Juan 18 – MTDS & CRO

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Juan 18:1-40

Jesustaca Getsemanipimi japishcacuna

(Mat 26:47-56; Mar 14:43-50; Luc 22:47-53)

1Jesusca chaicunata nishca qʼuipaca, Paipaj yachacujcunandijmi, Cedrón shuti yacu huaicu chʼimbanijman rirca. Chaipica shuj huertami tiyarca. Jesusca paipaj yachacujcunandijmi chaiman yaicurca.

2Tauca cutin Paipaj yachacujcunahuan chaipi tandanacuj cashcamantami, Jesusta japichij Judaspish chai huertataca rijsirca. 3Judasca achca soldadocunatapish, pushaj curacuna, fariseocuna cachashca chapajcunatapish pushashpami shamurca. Chaicunaca linternacunahuan, nina sindicunahuan, macanacunacunahuanmi shamurcacuna.

4Ashtahuanpish Jesusca, tucui imalla tucuna cashcata ña yachashcamantami, Pairaj cʼuchuyamushpaca:

—¿Pitataj mashcacunguichij?— nirca.

5Shina nijpi:

—Nazaretmanta Jesustami mashcacunchij— nijpimi, Jesusca:

—Ñucamari cani— nirca.

Paita japichij Judaspish chaicunahuanmi carca.

6«Ñucami cani» nijpica, paicunaca huashaman tigrashpami, pambaman urmarcacuna. 7Jesús cutinllataj:

—¿Pitataj mashcacunguichij?— nishpa tapujpimi, paicunaca:

—Nazaretmanta Jesustami mashcacunchij— nircacuna.

8Chashna nijpi Jesusca:

—Illu, ‘Ñucamari cani’ ninica. Ñucata mashcacushpaca, Ñucahuan cajcunataca richun saquichijlla— nircami.

9Yaya Diosta: «Can Ñucaman cushcacunataca, shujllatapish mana chingachircanichu» nishca pajtachunmi, chashna tucurca. 10Chaipimi Simón Pedroca, pai charicushca espadata surcushcahuan, curacunata mandaj curata servij, Malco shuti runataca, alli lado rinrinta pʼitirca.

11Chashna rurajpimi Jesusca, Pedrotaca:

—Cambaj espadataca, huaquichinallapitaj huaquichilla. Yaya Ñucaman cushca jayaj ubyanataca, ubyanatajmi cani— nircami.

Jesusta japishpaca Anás shuti curapajmanmi pushashcacuna

(Mat 26:57-58; Mar 14:53-54; Luc 22:54)

12Chashna nijpica, chai mirga soldadocunapish, paicunata mandajpish, judiocuna cachashca chapajcunapishmi Jesusta japishpa huatarcacuna. 13Chaimantaca, curacunata chai huata mandacuj Anás shuti curapajmanrajmi pusharcacuna. Paica, Caifaspaj suegromi. 14Caifasmi judiocunamanca: “Tucui israelcunamantaca, shuj runalla huañunamari ashtahuan alli” nishpa yuyaita cushca carca.

Pedroca Jesustaca ‘Mana rijsinichu’ nishcami

(Mat 26:69-70; Mar 14:66-68; Luc 22:55-57)

15Simón Pedrohuan, shuj yachacujhuanmi Jesustaca catishpa rircacuna. Chai yachacujca, curacunata mandaj curapaj rijsishcami carca. Chaimantami paica, chai curacunata mandaj curapaj huasi canllamanca, Jesusdij yaicurcalla. 16Ashtahuanpish Pedroca, canlla pungullapimi saquirirca. Chaimantami curacunata mandaj curapaj rijsishca yachacuj llujshimushpaca, pungupi ricujhuan rimashpa, Pedrotapish yaicuchirca.

17Pedro yaicujpica, pungupi ricuj solterami:

—Canpish cai runapaj yachacujllatajmari yuyachingui— nijpi, Pedroca:

—Mana chaichu cani— nircami.

18Chiri cajpimi servijcunapish, chapajcunapish ninata japichishpa, cunushpa shayacurcacuna. Pedropish paicunallahuantajmi, cunushpa shayacurca.

Jesustaca Anaspaj huasipimi tapushcacuna

(Mat 26:59-66; Mar 14:55-64; Luc 22:66-71)

19Curacunata mandaj curami Jesustaca, Paipaj yachacujcunamantapish, Pai imallata yachachicushcatapish tapurca. 20Chaicunata tapujpimi, Jesusca cashna nirca:

—Ñucaca, cai pachapi causajcunamanca, tucuicunamanmi rimarcani. Tandanacuna huasipi, Diospaj huasipi, tucui judiocuna tandanacushcapimi yachachij carcani. Imata mana pacalla rimarcanichu. 21¿Ima nishpataj Ñucataca tapungui? Ñuca imalla nishcata uyajcunata tapuilla, paicunami Ñuca imallata nishcataca yachancuna— nircami.

22Jesús chashna nijpica, chapajcunamanta shujmi:

—Curacunata mandaj curataca, ¿chashnachu cʼariyangui, imamí?— nishpa, quijadospi huajtarca.

23Chaimantami Jesusca:

—Ima mana allita rimashca cajpica, huillaiari. Allillatataj rimashca cajpica, ¿imamantataj huajtangui?— nishpa tapurca.

24Chaimantaca, curacunata mandaj Anasca Caifaspajmanmi, Jesustaca huatashcallatataj cacharca.

Pedroca Jesustaca cutinmi ‘Mana rijsinichu’ nishca

(Mat 26:71-75; Mar 14:69-72; Luc 22:58-62)

25Chaicamaca Pedroca, cunushpallatajmi shayacurca. Chaipimi:

—Canpish Paipaj yachacujllatajmari yuyachingui— nishpa tapurcacuna.

