Prispodoba o ustrajnoj udovici
1Isus ispriča učenicima prispodobu da ih pouči kako se uvijek treba moliti i nikada odustajati: 2“Bio je u nekome gradu sudac. Niti se bojao Boga niti je mario što misle ljudi. 3A u tomu je gradu bila i neka udovica koja je stalno dolazila k njemu i molila ga: ‘Obrani me od mojega tužitelja!’ 4Sudac dugo nije mario za to, ali napokon reče: ‘Iako se ne bojim Boga i ne marim za ljude, 5obranit ću tu udovicu jer mi stalno dodijava, da me ne dolazi vječno gnjaviti!’
6Čujte što govori nepravedni sudac!” reče Gospodin. 7“Neće li Bog onda obraniti svoje izabranike koji danonoćno vape k njemu? Hoće li odgađati da im pomogne? 8Kažem vam, žurno će im stati u obranu. Ali kad se ja, Sin Čovječji, vratim, hoću li naći vjere na zemlji?”
Priča o farizeju i ubiraču poreza
9Ispriča zatim prispodobu nekima koji su bili uvjereni u svoju pravednost, a druge su prezirali: 10“Dva su se čovjeka došla u Hram pomoliti. Jedan je bio farizej, a drugi grešni ubirač poreza. 11Ponosni se farizej u sebi molio: ‘Bože, hvala ti što nisam kao ostali ljudi: grabežljiv, nepravedan, preljubnik ili kao ovaj ubirač poreza. 12Dvaput u tjednu postim i dajem desetinu svojeg prihoda.’
13A ubirač poreza ostao je daleko i nije se usudio čak ni pogledati u nebo dok je molio. Udarao se u prsa i govorio: ‘Bože, smiluj se meni grešniku!’ 14Kažem vam: on je otišao doma opravdan pred Bogom, a ne farizej! Jer tko sebe uzvisuje, bit će ponižen, a ponizni će biti uzvišeni.”
Isus blagoslivlja djecu
(Mt 19:13-15; Mk 10:13-16)
15Isusu su dovodili i vrlo malu djecu da ih dotakne i blagoslovi. Kad su to opazili, učenici su im to priječili. 16Ali Isus ih dozove i reče: “Pustite dječicu k meni i ne tjerajte ih jer takvima pripada Božje kraljevstvo! 17Zaista vam kažem, tko ne prihvati kraljevstvo Božje poput te dječice, nikada neće u njega ući!”
Bogataš
(Mt 19:16-30; Mk 10:17-31)
18Neki uglednik upita Isusa: “Dobri učitelju, što moram učiniti da dobijem vječni život?”
19“Zašto me zoveš dobrim?”18:19 Epitet “dobar” upotrebljavao se samo za Boga. Isus postavlja pitanje da bi vidio da li čovjek ima pravilno razumijevanje Isusovog identiteta, odnosno, da je Isus Bog. Ukoliko ga čovjek prihvaća kao Boga, on će onda prihvatiti Isusov poziv da rasproda sve što ima i da ga slijedi. upita ga Isus. “Dobar je samo Bog. 20A zapovijedi znaš: ‘Ne čini preljub’, ‘Ne ubij’, ‘Ne ukradi’, ‘Ne svjedoči lažno’, ‘Poštuj oca i majku!’”
21“Svih tih zapovijedi držim se još od mladosti”, odgovori čovjek.
22“Još ti jedno nedostaje”, reče mu nato Isus. “Idi i prodaj sve što imaš, a novac razdijeli siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i slijedi me!” 23Kad je to čuo, čovjek se ražalosti jer je bio vrlo bogat.
24Videći to, Isus reče: “Kako je teško bogatašima ući u kraljevstvo Božje! 25Lakše bi devi bilo provući se kroz iglenu ušicu nego bogatašu ući u Božje kraljevstvo!”
26Koji su to čuli, pitali su: “Pa tko se onda uopće može spasiti?”
27“Što je nemoguće ljudima, moguće je Bogu!”, odgovori im Isus.
28Petar reče: “Evo, mi smo sve svoje ostavili da te slijedimo.”
29“Zaista vam kažem, nema toga tko je ostavio kuću, ili ženu, ili braću, ili roditelje, ili djecu zaradi Božjega kraljevstva 30a da neće već na ovome svijetu primiti mnogo više, a u budućemu svijetu i vječni život.”
Isus ponovno naviješta svoju smrt
(Mt 20:17-19; Mk 10:32-34)
31Isus okupi Dvanaestoricu i reče im: “Evo, ulazimo u Jeruzalem. Ondje će se na Sinu Čovječjemu ispuniti sve što su napisali proroci. 32Predat će ga poganima,18:32 To jest, Rimljanima. izrugivat će mu se, zlostavljati ga i popljuvati. 33Izbičevat će ga i ubiti, ali on će treći dan uskrsnuti.”
