Isus hrani četiri tisuće ljudi
(Mt 15:32-39)
1U to se vrijeme opet okupi veliko mnoštvo, a ljudi nisu imali što jesti. Isus pozove učenike te im reče: 2“Žao mi je tih ljudi. Već su tri dana ovdje sa mnom i više nemaju što jesti. 3Ako ih pošaljem gladne kućama, klonut će na putu. Neki su došli izdaleka.”
4“Pa kako da im u ovoj pustoši nabavimo dovoljno hrane?” upitaju učenici.
5“Koliko kruhova imate?” upita ih.
“Sedam”, odgovore. 6Nato on reče mnoštvu da posjeda po zemlji. Zatim uzme sedam kruhova, zahvali za njih Bogu, razlomi ih na komade i dade svojim učenicima. A učenici ih podijele mnoštvu. 7Nađe se i nekoliko ribica. Isus ih blagoslovi pa reče učenicima da i njih podijele.
8Svi se nasitiše, a zatim pokupe sedam košara preostale hrane. 9Ondje je bilo oko četiri tisuće muškaraca. Pošto su jeli, on ih otpusti kućama. 10Odmah zatim uđe s učenicima u lađu i doplovi u okolicu Dalmanute.
Farizeji traže znak
(Mt 16:1-4)
11Kad farizeji doznaju da je stigao, dođu s njime raspravljati. Tražili su od njega da im pokaže znak s neba kao potvrdu. 12Kad je to čuo, on uzdahne i reče: “Zašto ovaj naraštaj neprestano traži znakove? Zaista vam kažem, ovaj ih naraštaj neće dobiti.” 13Zatim se vrati u lađicu, ostavi ih i preplovi na drugu stranu jezera.
Herodov i farizejski kvasac
(Mt 16:5-12)
14No učenici su zaboravili ponijeti hrane prije polaska te su sa sobom u lađi imali samo jedan kruh. 15Isus ih strogo opomene: “Čuvajte se farizejskoga kvasca i kvasca kralja Heroda!”
16“Nemamo kruha”, govorili su međusobno jer mišljahu da im je zato to rekao. 17Isus je čuo o čemu govore pa reče: “Zašto govorite o tomu da nemate kruha? Zar još niste razumjeli, zar ne shvaćate? Zar su vam srca tako otvrdnula? 18Imate oči, a ne vidite! Imate uši, a ne čujete!8:18 Jeremija 5:21. Zar ništa ne možete upamtiti? 19A onih pet tisuća muškaraca koje sam nahranio razlomivši pet kruhova? Koliko ste punih košara ostataka skupili nakon toga?”
“Dvanaest”, odgovore.
20“A koliko je košara hrane preostalo kad sam razlomio sedam kruhova i njima nahranio četiri tisuće muškaraca?”
“Sedam punih košara”, rekoše.
21“Pa zar još ne razumijete?” upita ih.
Isus iscjeljuje slijepca
22Kad stignu u Betsaidu, dovedu mu slijepca i zamole ga da ga dotakne i iscijeli. 23Isus uzme slijepca za ruku i povede ga izvan sela, pljune mu u oči te na njih položi ruke. “Vidiš li što?” upita ga.
24Čovjek podiže pogled. “Vidim ljude,” reče, “ali nejasno, poput stabala koja hodaju!”
25Tada mu Isus ponovno stavi ruke na oči i čovjeku se taj put posve vrati vid, tako da je vidio sasvim jasno. 26Isus ga pošalje kući. “Ne svraćaj putem u selo”, reče mu.
Petar priznaje Isusa za Mesiju
(Mt 16:13-16, 20; Lk 9:18-21)
27Isus i njegovi učenici odu iz Galileje u sela Filipove Cezareje. On ih putem upita: “Što ljudi kažu, tko sam ja?”
28“Neki kažu da si Ivan Krstitelj,” odgovore učenici, “drugi kažu da si Ilija, a treći da si jedan od proroka.”
29Tada ih upita: “A za koga me vi držite?” Petar odgovori: “Ti si Krist!” 30Isus im zabrani da ikomu o njemu govore.
Isus pretkazuje svoju smrt i uskrsnuće
(Mt 16:21-23; Lk 9:22)
31Zatim im počne objašnjavati kako će on, Sin Čovječji, morati mnogo pretrpjeti od starješina, svećeničkih poglavara i pismoznanaca, koji će ga odbaciti, te da će biti ubijen i nakon tri dana uskrsnuti. 32Govorio im je o tome posve otvoreno. Petar ga nato povede na stranu i počne ga od toga odgovarati.
33Isus se okrene, pogleda učenike te strogo ukori Petra: “Odstupi od mene, Sotono, jer ti ne razmišljaš na Božji način, nego ljudski!”
