Božji pravedni sud
1Ali ti koji zbog toga sudiš druge nemaš za to isprike, ma tko bio. Sudeći druge, osuđuješ samoga sebe jer i ti činiš isto što i oni. 2A znamo da će Bog po istini suditi onima koji takvo što čine. 3Misliš li ti, čovječe, koji i sam tako činiš, a osuđuješ druge, da ćeš izbjegnuti Božji sud? 4Prezireš li izobilje Božje dobrote, velikodušnosti i strpljivosti prema tebi? Ne razumiješ li da te Bog dobrotom želi dovesti do obraćenja?
5Ali ti svojom tvrdokornošću i srcem koje ne želi pokajanje sam na sebe navlačiš gnjev. A doći će Dan Božjega gnjeva kad će se Božja pravda očitovati u pravednome Božjem sudu 6koji će svakome dosuditi prema njegovim djelima: 7onima koji postojano čine dobra djela i tako teže slavi, časti i besmrtnosti—vječni život, 8a samovoljnicima, koji se opiru istini i priklanjaju nepravdi—gnjev i srdžbu. 9Nevolja i tjeskoba snaći će dušu svakoga čovjeka koji čini zlo—posebice Židova, ali i pripadnika drugih naroda,2:9 U grčkome: Grka. 10a slava, čast i mir bit će svima koji čine dobro, i Židovima i pripadnicima drugih naroda. 11Jer Bog nije pristran.
12Kaznit će pripadnike drugih naroda za grijeh iako nikad nisu imali pisani Božji zakon, a Židovima će suditi po Zakonu jer su pod Zakonom i zgriješili. 13Pred Bogom, naime, nisu pravedni oni koji Zakon poznaju, nego oni koji se drže njegovih odredbi. 14Jer pripadnici naroda koji nemaju Zakona naravno razabiru što je dobro i tako se drže zakonskih odredbi iako im one nisu zadane. Tako su oni sami sebi Zakonom, 15što pokazuje da je to što Zakon nalaže upisano u njihovim srcima. O tome svjedoče njihova savjest i prosuđivanja na temelju kojih se optužuju ili brane. 16Sve će se to očitovati na Dan kada će Bog po Isusu Kristu suditi ono što je skriveno u ljudima. To je evanđelje koje navješćujem.
Židovi i Zakon
17Ali ti koji se nazivaš Židovom pouzdaješ se u Zakon i ponosiš svojim dobrim odnosom s Bogom, 18poznaješ Božju volju i znaš prepoznati što je bolje jer te tomu uči Zakon. 19Uvjeren si da si vođa slijepcima i svjetlo ljudima u tami, 20da možeš odgajati nerazumne i poučavati neuke zato što u Zakonu imaš oličenje znanja i istine.
21Ali ti koji poučavaš druge, ne poučavaš samoga sebe! Propovijedaš da se ne krade, a kradeš! 22Zabranjuješ preljub, a počinjaš ga! Idoli su ti gnusni, ali pljačkaš njihove hramove! 23Ponosiš se time što imaš Zakon, a sramotiš Boga kršeći ga! 24Nije stoga ni čudno da u Svetom pismu piše: “Božje ime se vašom krivnjom huli među narodima.”2:24 Izaija 52:5.
25Obrezanje ti kao Židovu koristi samo ako poštuješ Zakon, ali ako Zakon kršiš, onda kao da i nisi obrezan: ono te ne čini ništa boljim od neobrezanog poganina. 26Ako se dakle neobrezan čovjek drži odredbi Zakona, neće li mu se to uračunati kao obrezanje? 27Oni koji su podrijetlom neobrezanici, a drže se Zakona, bit će na osudu vama koji ste, iako imate pisani Zakon i obrezanje, prijestupnici prema Zakonu.
28Pravi Židov nije onaj tko je Židov izvana, niti je pravo obrezanje vidljivo obrezanje tijela, 29već je Židov Židov po onome iznutra, a pravo je obrezanje promjena srca koju čini Božji Duh, a ne pisani zakon. Koji su primili takvo obrezanje, primit će pohvalu od Boga, a ne od ljudi.
Ang Paghukom sang Dios
1Karon, makasiling ka nga bagay sila silutan sang Dios kay masyado kalain ang ila ginahimo. Pero ikaw nga nagasiling sina ginasentensyahan mo man ang imo kaugalingon, kay ginapakalain mo sila pero ikaw mismo amo man ang imo ginahimo. 2Nahibaluan ta nga matarong ang paghukom sang Dios sa mga tawo nga nagahimo sang malain. 3-4Pero sin-o ka nga nagahukom sa iban nga amo man ang imo ginahimo? Siguro nagahunahuna ka nga tungod ang Dios maayo, mabinatason, kag mapinasensyahon, makalikaw ka sa iya paghukom. Wala ka bala kahibalo nga ang kaayo sang Dios nagahatag sang kahigayunan nga maghinulsol ka? 5Pero tungod nga matig-a ang imo ulo kag indi ka maghinulsol, ginadugangan mo ang imo silot sa adlaw nga ipakita sang Dios ang iya kaakig kag ang iya matarong nga paghukom. 6Kay ang Dios magabalos sa tagsa-tagsa suno sa iya mga binuhatan.2:6 Salmo 62:12; Hul. 24:12. 7May mga tawo nga nagapadayon sa paghimo sang maayo tungod nga ginahandom nila nga dayawon sila sang Dios, padunggan, kag hatagan sang kabuhi nga wala sing kamatayon. Ina nga mga tawo hatagan sang kabuhi nga wala sing katapusan. 8Pero may mga tawo man nga maiyaiyahon nga nagasikway sang kamatuoran kag nagasunod sa kalainan. Makita sini nga mga tawo ang kaugot kag kaakig sang Dios. 9Kay ang tanan nga tawo nga nagahimo sang malain magaantos gid, una anay ang mga Judio kag dason ang mga indi Judio. 10Pero ang mga tawo nga nagahimo sang maayo, dayawon kag padunggan sang Dios, kag mangin maayo ang ila kahimtangan, una anay ang mga Judio kag dason ang mga indi Judio. 11Kay ang Dios wala sing pinilian sa iya paghukom.
