Silazak Svetoga Duha
1Na Pedesetnicu, sedam tjedana nakon Isusova uskrsnuća, svi su bili okupljeni na istomu mjestu. 2Odjednom se začuje šum s neba, poput silnoga vihora, te ispuni kuću u kojoj su bili. 3Pojave se zatim plameni jezici te se razdijele i siđu na njih—na svakoga po jedan. 4Svi nazočni napune se Svetoga Duha i počnu govoriti drugim jezicima, kako je komu Duh davao govoriti.
5A u Jeruzalemu su u to doba boravili pobožni Židovi koji su došli iz svakog naroda pod nebom. 6Kad začuju huk vjetra, dotrče vidjeti što se zbiva i zaprepaste se—jer svatko od njih čuo je vjernike kako govore na njegovu jeziku.
7Iznenađeni i zadivljeni, pitali su: “Nisu li svi ti ljudi što govore Galilejci? 8Kako ih onda svatko od nas čuje na svojemu materinskom jeziku? 9Ima nas ovdje Parta, Međana, Elamljana, žitelja Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Male Azije, 10Frigije i Pamfilije, Egipta i libijskih krajeva oko Cirene. Ima Rimljana koji su u prolazu, 11Židova i obraćenika na židovsku vjeru, Krećana i Arapa, a svi mi čujemo te ljude kako na našim jezicima govore o veličanstvenim Božjim djelima!” 12Stajali su zaprepašteni i pitali jedni druge: “Što bi to moglo značiti?” 13Drugi su se pak rugali: “Pijani su od slatkoga vina!”
Petar propovijeda mnoštvu
14Tada istupi Petar s jedanaestoricom apostola i glasno reče mnoštvu: “Poslušajte me, Židovi i svi što boravite u Jeruzalemu! Znajte: 15nisu ovi ljudi pijani kao što mislite. Pa tko se još opija u devet sati ujutro?2:15 U grčkome: tek je treća ura dana. 16To što vidite ostvarenje je proročanstva proroka Joela:
17‘U posljednje ću vrijeme’, veli Gospodin,
‘izliti svojega Duha na sve ljude.
Vaši sinovi i kćeri će proricati,
vaši mladići će imati viđenja, a starci sne.
18U te ću dane izliti svojega Duha
na svoje sluge i sluškinje
te će oni proricati.
19Dat ću čudesa na nebesima
i znakove na zemlji:
krv, oganj i sukljanje dima.
20Sunce će se pretvoriti u tamu,
a mjesec postati krvavocrven
prije nego što dođe velik i slavan Dan Gospodnji.
21I tko god zazove Gospodnje ime,
bit će spašen.’2:17-21 Joel 3:1-5.
22Čujte me, Izraelci! Bog je pred vama potvrdio Isusa Nazarećanina silnim djelima i čudesnim znacima koje je, kao što znate, činio. 23Vi ste ipak postupili prema unaprijed odlučenomu Božjem naumu: bezbožničkom ste ga rukom raspeli na križ i pogubili. 24Ali Bog ga je oslobodio grozote smrti i uskrisio ga u život jer smrt nije mogla njime vladati. 25Kralj David za njega je rekao:
‘Znam da je Gospodin uvijek sa mnom
jer uvijek stoji pokraj mene da ne posrnem.
26Stoga mi se srce raduje,
a jezik kliče od veselja.
Tijelo mi spokojno počiva.
27Jer nećeš ostaviti moju dušu među mrtvima2:27 U grčkome: u podzemlju.
ni dopustiti da tvoj svetac istrune.
28Pokazao si mi put života.
Tvoja će me nazočnost ispuniti radošću.’2:25-28 Psalam 16:8-11.
29Braćo draga, s punim pouzdanjem tvrdim: David time nije mislio na sebe—jer on je odavno umro, pokopan je i grob mu je do danas ovdje. 30Ali David je bio prorok i znao je da se Bog zakleo jednoga od njegovih potomaka posaditi na njegovo prijestolje kao Mesiju. 31On je to unaprijed vidio i pretkazao Mesijino uskrsnuće. Rekao je da mu ‘duša neće ostati među mrtvima’ i da mu tijelo neće ‘istrunuti’.