Kako biti Kristovi učenici
(Mt 16:24-28; Lk 9:23-27)
34Tada pozove učenike i mnoštvo da priđu i slušaju. Zatim reče im: “Želi li tko biti mojim sljedbenikom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom. 35Jer svatko tko želi sačuvati svoj život izgubit će ga; a tko dade svoj život za mene i za Radosnu vijest, imat će istinski život. 36Kakva ti je korist ako stekneš sav svijet, a izgubiš vječni život? 37Što se može mjeriti s vrijednošću života?8:37 U grčkome: Ili što će čovjek dati u zamjenu za svoj život? 38Posrami li se tko mene i mojih riječi pred ovim preljubničkim i grešnim naraštajem, njega ću se i ja, Sin Čovječji, posramiti kada dođem u svojoj i Očevoj slavi i u slavi svetih anđela.”
Chuscu huarangamanmi carashca
(Mat 15:32-39; 16:1-4; Luc 12:54-56)
1Chai punllacunapica, mana jahualla gentecuna tandanacujpimi, ima micunapish mana tiyarca. Chaimantami Jesusca, shuj punllaca yachacujcunata cayashpa cashna nirca:
2—Cai tucui gentecunaca, ñamari quimsa punllata caipi Ñucahuan tiyancuna. Ima micunatapish manamari charincunachu. Paicunataca llaquinanmari. 3Mana micushcata huasiman cachajpica, ñahui amsayashpa, ñanpi urmangallatajmari. Maijancunacarin carumantamari shamushcacuna— nircami.
4Shina nijpica yachacujcunaca:
—¿Cai shitashca pambapica, cai tucuicunapaj pajta tandataca, maipitaj japishunri?— nircacunami.
5—¿Mashna tandatataj charinguichij?— nishpa, Jesús tapujpi paicunaca:
—Canchisllatami charinchij— nircacunami.
6Chashna nijpimi, chai tucui gentecunata pambapi tiyarichun mandarca. Chai huashaca, canchis tandata japishpami Diosta pagui nirca. Chaitaca, tucui chaipi cajcunaman carachunmi, asha asha chaupishpa, yachacujcunaman curca. Paicunami tucuicunaman raquircacuna. 7Yachacujcunaca, uchilla, huaquin chalhuacunatapishmi charircacuna. Diosta pagui nishpaca, chaicunatapish tucuicunamanmi carachirca. 8Tucuicuna mana nijta micushca qʼuipaca, puchushcataca canchis canasta jundatami tandarcacuna. 9Micujcunaca, chuscu huaranga shinami carca. Paicunata ‘Minchacamachij’ nishcahuan, 10yachacujcunandij barcoman yaicurcallami. Chaimantaca, Dalmanuta llajtamanmi paicunandij shamurca. 11Chaipi cajpimi fariseocuna shamushpa, Jesus-huan rimanacui callarircacuna. Ricungaraicumi, jahua pachamanta ima señalta ricuchichun mañarcacuna. 12Jesusca, Paipaj espiritupi llaquirishpa, shungu llujshishpami: «¿Imamantataj cai runacunaca, ima señalta ricuchichun mañancunachu, imamí? Cai runacunamanca, ima señalta manataj ricuchishachu» nircami.
13Chaimantaca paicunamanta chʼicanyashpa, cutin barcoman yaicushpaca, yacu caishuj urimanmi chʼimbarca.
Fariseocuna yachachishcaca levadura shinami
(Mat 16:5-12; Luc 12:1-3)
14Yachacujcunaca, tandata apanata cungarishcamantami, barcopica, shuj tandallata charicurcacuna. 15Jesusca, chai cutitajmi:
—Riquichij, fariseocunapaj, Herodespaj levadurataca pajta chasquinguichijman— nishpa mandarca.
16Yachacujcunaca: «Tandata mana apamushcamantamari chashna nicunga» nishpami, paicunapura rimanacurcacuna.
17Paicuna imata rimanacucujta yachashpami, Jesusca cashna nirca:
—¿Ima nishpataj tandata mana apamushcamantaca rimanacunguichij? ¿Manatajchu entendinguichij, manatajchu yuyaita japinguichij? ¿Cancunapaj shunguca sinchirajchu, imatagari? 18¿Cancunapaj ñahuica manatajchu ricun, rinrinca manatajchu uyan imatagari? ¿Manachu yuyaringuichij? 19Pichca tandallata, pichca huarangaman carajpica, ¿mashna canasta puchushcatataj tandarcanguichij?— nircami.
Chashna nijpi paicunaca:
—Chunga ishquita— nircacunami.
