Caźaranamanta yachachishcami
1Cunanca cancuna quillcashpa imallata tapushcata cutichisha: «Cʼaricuna mana caźaranaca, alli canataca allimi.» 2Chashna cajpipish huainayana jahualla cashcamanta, cʼaricunapish quiquin huarmita charichun, huarmicunapish quiquin cusata charichun ninimi. 3Cusaca, quiquin huarmiman cuna cashcata cuchun, huarmipish quiquin cusaman cuna cashcata cuchun. 4Huarmipaj cuerpoca, mana pai quiquinpajchu, cusapajmi. Cusapaj cuerpopish, mana pai quiquinpajchu, huarmipajmi. 5Cusapish, huarmipish ama mitsarinacuichijchu. Ishquindij shuj yuyailla tucushpa, tucui yuyaihuan Diosta mañangapaj, ashacamalla jarcarichij. Mana unaita jarcari tucushpaca, mana alli yuyaita Satanás ama cuchun, cutin tandanacuichijlla.
6Caitaca mana mandanichu, ashtahuanpish chashna ruranaca allimi canman nicunillami: 7Tucuicunallataj ñuca shina cachun munaimanmi. Shina cajpipish Taita Diosmi shujmanca shujta, caishujmanca shujta, chʼican chʼican canata cushca.
8Mosocunatapish, viudacunatapish ñuca shina mana caźarashpa saquirishpaca, allimi canman ninimi. 9Ashtahuanpish paicuna mana jarcari tucushpaca, caźarachunlla. Aicha munaihuan ruparishpa purinapaj randica, caźaranami alli.
10Ña caźarashcacunataca, Apunchij Jesusmi caitaca mandan, mana ñucachu mandani: Huarmica, cusata ama shitachun. 11Shitashpapish ama shujtajta caźarachun, mana cashpaca quiquin cusahuan cutin alli tucushpa tandanacuchun. Cusapish, paipaj huarmitaca ama shitachun.
12Caishujcunataca, mana Apunchij Jesuschu nin, ñucami cashna nini: Maijan crij huauquipaj huarmi mana crij cashpapish, paihuan causasha nijpica, ama shitachun ninimi. 13Shinallataj maijan crij huarmipaj cusa mana crij cashpapish, paihuan causasha nijpica, ama shitachun ninimi. 14Mana crij cusa cashpapish, crij huarmimantaca, Diospajllami tucun. Shinallataj mana crij huarmi cashpapish crij cusamantaca, Diospajllami tucun. Mana chashna cajpica, huahuacunapish mana crijcunapaj shinallataj mana allicunami canman. Ashtahuanpish cunanca, paicunapish Diospajllamari.
15Shina cashpapish maijan mana crij huarmi cashpa, cʼari cashpapish chʼicanyasha nijpica, shitachunlla. Chʼicanyashpaca crij huauqui cashpa, pani cashpapish, ña mana huatashcachu. Taita Diosca ñucanchijtaca, sumaj causaita charichunmi cayarca. 16Huarmi, ¿cambaj cusaca canmanta chaichu quishpiringa, mana quishpiringa, imatataj yachangui? Shinallataj cusapish, ¿cambaj huarmica canmanta chaichu quishpiringa, mana quishpiringa, imatataj yachangui?
17Chashna cajpipish, tucuicuna Apunchij Jesús cancunaman yuyaita cushca shinallataj, Taita Dios cancunata agllai punlla ima shinami carcanguichij, shinallataj causaichij ninimi. Crij tandanacushcacunataca, tucui llajtacunapimi chashna mandani. 18Dios cayai punllapaj maijan cʼaripish, charishca aicha punta carata pʼitichishca cashpaca, chashnallataj saquirichunlla. Mana chaita rurashcata Dios cayashca cajpipish, chashnallataj saquirichunlla. 19Charishca aicha punta carata pʼitichishca cashcapish, mana chaita rurashca cashpapish, ima mana canchu. Ashtahuanpish Taita Dios mandashcacunata ruranamari ashtahuan alli. 20Tucuicuna Dios agllai punllapaj ima shina cashca cashpaca, chashnallataj saquirichunlla. 21Amopaj runa cajpiraj Dios canta cayashca cajpipish, ama pingarichu. Shina cashpapish amopajmanta llujshi tucushpaca, llujshinguilla.
22Amopaj runa cajpiraj, Apunchij Jesús cayashca cajpica, ña mana huatashca shinachu cangui. Mana amopaj runa cajta cayashca cajpica, cunanca Cristopaj maquipimi huatashca saquiringui. 23Diosca tucuimanta yalli valijhuanmi, cancunataca randirca. Ama runacunapaj maquipi huatarishpa causaichijchu. 24Huauqui, panicuna, Dios cayai punlla ima shina cashca cashpapish, chashnallataj Taita Dios-huan saquirichijlla.
