Ivan 4 – CRO & MTDS

Knijga O Kristu

Ivan 4:1-54

Isus i Samarijanka

1Kad je Gospodin saznao da su farizeji čuli kako on, Isus, krsti više učenika nego Ivan, 2iako ih nije on osobno krstio, nego učenici, 3ode iz Judeje i vrati se u pokrajinu Galileju.

4Na putu je morao proći kroz Samariju. 5Došao je do samarijskoga sela Sihara, blizu zemljišta koje je Jakov dao svojemu sinu Josipu. 6Tu se nalazio Jakovljev zdenac. Umoran od dugotrajnog hodanja, Isus je tako sjedio pokraj zdenca. Bilo je to oko podneva. 7Ubrzo zatim dođe po vodu neka Samarijanka i Isus ju zamoli: “Daj mi da se napijem!” 8Bio je sam jer su njegovi učenici otišli u grad kupiti hrane.

9“Ti si Židov, a ja Samarijanka. Kako to da od mene tražiš vode?” upita žena. Židovi se, naime, nisu družili sa Samarijancima.

10Isus odgovori: “Kad bi ti samo znala kakav ti dar nudi Bog i tko sam ja koji te tražim piti, tražila bi od mene žive vode i ja bih ti je dao.”

11“Gospodine, pa ti nemaš ni kabla ni užeta”, reče mu ona, “a zdenac je vrlo dubok. Odakle živa voda? 12Osim toga, zar si veći od našeg praoca Jakova, koji nam je dao ovaj zdenac? Kako možeš nuditi bolju vodu od ove koju su pili on i njegovi sinovi i kojom su napajali stoku?”

13Isus odgovori: “Tko god pije tu vodu, opet će ožednjeti. 14A tko pije vodu koju ću mu ja dati, nikada više neće ožednjeti. Štoviše, ta će voda u njemu postati nepresušnim izvorom koji struji u vječni život.”

15“Gospodine, molim te”, reče žena, “daj mi te vode da više nikad ne ožednim i da ne moram više ovamo dolaziti po vodu!”

16“Idi i dovedi svojeg muža, pa se vrati ovamo!” reče joj Isus.

17“Ali ja nemam muža”, odgovori žena. “Dobro si kazala: nemaš muža!” reče Isus. 18“Jer si imala pet muževa, a nisi vjenčana ni s ovim s kojim sada živiš. Istinu si rekla.”

19“Gospodine,” reče žena, “vidim da si prorok. 20Zašto vi Židovi tvrdite da se Bogu treba klanjati jedino u Jeruzalemu, kad su mu se naši preci klanjali na ovoj gori?”

21Isus joj odgovori: “Vjeruj mi, ženo, dolazi vrijeme kad više neće biti potrebno štovati Oca ni na ovoj planini ni u Jeruzalemu. 22Vi Samarijanci ne znate onoga kojemu se klanjate, a mi Židovi ga znamo jer spasenje dolazi od Židova. 23Ali dolazi vrijeme—već je stiglo—kad će se pravi klanjatelji klanjati Ocu u duhu i istini. Bog želi takve klanjatelje. 24Bog je Duh i oni koji mu se klanjaju moraju mu se klanjati u duhu i istini.”

25“Znam da će jednoga dana doći Mesija, zvani Krist—Pomazanik”, reče žena. “Kada on dođe, sve će nam objasniti.”

26Tada joj Isus reče: “Ja, koji govorim s tobom, sam Mesija.”

27Nato stignu njegovi učenici. Začude se što razgovara sa ženom, ali ga nitko ne upita: “O čemu govoriš?”, ili: “Zašto razgovaraš s njom?” 28Žena tada ostavi svoju posudu kraj zdenca pa ode u grad i svima reče: 29“Dođite vidjeti čovjeka koji mi je rekao sve što sam dosad učinila! Da to nije Krist?” 30I ljudi su dolazili iz grada da ga vide.

31U međuvremenu su ga učenici nudili: “Rabbi, jedi!” 32“Neću,” odgovarao im je, “ja imam hrane za koju vi i ne znate.”

33“Zar mu je netko već donio jelo?” pitali su učenici jedan drugoga.

