1Pavao se zagleda u vijećnike i reče: “Braćo, sve do danas sam pred Bogom živio posve mirne savjesti.”
2Nato veliki svećenik Ananija zapovjedi onima do Pavla da ga udare po ustima. 3“Udarit će tebe Bog, zidu obijeljeni! Sjediš tu da me sudiš po Zakonu, a sam ga kršiš i zapovijedaš da me tuku!”
4Nazočni rekoše Pavlu: “Zar tako grdiš Božjega velikog svećenika?”
5“Nisam znao, braćo, da je veliki svećenik”, odvrati Pavao. “Jer u Svetome pismu piše: ‘Ne psuj poglavara svojega naroda.’”23:5 Izlazak 22:7.
6Pavao je znao da su neki članovi Velikoga vijeća saduceji, a neki farizeji, pa poviče: “Braćo, ja sam farizej i preci su mi farizeji! Sudi mi se zbog nade u uskrsnuće mrtvih!”
7Nato izbije svađa među farizejima i saducejima i mnoštvo se podijeli. 8Saduceji, naime, kažu da nema ni uskrsnuća, ni anđela, ni duhova, a farizeji u sve to vjeruju. 9Nastane silna graja. Neki pismoznanci iz farizejske sljedbe ustanu u Pavlovu obranu žestoko prosvjedujući: “Ne nalazimo da je taj čovjek počinio ikakvo zlo! A što ako mu je govorio duh ili anđeo?” 10Nastane tako velika svađa da se zapovjednik prestrašio da Pavla ne rastrgaju. Zapovjedi zato da vojnici siđu po njega. Oni ga otrgnu iz svjetine i odvedu natrag u vojarnu.
11Te noći Gospodin pristupi Pavlu i reče mu: “Samo hrabro, Pavle! Kao što si za mene posvjedočio ovdje u Jeruzalemu, tako trebaš svjedočiti i u Rimu.”
Zavjera protiv Pavla
12Kad se razdanilo, Židovi skuju urotu i zakunu se da neće ni jesti ni piti dok ne ubiju Pavla. 13Bilo ih je više od četrdesetorice. 14Odu zatim kazati velikim svećenicima i starješinama: “Zakleli smo se da nećemo jesti ni piti dok ne ubijemo Pavla. 15Zato vi sada skupa s Vijećem zamolite zapovjednika da ga opet dovedu u Vijeće. Recite da želite pobliže razmotriti njegov slučaj. A mi ćemo ga pogubiti na putu ovamo.”
16Ali Pavlov nećak, sin njegove sestre, dočuje za tu zavjeru pa ode u vojarnu dojaviti Pavlu. 17Pavao pozove nekog stotnika i reče mu: “Odvedi ovoga mladića k zapovjedniku. Ima mu nešto važno reći.”
18Stotnik ga odvede i reče zapovjedniku: “Zatvorenik Pavao pozvao me i zamolio da ovoga mladića dovedem k tebi jer ti ima nešto reći.”
19Zapovjednik ga uhvati za ruku i povede u stranu te ga upita: “Što mi želiš reći?”
20“Neki su se Židovi dogovorili da te sutra zamole da dovedeš Pavla u Vijeće pretvarajući se da žele pomnjivije ispitati njegov slučaj. 21Ne čini to! Čekat će ga u zasjedi više od četrdesetero ljudi koji su se zakleli da neće ni jesti ni piti dok ga ne ubiju. Već su spremni i samo čekaju tvoj pristanak.”
22Zapovjednik otpusti mladića i zapovjedi mu: “Nikomu ne reci da si mi to javio.”
Pavla šalju u Cezareju
23Dozove zatim dva stotnika i reče im: “Priredite dvjesto vojnika, sedamdeset konjanika i dvjesto strijelaca da večeras po devetoj uri23:23 U grčkome: nakon treće ure noću. pođu u Cezareju. 24Pripravite Pavlu konje za jahanje te ga živa i zdrava odvedite upravitelju Feliksu.” 25Napiše zatim pismo upravitelju:
26Od Klaudija Lizijavrlome upravitelju Feliksu. Pozdravljam vas!
27Ovoga su čovjeka uhvatili Židovi i umalo ga ubili, kad sam pritrčao s vojnicima. Doznavši da je rimski građanin, sklonio sam ga od njih na sigurno. 28Odveo sam ga zatim pred njihovo Vijeće da doznam što je skrivio. 29Utvrdio sam da ga optužuju za nešto prijeporno glede njihova vjerskoga zakona—ali nije skrivio ništa što bi zasluživalo da ga se kazni smrću ili zatvorom. 30Javili su mi da su protiv njega skovali urotu. Šaljem ga zato tebi, a njegove tužitelje uputio sam da tužbu iznesu pred tobom.
