta cajcuna shinalla, ñanta maiman ricuj shinallami canchij’ nishcacuna. 14Chashna nishpaca, shujtaj llajtata mashcacushcallatami yuyachincuna. 15Paicuna llujshimushca llajtata yuyarishpalla, chashna nicushca cashpaca, tigrashun nishpapish tigranmanllami carca, ima jarcaj mana tiyarcachu. 16Ashtahuanpish paicunaca, tucuita yalli alli llajtatami mashcacurcacuna. Chai llajtaca, jahua pachamari. Diosca paicunapajca, chaipi shuj pueblota allichishcatami charicun. Chaimantami Pai Diosca, ‘Paicunapaj Taita Diosmi’ cani ninataca, mana pinganachin.
17Abrahamca crishcamantami, Dios paita ima shina crij cashcata ricusha nijpica, paipaj churi Isaacta Diosman cushpa huañuchingapaj aparca. Dios cusha nishcata chasquijmari, paipaj shujlla churita Diosman cungapaj aparca. 18Diosca: «Isaacmantami achca huahuacunata mirachisha» nishca jahuami, Isaacta cuchun mañarca. 19Huañushcacunapaj chaupimantapish Taita Diosca causachi tucunata crishpami, Diosman curcalla. Chaimantami Abrahamca paipaj churitaca, causachishcata shina cutin chasquishca.
20Crishcamantami Isaacca, paipaj churi Jacobomanpish, Esaumanpish shamuj punllacunapi, bendiciachun Diosta mañarca.
21Crishcamantami Jacobopish ña huañucushpaca, Josepaj churicunamanca Dios allicunata cuchun nishpa, taunapi huancarishpalla Diosta adorashpa mañarca.
22Crishcamantami, Josepish ña huañucushpaca, israelcunataca Egiptomanta llujshina cashcata huillashpaca, paipaj tullucunatapish apachun mandashpa saquirca.
23Moisespaj yaya mamapish pai huacharijpica, crishcamantami quimsa quillacama pacashpa charircacuna. Paicunaca sumaj huahua cashcata ricushpami, chai llajtata jatun mandaj huañuchichun nishpa mandashcatapish mana mancharcacuna.
24Crishcamantami, Moisés ña jatunyashpaca, Faraonpaj ushushipaj churi nishca canataca mana munarca. 25Chaimantami juchata rurashpa ashacama cushicushpa causanapaj randica, Taita Dios agllashcacunahuan llaquita apanataraj agllarca. 26Egiptopi achcata charij canatapish yalli alli cajpimi, Cristomanta pʼiñashpa rimashca canataca agllarca. Dios paiman cunata ña ricuracuj shina cashpami, chaita agllarca. 27Crishcallamantami Moisesca, Egipto llajtata jatun mandaj pʼiñarishpa imata rurana cashcatapish mana manchashpa, chai llajtamantaca llujshishpa rirca. Paica, mana ricuipaj Diostaca ricucuj shinami, crishcataca chai yuyailla carca. 28Crishcamantami Moisesca, Pascua fiestata rurarca. Shinallataj huañuchij ángel israelcunapaj punta cʼari huahuacunata ama huañuchichun, yahuarta pungupi llihuirca.
29Crishcallamantatajmi israelcunaca, Puca Cucha yacutaca, chaquishca allpata shina chʼimbarcacuna. Egipto runacunapish chashnallataj chʼimbashun nishpa yaicujpica, chai yacuca millpurcallami.
30Jericó pueblo muyundij pircatapish israelcunaca, crishcallamantami canchis punllata muyushpalla urmachircacuna.
31Crishcallamantami Rahab shuti huainayaj huarmipish, caishuj mana caźujcunandij mana huañurca. Paica, israelcuna chai llajtata pacalla ricunaman cachashca runacunataca sumajta chasquishpami pacarca.