20—Shinallataj canchis tandata chuscu huarangaman Ñuca raquijpica, ¿mashna canasta puchushcatataj tandarcanguichij?— nijpica paicunaca:
—Canchista— nircacunami.
21Chashna nijpi Jesusca:
—Shinashpaca, ¿ima nishpataj manaraj entendinguichij?— nircami.
Betsaidapimi mana ricuj runata alliyachishca
22Chai qʼuipaca, Jesús Betsaidaman chayajpimi, shujcunaca mana ricuj runata Paipajman pushamurcacuna. Chaimantaca, paipi tuparichunmi mañarcacuna. 23Chaipimi Jesusca, mana ricuj runataca maquimanta japishpa, chai uchilla aillu llajtamanta llujshichirca. Chai huashaca, ñahuipi chʼucashpa, maquicunata paipaj jahuapi churashpaca: “¿Imallatapish ricunguichu?” nishpa tapurca.
24Paica:
—Gentecunatami yuracuna puricuj layata ricuni, paicunaca puricunmari— nircami.
25Cutintajmi Jesusca, Paipaj maquicunata ñahui jahuapi churarca. Chashna rurajpica, chai mana ricuj runaca alliyarcallami. Ñahui alliyajpica, carutapish achijllata ricurcallami. 26Jesusca, chai runataca:
—Aillu llajtamanca ama yaicunguichu, chaipica imata piman ama huillashpa ringuilla— nishpami, paipaj huasiman tigrachishpa cacharca.
Pedromi Jesustaca ‘Quishpichij Cristomi cangui’ nishca
(Mat 16:13-20; Luc 9:18-21)
27Filipopaj nishca Cesarea pueblo cʼuchu llajtacunaman ñanta ricushpami Jesusca, Paipaj yachacujcunataca:
—¿Gentecunaca, pi cashcatataj Ñucataca nincuna?— nishpami, tapurca.
28Shina nijpi, paicunaca:
—Shujcunaca, ‘Bautiźaj Juanmi’ nincunami. Shujtajcunaca, ‘Dios ima nishcata huillaj Eliasmi’ nincunami. Maijancunacarin, ‘Dios ima nishcata maijan huillajmi canga’ nincunami— nishpami huillarcacuna.
29Shina nijpi Jesusca:
—Cutin cancunaca, ¿pi cashcatataj Ñucataca yuyanguichij?— nijpi Pedroca:
—Quiquinca, Quishpichij Cristomari cangui— nishpami cutichirca.
30Ashtahuanpish Jesusca, Pai pi cashcataca, amataj piman huillachunmi mandarca.
‘Ñucataca huañuchingacunami’ nishcami
(Mat 16:21-28; 17:1-13; Luc 9:22-36)
31Chai qʼuipaca, Jesusca Pai quiquinmantami cashna huillai callarirca:
—Runa Aichayuj Ñucaca, achca llaquita apanatajmi cani. Cunaj yuyajcuna, pushaj curacuna, Mandashcata yachachijcunami, pʼiñashpa huañuchingacuna. Huañuchijpipish, quimsa punllapica causarishallami— nircami.
32Chashnami tucuita alli huillarca. Chaita uyashpami Pedroca, Jesusllata chʼicanchishpa, ña ama chashna nichun jarcashpa rimai callarirca. 33Ashtahuanpish Paica, yachacujcunata tigrarishpa ricushpami, Pedrotaca:
—¡Ñuca ñaupajmanta anchui, Satanás! Canca, Taita Dios imallata rurasha nishcataca mana yachanguichu. Runacuna imallata rurasha nishcallatami yuyacungui— nishpa, jarcashpa rimarca.
34Chai qʼuipaca chaipi tandanacushcacunatapish, yachacujcunatapish cayashpami, cashna nirca:
—Pipish Ñucata catisha nijca, quiquin causanata cungashpa, cruzta aparishpa Ñucata catichunlla. 35Maijanpish quiquin causaita llaquijca, chingaringami. Maijanpish Ñucata catingaraicupish, alli huillaita huillangaraicupish quiquin causaita mana llaquijca, quishpiringami. 36Yuyarichigari, pipish cai pachapi tucui imalla tiyajcunata japishpapish, paipaj almata chingachishpaca, ¿ima allitaj cangari? 37Mana cashpaca, paipaj almamantaca, ¿imatataj cui tucungari? 38Maijanca, cai juchasapa runacunapaj ñaupajpi, Ñucamantapish, Ñuca shimicunamantapish pingaringami. Chashna rurajpica, Runa Aichayuj Ñucapish, Yayapajmanta sumaj achij nicuj, jucha illaj angelcunahuan shamushpaca, paimanta pingarishami— nircami.