12Ang mga tawo nga nagahimo sang sala mawala, bisan wala sila kahibalo parte sa Kasuguan ni Moises. Ang mga tawo iya nga nakahibalo sang Kasuguan ni Moises pero nagapadayon sa paghimo sang sala, hukman man sang Dios, pero ang Kasuguan mismo ang iya gamiton sa paghukom sa ila. 13Kay ang ginapakamatarong sang Dios amo ang nagatuman sang Kasuguan kag indi ang nagapamati lang. 14Ang mga indi Judio wala kahibalo sang Kasuguan ni Moises. Pero kon ginahimo nila ang nasulat sa Kasuguan, nagapakita lang nga bisan wala sila kahibalo sang Kasuguan, nahibaluan nila kon ano ang husto nga himuon. 15Ang ila ginahimo nga maayo nagapakita nga ang ginatudlo sang Kasuguan ara sa ila tagipusuon. Ang ila konsensya makapamatuod sini, kay kon kaisa ang ila konsensya nagasiling nga sala ang ila ginahimo kag kon kaisa nagasiling man nga husto ang ila ginahimo. 16Kag suno sa Maayong Balita nga akon ginatudlo, ina ipadumdom sa ila ni Jesu-Cristo sa adlaw nga siya pahukmon sang Dios sa tanan nga tawo. Hukman niya ang tanan nila nga mga tinago sa ila hunahuna.
Ang mga Judio kag ang Kasuguan
17Karon, kamo nga nagasiling nga kamo mga Judio, nagasalig kamo sa Kasuguan kag nagapabugal pa nga malapit kamo sa Dios. 18Nahibaluan ninyo kon ano ang luyag sang Dios kag kon ano ang labing maayo nga himuon, tungod kay natun-an ninyo ini sa Kasuguan. 19Nagasalig kamo nga makatudlo kamo sa mga tawo nga bulag sa kamatuoran kag makahatag sang kasanag sa mga tawo nga nadulman ang ila hunahuna. 20Nagasalig man kamo nga manugtudlo kamo sa mga tawo nga mahinay mag-intiendi kag sa mga tawo nga bata pa kon parte sa Dios. Amo ina ang inyo hunahuna tungod kay nagasalig kamo nga nahibaluan ninyo ang husto nga kaalam kag kamatuoran paagi sa Kasuguan. 21Nagatudlo kamo sa iban, pero wala ninyo ginatudlui ang inyo kaugalingon. Nagatudlo kamo nga indi magpangawat, pero nagapangawat kamo. 22Nagatudlo kamo nga indi magpanginbabayi ukon magpanginlalaki, pero amo man ina ang inyo ginahimo. Nahigkuan gid kamo sa mga dios-dios nga ginasimba sang mga indi Judio, pero nagapangawat kamo sa ila mga simbahan. 23Nagapabugal kamo nga ara sa inyo ang Kasuguan sang Dios, pero ginapakahuy-an ninyo ang Dios tungod sang inyo paglapas sang Kasuguan. 24Nagasiling ang Kasulatan, “Tungod sa inyo nga mga Judio, ginapasipalahan sang mga indi Judio ang Dios.”2:24 Isa. 52:5.
25Nagasalig kamo nga kamo pinili sang Dios tungod sang inyo pagkatinuli. Ang pagkatinuli may pulos lang kon ginatuman ninyo ang Kasuguan. Pero kon wala ninyo ginatuman ini, pareho lang kamo sa mga indi Judio nga wala natuli. 26Kag amo man sa mga tawo nga indi tinuli: kon sila nagatuman sang Kasuguan, ginakabig man sila sang Dios nga mga tinuli. 27Gani kamo nga mga Judio pakalainon nila tungod nga ginalapas ninyo ang Kasuguan, bisan ara sa inyo ining ginsulat nga Kasuguan kag bisan natuli kamo. Sila iya nagatuman sang Kasuguan bisan wala sila natuli. 28Kon sa bagay sin-o gid bala ang matuod nga Judio kag matuod nga tinuli? Indi ang tawo nga ang iya ginikanan Judio kag ang iya pagkatinuli sa guwa lang. 29Ang matuod nga Judio amo ang tawo nga nagbag-o ang iya kabuhi paagi sa bulig sang Espiritu Santo kag indi tungod kay natuli siya suno sa Kasuguan. Ang tawo nga pareho sina ginadayaw sang Dios bisan wala siya ginadayaw sang mga tawo.