25Solteracunata imata mandachunca, Apunchij Jesusca imata mana nihuarcachu. Shina cajpipish Apunchij Jesús ñucata llaquijpimi, tucuicunapaj alli canata ñuca yuyashca shina cunani. 26Jatun llaqui punllacunapi causacushcamanta, maijanpish ima shina cashca cashpaca, chashnallataj causachunlla. 27Huarmiyuj cashpaca, ama shitana yuyai caichu. Mana huarmiyuj cashpapish, ama caźarana yuyailla purichu. 28Caźarashpapish, mana juchata ruracunguichu. Shuj soltera caźarashpapish, mana juchata ruranchu. Chashna cajpipish caźarajcunaca, cai causaipica llaquicunata charingacunami. Chai llaquicunata ama charichunmi, jarcaiman yuyani.
29Huauqui, panicuna, caitamari nisha nini: Ñamari punllacunaca quichquiyamucun. Chaimanta, cunanmantaca, huarmiyujcunaca mana huarmiyuj cashca shina causachun ninimi. 30Huacajcunapish, mana huacaj shina cachun. Cushicujcunapish, mana cushicuj shina cachun. Imata randijcunapish, mana charij shina cachun. 31Cai pachapi imalla charishcahuan cushicujcunapish, mana cushicuj shina cachun. Cai pacha ima shina tiyacujca, ñallami chingarigrin.
32Cancunataca, ama llaquilla cachunmi munani. Mosoca, Apunchij Jesús yuyailla cashpami, Paita cushichinallata munan. 33Ashtahuanpish huarmiyujca, huarmihuan cushicungapaj cai causaipaj mashcarina yuyaillami. 34Shinallataj cusayuj huarmipish, solterapish chʼican chʼican yuyaitami charin. Solteraca cuerpohuanpish, espirituhuanpish Diospajlla chʼicanyarishca causangapaj Apunchij Jesús yuyaillami. Ashtahuanpish cusayuj huarmica, cusahuan cushicungapaj cai causaipaj mashcarina yuyaillami. 35Caita nishpaca, cancunapaj allipajmi nini, mana pʼiñachingaraicu nicunichu. Ashtahuanpish Apunchij Jesuspajta tucui shunguhuan rurashpa, pipish alli nishca causachunmi chashnaca nini.
36Maijan yaya mamaca, ‘Ñuca ushushica, ñami yuyajyacun’ yuyangachari. Chashna yuyashpaca, alli cajpica, yuyashca shina rurachichunlla. Caźaranaca mana juchachu, caźarachunlla. 37Cutin maijan yaya mama, paipaj ushushita mana caźarachinata paipaj shungupi yuyashpaca, allitami yuyan. 38Shinallataj maijanpish paipaj ushushita caźarachishpapish, allitami ruran. Mana caźarachishpacarin, ashtahuan allitami ruran.
39Cusayuj huarmica cusa causacujpirajca, mandashcapi nishca shinaca cusahuan huatarishcami. Cusa huañujpica, ña cacharirishca saquirishcamanta, cutin caźarasha nishpaca, caźarachunlla. Ashtahuanca, Apunchij Jesusta crijlla cachun. 40Ima cajpipish ñuca yuyaipica mana cutin caźarashpami, ashtahuan cushi canga yuyanimi. Ñucapish Diospaj Espirituta charishpami chashnaca nini.
O ženidbi
1A sada odgovor na ono o čemu ste mi pisali: “Dobro je da čovjek živi uzdržavajući se od dodira sa ženom.” 2Ali zbog pogibli od bluda dobro je da svaki muškarac održava bračne odnose sa ženom, a tako i žena sa svojim mužem. 3Muž neka ženi ne uskraćuje tjelesnu bliskost na koju ona ima pravo, a isto tako ni žena mužu. 4Jer ženinim tijelom gospodari muž, a on nije gospodar vlastitog tijela, već njime gospodari njegova žena. 5Nemojte se uskraćivati jedno drugome, osim ako to želite učiniti privremeno da biste se potpunije posvetili molitvi. Zatim se opet združite da vas Sotona ne bi napastovao zbog suzdržavanja. 6Ali to vam kažem kao dopuštenje, a ne kao zapovijed. 7Želio bih da svi budu neženje, kao ja. Ali svakome od nas Bog je dao drukčiji dar—nekome da bude oženjen, nekome da bude samac.