34Ali oni nisu ništa od toga razumjeli. Značenje tih riječi bilo im skriveno pa nisu mogli razumjeti o čemu govori.
Isus vraća vid slijepcu
(Mt 20:29-34; Mk 10:46-52)
35Kad se Isus približio Jerihonu, pokraj puta sjedio neki slijepac i prosio. 36Čuo je žamor mnoštva koje je prolazilo pa se raspitao što je to. 37“Prolazi Isus Nazarećanin”, kazaše mu. 38On nato poviče: “Isuse, Sine Davidov, smiluj mi se!” 39Ljudi iz mnoštva koje je išlo pred Isusom ušutkivali su ga, ali on je samo još jače vikao: “Sine Davidov, smiluj mi se!”
40Kad ga Isus začuje, zaustavi se i zapovjedi da ga dovedu. Kad se približio, upita ga: 41“Što želiš da ti učinim?”
“Da progledam, Gospodine!” zamoli on.
42A Isus mu reče: “Progledaj! Tvoja te je vjera iscijelila.” 43Slijepac smjesta progleda i krene cestom za Isusom slaveći Boga. I sav narod koji je to vidio zahvali Bogu.
Ang Biyuda ug ang Huwes
1Unya gisuginlan ni Jesus ang iyang mga tinun-an sa usa ka sambingay aron tudloan sila sa pag-ampo kanunay ug dili mawad-an sa paglaom. 2Miingon siya, “Sa usa ka siyudad may usa ka huwes nga walay kahadlok sa Dios ug walay pagpakabana sa iyang isigka-tawo. 3Ug sa maong siyudad may usa ka biyuda nga nagbalik-balik sa huwes aron tabangan siya sa iyang kaso. 4-5Sa sinugdan dili molaban ang huwes. Apan sa kaulahian, tungod kay nagbalik-balik ang balo, nakahuna-huna siya nga bisan tuod ug wala siyay kahadlok sa Dios ug walay pagpakabana sa iyang isigka-tawo, molaban na lang siya kay gipul-an na siya sa pagbalik-balik sa balo.” 6Unya miingon si Ginoong Jesus kanila, “Nan, nakita ninyo ang gihimo sa huwes bisan dili siya matarong? 7Ang Dios pa kaha! Dili mahimo nga dili siya molaban sa iyang mga pinili nga nagtawag kaniya adlaw ug gabii aron molutaw ang kaangayan. Sigurado gayod nga dili niya sila pasagdan. 8Ang tinuod, diha-diha tabangan niya sila. Apan kon mobalik na ako nga Anak sa Tawo dinhi sa kalibotan, may makita pa kaha ako nga mga tawo nga may pagtuo?”
Ang Sambingay bahin sa Pariseo ug sa Maniningil ug Buhis
9May mga tawo didto nga nagtuo nga sila lang gayod ang matarong ug gitamay nila ang uban. Busa gisultihan sila ni Jesus niining sambingay. 10“May duha ka tawo nga miadto sa templo aron sa pag-ampo. Ang usa Pariseo ug ang usa maniningil ug buhis. 11Mitindog ang Pariseo ug nagaampo mahitungod sa iyang kaugalingon ug sama niini, ‘Dios ko, mapasalamaton ako kanimo nga dili ako sama sa uban nga mga tawo—mga mangingilad, limbongan, babaero, ug dili usab ako sama nianang maniningil ug buhis. 12Kaduha ako magpuasa kada semana, ug gihatag ko ang ikanapulo nga bahin sa tanan kong kinitaan.’ 13Ang maniningil ug buhis nagtindog sa layo ug dili gani siya mohangad sa langit, hinuon gipukpok niya ang iyang dughan sa paghinulsol ug miingon, ‘Dios ko, kaloy-i ako nga usa ka makasasala!’ 14Sa pagkatinuod, kining tawhana, ug dili ang Pariseo, ang mipauli nga gipakamatarong sa Dios. Kay si bisan kinsa nga magpataas sa iyang kaugalingon ipaubos sa Dios, apan ang magpaubos sa iyang kaugalingon ipataas.”
Gipanalanginan ni Jesus ang Gagmay nga mga Bata
(Mat. 19:13-15; Mar. 10:13-16)
15Usa ka adlaw niana gidala sa mga tawo ngadto kang Jesus ang ilang gagmay nga mga bata aron pandongan niya sa iyang kamot sa pagpanalangin kanila. Sa dihang nakita sa iyang mga tinun-an nga gidala sa mga tawo ang ilang kabataan ngadto kang Jesus gibadlong nila sila. 16Apan gitawag ni Jesus ang mga bata nga moduol kaniya, ug miingon siya sa iyang mga tinun-an, “Pasagdi lang ninyo ang mga bata nga moduol kanako. Ayaw ninyo sila pugngi, kay ang mga sama kanila nasakop sa paghari sa Dios. 17Sa pagkatinuod, si bisan kinsa nga dili magpasakop sa paghari sa Dios nga sama sa pagpasakop niining mga bata dili gayod mahiapil sa paghari sa Dios.”