31Te noći vojnici, prema zapovijedi, povedu Pavla u Antipatridu. 32Sutradan se vrate u vojarnu ostavivši konjanike da ga odvedu dalje. 33Kad su oni pak s njim stigli u Cezareju, uruče upravitelju pismo i privedu Pavla pred njega. 34Upravitelj pročita pismo te zapita Pavla iz koje je pokrajine. “Iz Cilicije”, odgovori Pavao.
35“Saslušat ću te kad stignu tvoji tužitelji”, reče mu i zapovjedi da ga čuvaju u Herodovoj palači.
1Pabloca, chai tucui tandanacushca mandajcunata ricurashpami:
—Huauquicuna, ñucaca cunancamami Taita Diospaj ñaupajpica alli shunguhuan causacuni— nirca.
2Chashna nijpi curacunata mandaj Ananiasca, Pablopaj cʼuchupi shayacujcunataca:
—Chai runata shimipi huajtaichij— nishpami mandarca.
3Shina nijpi Pabloca:
—¡Canca, yurajyachishca pata shinallami cangui! Chaimanta, Taita Diosmi canta huajtanga. Canca, Mandashcapi nishca shina rurangapajmari tiyacungui. Ñucata huajtachun nishpaca, Mandashcatamari pʼaquicungui— nircami.
4Pablo chashna nijpica, chaipi cajcunaca:
—¿Chashnachu Taita Dios agllashca jatun curataca cʼariyangui?— nircacunami.
5Paicuna chashna nijpi, Pabloca:
—Huauquicuna, ñucaca curacunata mandaj cura cashcataca manamari yachashcanichu. Quillcashcapipish: “Cambaj llajtapi mandajtaca, ama ima millaita rimangui” nintajmari— nircami.
6Pabloca, chai tandanacushca mandajcunataca, shujcunaca saduceocuna, shujcunaca fariseocuna cashcatami ricurca. Chaimantami, sinchita cashna nirca:
—Huauquicuna, ñucaca fariseo yayamanta huacharishca fariseomi cani. Chashna fariseo cashpami, huañushcacuna causarinata crini. Chaillamantami, ñucataca juchachicuncuna— nircami.
7Chashna nijta uyashcahuanmi fariseocunahuan, saduceocunahuan pʼiñanacushpa chai tandanacuimanta raquirircacuna. 8(Saduceocunaca huañushcacuna causarinatapish, angelcuna tiyashcatapish, ima espiritucuna tiyashcatapish mana crincunachu. Cutin fariseocunaca chai tucui tiyashcatami crincuna).
9Chai tandanacushcacunaca, sinchita caparinacushpami rimanacurcacuna. Mandashcata yachachij fariseocunaca, pʼiñarishpa jatarishpami:
—Cai runaca, ima mana allita mana rurashcachu, ¿imatataj juchachishunpish? Ima espíritu cashpa, ángel cashpapish paihuan rimarcallatajchari. Chaillamantaca ama Taita Diosta pʼiñachishunchijchu— nircacuna.
10Chaimantaca, chai tucui tandanacushcacuna mana jahuallata pʼiñanacui callarijpimi, huaranga soldadocunata mandajca, ‘Cunantajca, Pablotaca ñutungacunallapishmi’ yuyashpa mancharirca. Chaimantami Pablotaca, chai tandanacushcacunapaj chaupimanta llujshichishpa, soldadocunapaj huasiman pushachun, soldadocunata cayaj cacharca.
11Apunchij Jesusca, chai tuta ricurishpami: «¡Pablo, ama manchaichu! Cai Jerusalenpi ñucamanta huillashca shinallatajmi, Romapipish huillagrina cangui» nirca.
Pablotaca huañuchinatatajmi yuyarishcacuna
12Chai cayandij tutamantatami maijan judiocunaca, Pablota huañuchinataj tucushpaca: “Diospish ricucunmi, Pablota huañuchingacamaca manataj micushunchu, manataj ubyashunchu” nishpa, shuj yuyailla tucurcacuna. 13Chuscu chunga yalli runacunami, chashna ninacurcacuna. 14Paicunaca pushaj curacunapajman, cunaj yuyajcunapajman rishpami cashna nircacuna:
—‘Diospish ricucunmi, Pablota ñucanchij huañuchingacamaca, imata mana micushunchu’ ninacushpa, shuj yuyailla tucurcanchij. 15Cunanca cancuna huaranga soldadocunata mandajtaca, tandanacushca mandajcunahuan tucushpa cashna nigrichij: “Pablota ashtahuan alli tapungapaj, caya ñucanchij ñaupajman pushamui” nij tucuichij. Ñucanchijca pai manaraj chayamujpi, ñanpi chapashpa huañuchishunllami— nircacunami.