8Što se tiče neoženjenih i udovica—bolje im je da ostanu samci kao i ja. 9Ako se pak ne mogu uzdržati, neka se žene. Jer je bolje ženiti se nego izgarati od žudnje.
10A za one u braku imam zapovijed—ne od sebe, već od Gospodina: neka se žena ne rastaje od muža. 11Ako se ipak rastane, neka se više ne udaje ili neka se pomiri s mužem. Ni muž ne smije ostaviti ženu.
12A ostalima pak kažem, iako Gospodin to nije izravno zapovjedio: ima li kršćanin7:12 U grčkome: brat. ženu nevjernicu koja pristaje živjeti s njim, ne smije ju ostaviti. 13Ima li kršćanka7:13 U grčkome: sestra. muža nevjernika koji pristaje s njom živjeti, ne smije ga napustiti. 14Jer žena kršćanka unosi svetost u brak, a muž kršćanin također. Inače će vam djeca biti poput pogana, ali ovako su posvećena za Boga.
15Ali ako se supružnik koji nije vjernik želi rastaviti, neka to učini. Vjerni muž ili žena nisu primorani s njima ostati jer Bog želi da njegova djeca žive u miru. 16Jer tko zna hoće li žena kršćanka spasiti muža nevjernika, ili muž kršćanin ženu koja nije vjernica?
17Inače neka svatko živi kako mu je Gospodin dodijelio, kao kad ga je Bog pozvao. Tako naređujem po svim crkvama. 18Ako je tko bio obrezan prije nego što je postao vjernikom, to ne bi trebao skrivati. A tko se obratio kao neobrezan, ne bi se sada trebao obrezivati. 19Jer nije važno je li tko obrezan ili neobrezan, već držati se Božjih zapovijedi. 20Svatko neka ostane u onome zvanju u kojemu ga je zatekao Božji poziv. 21Jesi li pozvan kao rob? Ne brini se! Ali, ako možeš postati slobodan, iskoristi priliku. 22Ako si i bio rob kad te je Gospodin pozvao, on te je oslobodio od robovanja grijehu. A ako te je pozvao kao slobodnog čovjeka, sada si Kristov rob. 23Bog je za vas platio otkupninu. Nemojte zato robovati ljudima. 24Zato, braćo, neka svatko u svojemu zajedništvu s Bogom ostane u onomu u čemu ga je on pozvao.
25Glede neudanih djevojaka nemam zapovijedi od Gospodina. Mogu vam samo savjetovati kao čovjek koji je, po Božjemu milosrđu, vrijedan povjerenja. 26Zbog sadašnje nevolje smatram da je najbolje da ostanete tako kako jeste. 27Imaš li ženu, ne traži rastave. Nisi li oženjen, nemoj se ni ženiti. 28Ako se i oženite, nije to grijeh. Ako se djevojka uda, ne griješi. Htio bih vas samo sačuvati od tjelesne patnje koja dolazi s brakom.
29Braćo i sestre, želim, naime, reći da nam je još kratko vrijeme preostalo. Zato oženjeni ne smiju dopustiti da im brak bude prva briga. 30Žalosni ne smiju zanemariti Božji posao zbog svoje žalosti, ni sretni zbog svoje radosti, ni imućni zbog svojega bogatstva, 31ni oni koji uživaju u ovome svijetu zbog svojega užitka, jer obličje ovoga svijeta prolazi. 32Želio bih da budete bezbrižni. Neženja se brine o Božjemu poslu i kako da ugodi Gospodinu. 33A oženjen se čovjek uz to mora brinuti i o svjetovnomu—kako da ugodi ženi— 34pa je podijeljen. Neudana žena ili djevojka isto se tako može više brinuti za Gospodnje, da bude sveta i tijelom i duhom. A udana se mora brinuti i za svjetovno—kako da ugodi mužu.
35Ne govorim to da vam postavljam zabrane, nego da vam pomognem da uzmognete primjereno i neometano služiti Gospodinu. 36Ako tko smatra da nedolično postupa prema svojoj zaručnici, i ako ona više nije u prvoj mladosti te stoga drži da se treba oženiti, neka se oženi. Neće zgriješiti. Neka se vjenčaju! 37Ali ako je tko čvrsto odlučio ne ženiti se, a nema hitnje i može vladati sobom, dobro čini ne ženeći se. 38Tko se dakle oženi, dobro čini, a tko se ne oženi, čini još bolje.
39Žena je vezana za svojega muža dokle god on živi; ako joj muž umre, može se opet udati, ali samo za kršćanina.7:39 U grčkome: ali samo u Gospodinu. 40Ali smatram da će biti blaženija ako se ne uda ponovno te da vam govoreći to dajem savjet od Svetoga Duha.