34Isus im tada objasni: “Moja je hrana činiti volju onoga koji me poslao i dovršiti njegovo djelo. 35Vi kažete da rad na žetvi neće početi dok ne mine ljeto, a to je tek za četiri mjeseca. No pogledajte oko sebe! Prostrana polja bjelasaju se svuda i već su spremna za žetvu. 36Žeteoci će biti dobro plaćeni, a plod njihove žetve su ljudi koji su dobili vječni život. Kakve li radosti i za sijače i za žeteoce! 37Istinita je izreka da jedan sije, a drugi žanje. 38Ja sam vas poslao da žanjete ondje gdje se niste trudili—drugi su naporno radili, a vi ste dobili plod njihova truda.”

Obraćenje Samarijanaca

39Mnogi Samarijanci iz toga grada povjerovali su u njega zbog ženina svjedočanstva: “Rekao mi je sve što sam dosad činila!” 40Kad su Samarijanci došli k njemu, zamolili su ga da ostane kod njih. I ostao je ondje dva dana. 41Tada ih je još mnogo više povjerovalo kad su ga čuli govoriti. 42A ženi su kazali: “Sada vjerujemo jer smo ga i sami čuli, a ne zbog onoga što si nam ti ispričala. On je zaista Spasitelj svijeta!”

Isus iscjeljuje činovnikova sina

43Dva dana nakon toga Isus ode odande u Galileju. 44Sam Isus bijaše rekao da prorok nema časti u vlastitom zavičaju. 45Ali Galilejci su ga lijepo primili jer su za svetkovanja Pashe bili u Jeruzalemu i vidjeli njegova čudesna djela.

46Putujući Galilejom, stigao je u grad Kanu, gdje bijaše pretvorio vodu u vino. U gradu Kafarnaumu bio je neki kraljevski činovnik čiji je sin bio bolestan. 47Kad je čuo da je Isus došao iz Judeje i da putuje kroz Galileju, ode u Kanu te zamoli Isusa da dođe u Kafarnaum i iscijeli mu sina na samrti.

48Isus reče: “Vi zaista nećete vjerovati ne vidite li znakove i čudesa.”

49Kraljevski ga je činovnik preklinjao: “Gospodine, molim te, dođi dok mi dijete nije umrlo!”

50“Idi kući,” reče mu Isus, “sin ti je živ.” Čovjek povjeruje Isusovim riječima i uputi se doma.

51Dok je još bio na putu, susretne svoje sluge koji su nosili vijest da mu je dijete živo. 52Upita ih kada se dječak počeo osjećati bolje, a oni mu rekoše: “Jučer poslijepodne oko jedan sat groznica mu je naglo minula.” 53Otac shvati da je to bilo upravo onda kad mu je Isus rekao: “Sin ti je živ.” Činovnik i svi njegovi ukućani povjeruju u Isusa. 54Bilo je to drugo čudo koje je Isus učinio u Galileji vraćajući se iz Judeje.

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Juan 4:1-54

Samaria huarmihuanmi Jesús parlanacushca

1Fariseocunami: “Jesusca, Juanta yalli achca yachacujcunatami charin, bautiźanatapish paita yallimi bautiźacun” ninacurcacuna. Paicuna chashna ninacujtami, Apunchij Jesusca yacharca. 2(Jesustajca mana bautiźarcachu, Paipaj yachacujcunallami bautiźarca). 3Chashna ninacucujta yachashpami Jesusca, Judeamanta llujshishpa, cutin Galileaman rirca. 4Chaiman ringapajca, Samaria llajtatajmi rina carca. 5Chaita ricushpami, Samaria llajtapi caj Sicar puebloman chayamurca. Chaica, ñaupa yaya Jacobo paipaj churi Joseman cushca allpa cʼuchullapimi carca. 6Chai allpapimi, Jacobpaj pugyupish carca. Ña chaupi punlla shina cajpimi, Jesusca purishpa shaicushcamanta, pugyu cʼuchupi tiyarirca. 7Chaipi tiyacujpimi, Samaria huarmi yacuta huishinaman shamurca. Pai chayajpimi Jesusca:

—Ashalla yacuta cuhuai— nirca.

8Paipaj yachacujcunaca, Sicar pueblopimi, micunata randinaman rishcacuna carca.

9Jesús yacuta mañajpica, Samaria huarmica cashnami nirca:

—Ñucaca Samaria huarmimari cani, Canca judiomari cangui. ¿Ima nishpataj ñucataca, ‘Yacuta cuhuai’ ninguiari?— nircami.