32¿Imatataj ashtahuanca huillashari? Gedeonmanta, Baracmanta, Sansonmanta, Jeftemanta, Davidmanta, Samuelmanta, Dios ima nishcata huillajcunamantapish huillanataca mana pajtarinichu. 33Paicunaca crishcallamantami, llajtacunata quichushpa japircacuna, alli mandarcacuna, Dios cusha nishca allicunatapish japircacuna, leoncunapaj shimicunatapish huichcarcacuna. 34Crishcamantami manchanayajta lunyacuj ninatapish huañuchircacuna, espadahuan huañuchishca canamantapish quishpirircacuna, fuerza illajcuna cashpapish, fuerzayuj tucurcacuna. Jatun macanacuicunapipish jahualla mishashpami, shujtaj llajta soldadocunataca catishpa callpachircacuna. 35Shinallataj huaquin huarmicunaca, huañushcamanta causachishcacunata chasquircacunami. Cutin shujtajcunaca, jatun llaquita apashpapish, Dios causachishca huasha ashtahuan alli causaita japishun nishpami, cacharishun nijpipish mana nishpa huañurcacuna. 36Shinallataj shujtajcunaca pugllashpa asishca, azotishca, cadenahuan huatashca, carcelpi churashcami llaquita aparcacuna. 37Shujtajcunataca rumicunahuan shitashpa, sierrahuan chaupita cuchushpami huañuchircacuna. Shujcunataca, mana allita rurachingapaj llaquichircacunami. Espadahuan huañuchishcacunapishmi. Ima illaj huajcha tucushpami, oveja carata, chivo carata pʼachallishcalla, caita chaita purishpa llaquinayajta ñacarcacuna. 38Paicunapajca, cai pachaca mana causaipajmi carca. Mai shitashca pambacunapi, urcucunapi, jutcucunapi, allashca jatun jutcucunapimi llaquinayajta causajcuna carca.
39Tucui paicunami crishcamanta, Dios alli nishca carcacuna. Shina cashpapish, Dios cusha nishcataca manaraj japircacunachu. 40Taita Diosca, ñucanchijpajca tucuita yalli sumajtamari allichishca. Chaita ñucanchijpish paicunahuan tandalla pajtachunmi, chashna rurarca.
Veliki primjeri vjere
1Vjera je čvrsto pouzdanje da će se dogoditi ono čemu se nadamo; ona je dokaz stvarnosti koju ne vidimo. 2Vjerom su naši praoci postignuli da ih Bog pohvali.
3Vjerom znamo da je sve što postoji stvoreno Božjom zapovijedi, da je stvoreno iz nevidljivoga.
4Vjerom je Abel prinio Bogu bolju žrtvu nego Kain. Bog je prihvatio Abelovu žrtvu kako bi pokazao da je on pravedan čovjek. Tako nam Abel, iako odavno mrtav, još govori zbog svoje vjere.
5Zbog svoje vjere Henok je prenesen u nebo a da nije iskusio smrti; “nestao je jer ga je Bog uzeo”.11:5 Postanak 5:24. Ali prije nego što je prenesen primio je svjedočanstvo da je ugodio Bogu. 6Bogu ne možete nikada udovoljiti bez vjere. Tko želi doći k Bogu, mora vjerovati da Bog postoji i da nagrađuje one koji ga iskreno traže.
7Vjerom je Noa izgradio korablju da svoju obitelj spasi od potopa. Poslušao je Boga koji ga je upozorio da će se zbiti ono što se nikada prije nije dogodilo. Vjerom je osudio ostali svijet i stekao pravednost pred Bogom.
8Vjerom je Abraham poslušao Boga kad ga je pozvao da ostavi dom i ode u drugu zemlju koju mu je Bog dao u baštinu. Otišao je ne znajući kamo ide. 9Čak i kad je stigao u zemlju koju mu je Bog obećao, i ondje je živio po vjeri—jer bio je poput tuđinca i živio je pod šatorom, skupa s Izakom i Jakovom kojima je Bog dao isto obećanje. 10Jer iščekivao je grad s vječnim temeljima, kojega je Bog graditelj i tvorac. 11Vjerom je i Sara s Abrahamom mogla začeti dijete unatoč svojoj poodmakloj dobi i unatoč tomu što nije mogla imati djece. Abraham je vjerovao da će Bog održati obećanje.11:11 U nekim rukopisima: Sara je vjerovala da će Bog održati obećanje. 12Tako je od jednog Abrahama, prestara da ima djecu, nastao narod brojan poput zvijezda na nebu i neizbrojiva pijeska na morskoj obali.