Ang Tawo nga Adunahan
(Mat. 19:16-30; Mar. 10:17-31)
18May usa ka tigdumala sa mga Judio nga nangutana kang Jesus, “Maayong Magtutudlo, unsa man ang akong himuon aron makaangkon ako sa kinabuhi nga walay kataposan?” 19Mitubag si Jesus kaniya, “Nganong miingon ka man nga maayo ako? Walay bisan kinsa nga maayo gawas sa Dios. 20Bahin sa imong pangutana, nahibalo ka na sa giingon sa Kasugoan: ‘Ayaw pagpanapaw, ayaw pagpatay, ayaw pagpangawat, ayaw pagsaksi ug bakak, tahora ang imong amahan ug inahan.’ ”18:20 Tan-awa usab ang Exo. 20:12-16; Deu. 5:16-20. 21Mitubag ang tawo, “Kanang tanan gituman ko sukad pa sa akong pagkabata.” 22Sa pagkadungog ni Jesus sa iyang tubag, miingon siya, “Usa pa gayod ka butang ang angay mong himuon. Ibaligya ang tanan mong kabtangan, ug ang halin ipanghatag sa mga kabos. Ug mahimo kang adunahan didto sa langit. Pagkahuman, balik ug sunod kanako.” 23Apan sa pagkadungog niya niini, nasubo siya tungod kay adunahan man siya kaayo.
24Sa dihang nakita ni Jesus nga nasubo siya, miingon si Jesus, “Lisod gayod alang sa mga adunahan nga magpasakop sa paghari sa Dios. 25Sayon pa ang paglusot sa mananap nga kamelyo sa bangag sa dagom kaysa pagpasakop sa adunahan sa paghari sa Dios.” 26Unya nangutana ang mga nakadungog sa gisulti ni Jesus, “Kon mao kana, kinsa na man lang ang maluwas?” 27Gitubag sila ni Jesus, “Ang dili mahimo sa tawo mahimo sa Dios.”
28Unya miingon si Pedro, “Amo bayang gibiyaan ang among mga kabtangan ug misunod kami kanimo.” 29Miingon si Jesus kanila, “Sa pagkatinuod, sultihan ko kamo, walay bisan kinsa nga mibiya sa iyang balay, asawa, mga igsoon, ginikanan, o mga anak tungod ug alang sa iyang pagpasakop sa paghari sa Dios, 30nga dili makadawat niining panahona sa mas labaw pa kaysa iyang gibiyaan, ug sa umaabot may kinabuhi pa siya nga walay kataposan.”
Ang Ikatulo nga Paghisgot ni Jesus bahin sa Iyang Kamatayon
(Mat. 20:17-19; Mar. 10:32-34)
31Gilain ni Jesus ang iyang 12 ka apostoles ug giingnan, “Paminaw kamo! Nagapadulong kita sa Jerusalem, ug didto matuman ang mga sinulat sa mga propeta mahitungod kanako nga Anak sa Tawo. 32Kay itugyan ako ngadto sa mga tawo nga dili Judio. Bugalbugalan nila ako, pakaulawan ug luwaan. 33Latigohon usab nila ako ug patyon, apan sa ikatulo ka adlaw mabanhaw ako.” 34Apan wala gayod makasabot ang mga apostoles kon unsa ang buot ipasabot ni Jesus, tungod kay gililong kanila ang kahulogan sa iyang gisulti.
Giayo ni Jesus ang Buta nga Makililimos
(Mat. 20:29-34; Mar. 10:46-52)
35Sa nagkaduol na sila si Jesus sa Jerico, may usa ka buta nga naglingkod sa daplin sa dalan ug nagpakilimos. 36Pagkadungog niya nga daghan ang nangagi, nangutana siya kon unsa kadto. 37Gisultihan nila kini nga miagi si Jesus nga taga-Nazaret. 38Pagkahibalo niya niini misinggit siya, “Jesus, kaliwat ni David, kaloy-i intawon ako!” 39Gibadlong siya sa mga tawo aron mohilom. Apan gipakusgan pa gayod hinuon niya ang pagsinggit, “Kaliwat ni David, kaloy-i intawon ako!” 40Unya mihunong si Jesus ug misugo nga dad-on ang buta ngadto kaniya. Pag-abot sa buta gipangutana kini ni Jesus, 41“Unsay imong gusto nga buhaton ko kanimo?” Mitubag ang buta, “Ginoo, gusto ko nga makakita pag-usab.” 42Miingon si Jesus kaniya, “Makakita ka na. Ang imong pagtuo nagaayo18:42 nagaayo: o, nagluwas. kanimo.” 43Ug diha-diha nakakita siya. Misunod dayon siya kang Jesus ug nagdayeg sa Dios. Pagkakita sa mga tawo niini, midayeg usab sila sa Dios.