32To proročanstvo govori o Isusu. Njega je Bog uskrisio—svi smo tomu svjedoci. 33On sada sjedi na najuzvišenijemu mjestu u nebu, Bogu zdesna. I Otac mu je, kao što je i obećao, dao Svetoga Duha da ga izlije na nas. Danas to čujete i vidite. 34Jer David nikada nije uznesen u nebo, a ipak je rekao:
‘Gospodin je rekao mojem Gospodinu:
Sjedni mi s desne strane
35dok ti ne bacim pod noge tvoje neprijatelje.’2:34-35 Psalam 110:1.
36Neka dakle pouzdano znade sav Izrael da je Bog tog Isusa kojega ste raspeli učinio i Gospodinom i Mesijom!”
37Te su ih riječi duboko potresle. Upitaju zato Petra i ostale apostole: “Braćo, što da učinimo?”
38Petar im odgovori: “Obratite se Bogu i krstite se u ime Isusa Krista da vam grijesi budu oprošteni pa ćete primiti dar Svetoga Duha. 39To je obećanje vama i vašoj djeci, pa čak i onima izdaleka koje naš Gospodin Bog pozove.” 40Zatim je još dugo propovijedao zaklinjući i opominjući ih: “Spasite se od ovoga pokvarenog naraštaja!”
41Oni povjeruju njegovim riječima i krste se. Tako se u taj dan Crkvi pridružilo oko tri tisuće duša. 42Bili su postojani u apostolskome učenju, zajedništvu, lomljenju kruha i molitvi.
Okupljanje vjernika
43Sve je zahvatilo strahopoštovanje jer su apostoli činili mnoga čudesa i znakove. 44Koji su prigrlili vjeru, živjeli su u zajedništvu i sve su dijelili. 45Prodavali su imanja i dijelili svakome prema potrebi. 46Svaki su dan jednodušno i postojano hrlili u Hram na bogoštovlje te se sastajali po kućama da lome kruh radosno i prostodušno, 47hvaleći Boga i uživajući naklonost svega naroda. A Bog je svednevice zajednici pripajao nove spasenike.
Diospaj Espiritumi Pentecostés punllapi shamushca
1Pentecostés punlla chayamujpica, Jesusta crijcunaca tucuicunami shuj yuyailla tandanacushca carca.
2Ñapish jatun huaira shina huajyashpa jahua pachamanta shamushpaca, paicuna tiyacun huasipimi jundarca. 3Nina lunyacuj ricurishpa cʼallucunatajlla asha asha pʼitirishpami, chaipi cajcunapaj jahuapi tiyarirca. 4Chaimantaca, tucuicunami jucha illaj Espirituhuan junda tucurcacuna. Chaimantami Diospaj Espíritu rimachishca shina, chʼican chʼican rimaicunata rimarcacuna.
5Chai punllacunaca, Diosta yuyarij judiocunami tucui llajtacunamanta shamushpa, Jerusalenpi carcacuna. 6Chai jatun huaira huajyajta uyashpaca, tucui chaicunami tandanacumurca. Chaicunaca, paicunapaj rimaipi rimacujta uyashpaca, mancharircacunami. 7Upayajta, jatunta mancharishpami, caishuj chaishuj cashna ninacurca: «Jalachij, Galilea runacunallamari chashna rimacuncuna. 8Mailla llajtapi huacharishca, ñucanchij quiquin llajta rimaipimari rimacuncuna. ¿Ima shinataj caicunaca, chashna rimai tucunchu, imamí? 9Ñucanchijca Partia, Media, Elam, Mesopotamia, Judea, Capadocia, Ponto, Asia, 10Frigia, Panfilia, Egipto llajtacunamanta, Africapi caj Cirenemanta ashtahuan chaininij llajtacunamantapishmari caipi canchij. Romamantapishmari caipi. Tucui caicunaca, huacharimantataj judiocunapish, judiocunata catijllacunapishmari caipi tandanacushca canchij. 11Cretamanta, Arabiamantapishmari caipi canchij. Tucuicunamari Taita Dios allicunata rurashcataca, mailla llajtapi huacharishca ñucanchij quiquin rimaipi huillacujta uyacunchij» ninacurcami.