16Chashna ninacucujtaca, Pablopaj panipaj churi uyashpami, soldadocuna tiyana huasipi Pabloman huillagrirca. 17Pabloca, huambra huillashcata uyashcahuanmi, patsaj soldadocunata mandajcunamanta shujta cayashpaca:
—Cai huambrata, huaranga soldadocunata mandajpajman pushapai. Paimi imatatajshi huillaj shamushca— nirca.
18Shina nijpica, patsaj soldadocunata mandajca, huaranga soldadocunata mandajpajman chai huambrata pushashpami:
—Preźu tiyacuj Pablomi ñucata cayashpa, cai huambrahuan quiquinpajman cachan. Quiquinmanmi imatatajshi huillaj shamun— nirca.
19Chai mandajca, huambrata maquimanta paillata chainijman pushashpami:
—¿Imatataj huillasha ningui?— nishpa tapurca.
20Shina nijpi chai huambraca, cashnami nirca:
—Judiocunaca, ashtahuan alli tapushun nij tucushpami, tandanacushca mandajcunapajman Pablota llujshichichun mañangapaj quiquinpajman shamugrincuna. 21Paicuna chashna nijpica, pajta cringuiman. Chuscu chunga yalli runacunamari, pacalla chapacuncuna. Paicunaca: “Diospish ricucunmi, Pablota huañuchingacama imata mana micushunchu, imata mana ubyashunchu” ninacurcamari. Quiquin imata nijllatamari shuyacuncuna— nircami.
22Chashna huillajpica, mandajca chai huambrataca:
—Caipi ñucaman huillashcataca, pajta piman huillanguiman— nishpami cacharca.
Pablotaca Mandaj Felixpajmanmi cachashca
23Huaranga soldadocunata mandajca, patsaj soldadocunata mandajcunamanta ishquita cayashpami, cashna nirca:
—Cunantaj iscun horas tutata Cesareaman richun, chaquillahuan purij ishqui patsaj soldadocunata, caballopi rij canchis chunga soldadocunata, lanzayuj ishqui patsaj soldadocunata tandachinguichij. 24Pablotapish, caballopi tiyachishpa, mandaj Felixpajmanca alli chayachigringuichij— nircami.
25Shuj quillcatapish, cashna nishpa quillcashpami cacharca:
26“Claudio Lisiasmi, tucuicuna alli nishca, quiquin mandaj Felixta ‘¿Allillachu cangui?’ nipani.
27Cai runataca, judiocuna japishpa huañuchicujpimi, ñucaca pai romano cashcata yachashpa, ñuca soldadocunahuan mitsashpa quichurcani. 28Chaimantaca, paita imamanta juchachicushcata yachangapajmi, tandanacushca mandajcunapajman pusharcani. 29Paicunapaj ñaupajpi tapujpica, paicunapaj mandashcata pʼaquishcallatami juchachicushcacuna carca. Ñucapica, paitaca imamanta mana huañuchipajchu, preźullapish mana tiyacuna canchu. 30Judiocuna cai runata huañuchishun nishcata yachashpami, quiquinpajman cachani. Paita juchachicujcunatapish, ima juchachinata charishpaca, quiquinpaj ñaupajpi huillagrichun nircanimi. Sumajta causapangui” nishpami quillcarca.
31Soldadocunaca, paicunata mandashca shinallatajmi, chai tutallataj Pablotaca, Antípatris pueblocama pusharcacuna. 32Cayandij punllaca, chaquillahuan purij soldadocunaca, caballopi tiyarishca soldadocunallata Pablohuan cachashpami, paicuna tiyana huasiman tigrarcacuna. 33Pablohuan rij soldadocuna Cesareaman chayashpaca, quillcataraj chai mandajman cushpami, Pablotapish paipaj ñaupajman chayachircacuna. 34Quillcata reźashpaca, chai mandajca:
—¿Canca maimantataj cangui?— nishpa tapujpi, Pabloca:
—Ñucaca, Cilicia llajtamantami cani— nirca.
35Chashna nijpica: «Shinashpaca canta juchachijcuna shamujpimi, can imata nisha nishcata uyasha» nishpami, soldadocuna alli ricuchun, Herodespaj jatun huasipi churachirca.