Judiocunahuan samariacunahuanca mana apanacuj cashcamantami, chashnaca nirca.

10Chashna nijpimi, Jesusca cashna nirca:

—Taita Dios canman imata cusha nishcataca, mana yachanguichu. Canta ashalla yacuta mañacuj pi cashcatapish mana rijsinguichu. Pi cashcata rijsishpaca, canmari yacuta mañanguiman. Ñucaca, causaita cuj yacutamari cuiman— nircami.

11Shina nijpimi chai huarmica, cashna nirca:

—Apu, imahuan huishinallatapish mana charinguica, pugyupish ucujtamari. ¿Maimantataj causaita cuj yacutaca charinguiari? 12Canca cai pugyuta allaj, ñucanchij ñaupa yaya Jacobotapish yallichari canguiari. Paipish, churicunapish, animalcunapish cai pugyumantami ubyajcuna carca— nircami.

13Chashna nijpimi, Jesusca cashna nirca:

—Maijanpish cai yacuta ubyashpaca, cutin yacunachingallami. 14Ashtahuanpish ñuca cushca yacuta ubyashpaca, manataj yacunachingachu. Ñuca cushca yacuca, paipaj shungupica huiñai causaita cungapaj llujshicungallami— nircami.

15Chashna nijpimi, huarmica:

—Apu, ama cutin yacunachingapaj, huishinaman ama cutin shamucungapajlla, chai yacuta ñucaman cuhuai— nirca.

16Shina nijpimi, Jesusca:

—Cambaj cusata pushashpa tigramugri— nirca.

17Chashna nijpi huarmica:

—Mana cusayuj canica— nishpami cutichirca.

Shina nijpimi, Jesusca cashna nirca:

—“Mana cusayuj canichu” nishpaca, cashcallatatajmi ningui. 18Canca, pichca cusatamari charishcangui. Cunan canhuan causacujpish, manatajmari cambaj cusachu. Chaimanta, ‘Mana cusayuj canica’ nishpaca, mana llullanguichu— nircami.

19Chashna nijpi huarmica, cashnami nirca:

—Apu, Canca Dios ima nishcata huillajmari caj yuyachingui. 20Ñucanchij ñaupa yayacunaca, cai urcupimi Diostaca adorajcuna cashca. Cancunaca, ‘Jerusalenllapimi Diostaca adorana’ ninguichijmi— nircami.

21Chashna nijpi Jesusca, cashnami nirca:

—Huarmi, cancunaca ña mana cai urcullapi, Jerusalenllapi Yayataca adoragringuichijchu. Ñamari chai punllaca chayamucun. 22Cancunaca, pita adoracushcata manapish yachanguichijchu. Ñucanchijca pita adoracushcata rijsinchijmari. Quishpirinaca judiocunapuramantamari shamun. 23Shina cajpipish, Diospaj Espíritu yuyachishca shinataj, tucui shunguhuan Yayata adoranaca cunanmari ña chayamushca. Ñucanchijtaca, Paita chashna adorachunmari Yayaca munan. 24Taita Diosca Espiritumi. Chaimantami Paita adorajcunaca, Espíritu yuyachishca shina, tucui shunguhuantaj adorana— nircami.

25Chashna nijpi, huarmica:

—Cristo nishca Mesías shamuna cashcataca, yachanimi. Pai shamushpami, tucuita ñucanchijmanca alli huillanga— nircami.

26Shina nijpi Jesusca:

—Canhuan rimacujca, Paitajmari cani— nircami.

27Yachacujcuna chayamushpaca, chai huarmihuan parlanacucujta ricushpami, mancharishpa saquirircacuna. “¿Imatataj tapucungui? ¿Imatataj paihuan parlanacucunguillapish?” mana nircacunachu.

28Chai huarmica, paipaj puñuta shitashcahuan puebloman rishpaca, ricurijmanmi cashna huillarca:

29—Shamuichij, shuj runata ricunguichij. Paica tucui ñuca imalla rurashcatamari huillan. ¿Manachu Paica Cristo canga imashi?— nircami.

30Chaita uyashcahuanmi, pueblo gentecunaca Jesuspajman callpamurcacuna. 31Chaicamaca yachacujcunaca:

—Rabí, micupaiari— nicurcacunami.