12Chashna tucuicuna upayajta mancharishpa, ñahui shujtajyashpaca: «¿Imashi caica canga?» ninacurcami. 13Ashtahuanpish shujcunaca: «Caicunaca, llullu vinota yalli ubyashpallamari machashcacuna» nishpami asircacuna.
Pedromi Jerusalenpi tandanacushcacunaman punta cutin huillashca
14Pedroca Jesús mingashca chunga shuj huillajcunandij shayarishpami, chaipi cajcunata caparishpa cashna nirca: «Judío huauquicunapish, cai Jerusalenpi tucui causajcunapish, ñuca huillashcata alli uyashpa yachapaichij. 15Chairaj tutamantarajmari. ¿Maitataj caicunaca cancuna nishca shina machashca cangari? 16Ashtahuanpish Dios ima nishcata huillaj Joel huillashcamari cunan pajtacun. Paica cashnamari huillashca:
17“Taita Diosmari cashna nishca:
‘Shamuj punllacunapica, ñuca Espirituta tucuicunapi tallishami.
Paimari cancunapaj churicunatapish, ushushicunatapish ñucamanta huillachinga.
Cancunapaj qʼuipa huiñaicunamanca, muscuipi shina ricuchingami.
Cancunapaj yuyajcunamanpish muscuchingami.
18Chai punllacunapica, ñucata servij cʼaricunapish,
Huarmicunapish, Ñuca Espirituta paicunapi tallijpimi,
ñucamanta huillangacuna.
19Jahua huairapica, pi mana ricushcata ricuchishami.
Cai pachapipish yahuar, nina,
cushni pʼuyultami mancharina señalcunata ricuchisha.
20Mandaj Diospaj jatun sumaj punlla chayamunapajca,
intica amsayangami, lunapish yahuar shina pucami tucunga.
21Mandaj Diosta tucui mañajcunallami quishpiringa’ nishcami”.
22Israel runacuna, ñuca huillashcata uyapaichij: Nazaretmanta Jesusca Taita Dios alli nishca runami carca, paimi cancunapurapi causarca. Paimi cancunapaj ricuillapitaj tucui laya milagrocunata, señalcunata, mancharinacunatapish rurachirca. Chaitaca, cancunallataj allimi yachanguichij. 23Jesustaca, Taita Diosllataj chashna ruranata ñaupaman yuyarishpa, pai ña yachashca shinallatajmi cancunaca japishpa cruzpi chacatashpa huañuchichun, millai runacunapaj maquipi churarcanguichij. 24Chashna huañuchijpipish, Taita Diosca causachishpami, jatun llaqui nanaimanta cacharichirca. Huañuica Jesustaca, manataj charirashpa saquichi tucurcachu. 25Davidpish Jesusmanta parlashpaca, cashnami nishca:
“Mandaj Diostaca, punllantamari ñuca ñaupajpi cajta ricuni.
Paica, ñuca ama urmachun, ñuca alli ladopimari.
26Chaimantami ñuca shungupi cushicushpa,
ñuca shimihuanca cantani.
Ñuca aichapish cushicuihuanmi samaringa.
27Ñuca almataca, mana Hadespi saquinguichu.
Quiquinpaj chʼicanyashpa causajlla runapaj cuerpo ismuchunpish, mana saquinguichu.
28Quiquinmari causaita ricuchihuarcangui.
Quiquin ñucahuan cashpami cushichingui” nishcami.