13Svi su ti ljudi u vjeri umrli a da nisu primili što im je Bog obećao, već su to vidjeli samo izdaleka i prihvatili priznajući da su na zemlji tuđinci i pridošlice. 14A tko za sebe tako kaže, očito čezne za domovinom. 15Da su mislili na zemlju iz koje su došli, mogli su se u nju vratiti. 16Ali oni su se radovali boljemu mjestu, nebeskoj domovini. Zato se Bog ne srami nazvati njihovim Bogom. Pripravio im je nebeski grad.
17Vjerom je Abraham prinio Izaka kao žrtvu kad ga je Bog kušao. Taj Abraham, koji je već imao Božja obećanja, bio je spreman žrtvovati vlastitog sina, Izaka. 18Bog mu je obećao: “Po Izaku će ti se nazivati potomstvo.”11:18 Postanak 21:12. 19Vjerovao je da Bog može Izaka, ako i umre, oživjeti. To se donekle i dogodilo jer je Izak za Abrahama bio osuđen na smrt, ali je oživio.
20Vjerom je Izak blagoslovio dvojicu svojih sinova, Jakova i Ezava, pouzdajući se u Boga glede budućnosti.
21Vjerom je i Jakov, već star i na umoru, blagoslovio obojicu Josipovih sinova te se poklonio Bogu oslanjajući se na štap.
22Vjerom je i Josip na samrti s pouzdanjem govorio o tomu kako će Bog izvesti izraelski narod iz Egipta te zapovjedio da ponesu sa sobom i njegove kosti.
23Vjerom su Mojsija roditelji, kad se rodio, skrivali tri mjeseca. Vidjeli su da im je Bog dao lijepo djetešce i nisu se bojali kraljeve naredbe.
24Vjerom je Mojsije, kad je već odrastao, odbio zvati se sinom faraonove kćeri. 25Radije je odabrao da bude zlostavljan skupa s Božjim narodom nego da uživa u prolaznim zadovoljstvima grijeha. 26Vrednijim od egipatskog blaga smatrao je trpjeti sramotu zbog obećanoga Krista jer je gledao na nagradu koju će dobiti od Boga. 27Vjerom je Mojsije otišao iz Egipta ne bojeći se kraljeva bijesa, postojano kao da pred sobom gleda nevidljivoga Boga. 28Vjerom je zapovjedio izraelskome narodu da svetkuje pashalnu večeru i da poprska dovratke janjećom krvlju kako im Zatornik ne bi poubijao prvorođenu djecu.
29Vjerom je izraelski narod prošao kroz Crveno more kao po suhu tlu, a Egipćani su se utopili kad su to pokušali.
30Vjerom izraelskog naroda koji je sedam dana ophodio Jerihon pale su njegove zidine.
31Vjerom je bludnica Rahaba preživjela u tome gradu i nije poginula s nevjernicima jer je lijepo primila uhode.
32Što još reći? Predugo bi trajalo da vam potanko pričam o Gideonu, Baraku, Samsonu, Jefti, Davidu, Samuelu i prorocima. 33Ti su ljudi vjerom u Boga osvajali kraljevstva, pravedno vladali i primili što im je Bog obećao. Zatvorili su lavovima ralje, 34ugasili žestinu ognja, izbjegli smrtonosnoj oštrici mača. Oporavili su se od slabosti, ojačali u boju i nagnali u bijeg tuđinske vojske. 35Neke su žene zbog uskrsnuća ponovno zadobile svoje pokojne.
Druge su pak vjernike mučili, ali su oni radije umrli nego da se odreknu Boga pa da ih oslobode. Pouzdavali su se da će uskrsnuti u bolji život. 36Nekima su se izrugivali i bičevali ih, okivali ih i bacali u tamnice. 37Neke su kamenovali, neke prepilili napola, neke ubili mačem. Neki su hodali obučeni u ovčje i kozje kožuhe. Bili su gladni, potlačeni i zlostavljani. 38Svijet ih nije bio dostojan. Lutali su pustinjom i planinama, skrivali se u špiljama i jamama.
39Svi su ti ljudi stekli Božju naklonost zbog svoje vjere, a nitko od njih nije primio ono što im je Bog obećao. 40Jer Bog nam je svima namijenio bolje. Oni će postignuti savršenstvo, ali tek skupa s nama.