32Shina nijpi Jesusca:

—Ñucaca, cancuna mana rijsishca micunatamari charini— nircami.

33Chashna nijpimi, yachacujcunaca paicunapura:

—¿Pi caraj shamurcachu imashi?— ninacurcacuna.

34Chaimantami, Jesusca cashna nirca:

—Ñuca micunaca, ñucata cachaj Yayapaj munaita rurana, Pai tucui imalla ‘Rurai’ nishcatapish pajtachinamari. 35¿Cancunaca: “Chagra tandanapajca, chuscu quillarajmi illan” yuyacunguichijchari? Chagracunata huichilla ricuichigari, ñamari cuchunalla shayacun. 36Tandajpajpish pai imata japinaca allichishcami. Huiñaipaj huaquichingapajmi allicunata chasquinga. Chashna cajpimi tandajpish, tarpujpish ishquindij cushicungacuna. 37“Shujcuna tarpushcataca, shujtajcunami tandan” nishcaca allillatajmi. 38Ñucapish cancuna mana chagrashcatami, tandaj cachani. Shujtajcuna chagrashcata japishpami, chai chagracunapi pʼucushcata tandagringuichij— nircami.

Samariapi causajcunaca achcacunami Jesusta crishcacuna

39Paica: «Tucui ñuca imalla rurashcatamari huillan» nishpa chai huarmi huillajpica, chai pueblopi causaj samaritanocunaca achcacunami Jesusta crircacuna. 40Chaimantami Samariapi causajcuna Jesuspajman shamushpa, paicunahuan saquirichun mañarcacuna. Chaimantami, ishqui punllacama chaipi saquirirca. 41Chai punllacunapi Jesusllataj huillajpica, ashtahuan shujtajcunapishmi crircacuna.

42Paicunaca chai huarmitaca:

—Ña mana can huillashcallamanta crinchijchu. Ashtahuanpish cai pachapi causajcunata Quishpichij Cristo cajtaca, ñucanchij quiquintaj paita uyashcamantami crinchij— nircacunami.

Mandajpaj churitami Jesús alliyachishca

43Jesusca, ishqui punlla qʼuipami, Samariamanta llujshishpa Galileaman rirca. 44Pai quiquinllatajmi: ‘Dios ima nishcata huillajtaca quiquin llajtallapimi, mana alli nishpa chasquincuna’ nirca. 45Pai nishca shinallatajmi Galileaman Jesús shamujpica, chaipi causajcunaca alli chasquircacuna. Paicunapish fiesta punllapi Jerusalenman rishpa, chai punllacunapi Jesús tucui imalla rurashcata ricushcamantami, chashna chasquircacuna.

46Jesusca, sarunman yacumanta vinota rurashca Caná llajtamanmi cutin tigramurca. Chaica Galileapimi carca. Capernaumpica, jatun mandaj churashca mandajpaj shuj churimi ungushca cashca carca. 47Chai mandajca, Judeamanta Galileaman Jesús chayamushcata uyashpami, huañunalla ancha ungushca paipaj churita alliyachinaman richun mañangapaj Paipajman rirca.

48Jesusca, chai mandajtaca:

—Ima señalcunata, jatun mancharinacunatapish rurajllapimi, cancunaca cringuichij— nirca.

49Shina nijpipish chai mandajca:

—Apu, ñuca huahuaca huañungamari, jacupaiari— nircami.

50Chashna nijpi, Jesús chai runata:

—Rilla, cambaj churica ña allimari— nijpica, pai rimashcata crishpa rircallami.

51Pai ña huasiman chayacujpi, paipaj servijcuna tupamushpaca:

—Quiquinpaj churica ña allimari— nishpami huillarcacuna.

52Chaita uyashpaca:

—¿Ima horastaj alliyarcari?— nishpa tapujpi:

—Caina chaupi punlla yallillatami, fiebreca pʼitirirca— nircacunami.

53«Cambaj churica, ñamari alli» nishpa chai horas shinallatataj Jesús nishcatami, chai yayaca yuyarirca. Chaimantami paica, paipaj tucui huasi ucupuracunandij crirca.

54Jesusca, Judeamanta Galileaman tigrashpami, cai cati señaltaca rurarca.