29Huauquicuna, ñucanchij ñaupa yaya Davidmantaca mana manchashpa huillai tucunimi. Paitaca huañujpi, pambashcacunami. Paita pambashca jutcutapish cunancamami ricunchij. 30Taita Diosca Davidpaj huahua huahuapurapimi, Cristota cachasha nishca carca. Pai quiquinmanmi Diosca: “Can mandashpa tiyacunpimi Cristotaca tiyachisha, chaitaca pajtachishatajmi” nishca carca. Davidca, Dios ima nishcata huillaj cashpami, chaitaca yacharca. 31Davidca Cristo causarinata ñaupaman ricushpami: “Paipaj almataca, mana Hadespi saquircachu, Paipaj aichatapish mana ismuchun saquircachu” nishca. 32Chai Jesusllatatajmi, Taita Diosca causachirca. Chaitaca tucui ñucanchijtajmi ricurcanchij. 33Taita Diosca, Jesusta causachishpaca, Paipaj alli ladopimi tiyachirca. Cunanca Yaya Dios cusha nishca jucha illaj Paipaj Espirituta ñucanchijpi tallishca. Chaimantami cunan cancunaca, caicunata ricucunguichij, uyacunguichij. 34-35Mana Davidchu jahua pachamanca huichiyarca. Shina cashpapish paillatajmi cashnapish nishca:
“Mandaj Diosca ñucata Mandajtaca cashnami nirca:
‘Canta pʼiñajcunata cambaj chaqui sarunapi ñuca churangacama,
canca ñuca alli ladopi tiyacuilla’ nircami” nishcami.
36Chaimanta tucui israelcunamari, caitaca alli yachana canguichij. Taita Diosca cancuna chacatashca Jesusllatatajmi, Mandaj cachunpish, Quishpichij Cristo cachunpish churarca» nircami.
37Chashna nijta uyashpa paicunaca, shungupi achcata llaquirishpami Pedrotapish, huillagrichun mingashca caishujcunatapish:
—Huauquicuna, ¿imatataj rurana canchij?— nircacuna.
38Chashna tapujpimi Pedroca, paicunata cashna nirca:
—Diospajman cutirichij, tucuicuna Jesucristopaj shutipi bautiźarichij. Chashna rurajpica, Diosca cancunapaj juchacunata perdonangami. Shinallataj jucha illaj Paipaj Espiritutapishmi chasquinguichij. 39Ñucanchijta Mandaj Dios, imalla cusha nishcaca, cancunapaj, cancunapaj huahuacunapaj, tucui caru llajtacunapi causacujcunapaj, tucui pai cayashcacunapajpishmi— nircami.
40Pedroca, ashtahuan shujtaj shimicunahuanpish cunashpami:
—Cai millai runacunapuramanta quishpirichij— nishpa yuyachirca.
Punta crijcunaca sumajtami causashcacuna
41Pedro chashna yachachishcata chasquijcunaca bautiźarircacunami. Chai punllaca, quimsa huaranga shinami, crij tucurcacuna. 42Huillagrichun Jesús mingashcacuna yachachishcatapish allimi catirarcacuna. Tucuicunami alli apanacurcacuna. Micunatapish tandanacushpami, raquinacushpa micujcuna carca, Diosta mañanapipish tandallami carcacuna.
43Huillagrichun Jesús mingashcacunaca, tucui laya mancharinacunatapish, señalcunatapishmi rurarcacuna. Chaicunata ricushpami, tucuicuna achcata mancharcacuna. 44Tucui crijcunami shuj yuyailla cararcacuna, tucuicunami quiquin imalla charishcacunatapish tucuicuna raquinacungapaj charircacuna. 45Chaimantami paicuna huasicunata, allpacunatapish, ima charishcacunatapish cʼaturcacuna. Chai cullquitaca, pipaj ima illajpica paicunamanmi chaupishpa curcacuna. 46Diospaj huasipipish punllantami, shuj yuyailla tandanacurcacuna. Paicunapaj huasicunapipish tandanacushpami, micunata raquinacushpa, cushicushpa alli shunguhuan micujcuna carca. 47Taita Diostapish, punllantami alabashpa catircacuna. Paicuna chashna cajta ricushpami, tucuicuna paicunahuanca alli carca. Chaimantami Mandaj Diosca, quishpirina cajcunataca, punllanta quishpichirca. Chashnami tandanacushca crijcunahuan tandachishpa mirachirca.