Shina tapujpi Pedroca:

—¡Mana chaichu cani!— nircami.

26Curacunata mandaj curapaj servijcunapuramanta shujmi:

—Ñuca quiquinmari cantaca chai runahuan huertapi cajta ricurcani— nirca.

Chashna nij runaca, rinrinta Pedro pʼitishca runapaj huasi ucupurami carca.

27Pedro cutinllataj ‘Mana rijsinichu’ nicujpica, galloca ñapish cantarcallami.

Jesustaca Pilatopajmanmi pushashcacuna

(Mat 27:1-2, 11-31; Mar 15:1-20; Luc 23:1-5, 13-25)

28Tutamanta utcatami Jesustaca, Caifaspaj huasimantaca Pilato mandashpa tiyana huasiman pushashpa rircacuna. Pascua micuita micungapaj ama jarca tiyachunmi, ama mapayangapaj, chai ucumanca mana yaicurcacuna. 29Chaimantami Pilatoca, paicunapajman llujshishpa:

—Cai runataca, ¿imata juchachishpataj apamunguichij?— nirca.

30Chashna nijpi paicunaca:

—Mana jatun millai cashca cajpica, mana cambajman pushamunchijmanchu carca— nircacunami.

31Chashna nijpi, Pilatoca:

—Shinashpaca, cancunallataj Paitaca pushashpa, cancunapaj Mandashcapi nishca shina juchachichijlla— nircami.

Chashna nijpi judiocunaca:

—Ñucanchijca, pita huañuchingapaj mandashcataca mana charinchijchu— nircacunami.

32Ima shina huañuna cashcata Jesusllataj ña huillashca pajtachunmi, chashnaca tucurca. 33Pilatoca, mandashpa tiyana ucuman cutin yaicushpa, Jesusta cayashpaca:

—¿Canchu judiocunapaj Jatun Mandaj cangui?— nircami.

34Shina nijpi Jesusca:

—¿Cambaj yuyaillamantatajchu chashnaca ningui, mana cashpaca shujtajcunachu Ñucamanta chashna nircacuna?— nircami.

35Chashna nijpi, Pilatoca:

—¿Ñucaca judiochari caniari? Cambaj llajtapuracunallatajmi, pushaj curacunahuan tucushpa, Cantaca ñuca maquipi churarcacuna. ¿Imatataj rurarcanguiari?— nishpami tapurca.

36Chashna nijpi Jesusca:

—Ñucaca, mana cai pachapichu mandana cani. Ñuca mandana caillapitaj cajpica, judiocuna Ñucata ama japichun, Ñucata servijcuna Ñucamanta macanacunmanmi. Ashtahuanpish Ñuca mandanaca, manamari cai pachapajchu— nircami.

37Chaimantami Pilatoca:

—Shinashpaca canca, ¿jatun mandajchu cangui?— nijpi Jesusca:

—Canllatajmi Ñucataca, jatun mandaj ningui. Ñucaca cai pachamanca, chaipajllatajmari shamurcani, chaipajmi huacharircani, cashcatataj huillangapajpishmi shamurcani. Pipish, cashcatataj huillajpaj cashpallami, Ñuca imalla nishcataca uyan— nircami.

38Shina nijpi, Pilatoca:

—¿Imataj, cashcatataj huillanaca?— nircami.

Chashna nishca qʼuipaca, judiocunapajman canllaman cutin llujshishpami, cashna nirca:

—Ñucaca, ima millaita rurashcata mana japinichu. 39Shina cajpipish cancunaca, Pascuapica shuj preźutamari cacharichun munanguichij. Cunanca ¿maijantataj cacharichun ninguichij? ¿“Judiocunapaj Jatun Mandajtachu” cacharichun ninguichij?— nircami.

40Chashna nijpica:

—¡Chaitaca mana cacharichun ninchijchu! ¡Barrabastami cacharichun ninchij!— nishpami, tucuicuna caparirca. Barrabasca, jatun shuhuami carca.

Knijga O Kristu

Ivan 18:1-40

Isusovo uhićenje

(Mt 26:47-56; Mk 14:43-50; Lk 22:47-53)

1Rekavši to, Isus sa svojim učenicima prijeđe na drugu stranu potoka Kedrona te uđe s njima u maslinik. 2A izdajnik Juda poznavao je to mjesto jer je Isus često onamo odlazio sa svojim učenicima. 3Svećenički poglavari i farizeji dali su Judi četu vojnika i stražare da odu onamo. Oni stignu do maslinika sa zapaljenim bakljama, svjetiljkama i oružjem.

4Isus je znao što će se sve dogoditi. On istupi pred njih i upita: “Koga tražite?”

5“Isusa iz Nazareta!” odgovore oni.

“Ja sam”, reče Isus. S njima je stajao i njegov izdajnik Juda. 6Kad im je rekao “Ja sam”, svi ustuknu i popadaju na zemlju. 7Ponovno ih upita: “Koga tražite?”

Opet odgovore: “Isusa iz Nazareta!”

8“Rekao sam vam: ja sam”, odgovori Isus. “Ja sam taj kojega tražite. Pustite druge neka idu.” 9Rekao je to da bi se ispunilo proročanstvo koje je upravo spomenuo: “Nisam izgubio nijednoga od ovih koje si mi dao.”18:9 Vidjeti: Ivan 6:39; 17:12.

10Tada Šimun Petar potegne mač i odsiječe desno uho sluzi velikog svećenika, koji se zvao Malko. 11Ali Isus reče Petru: “Spremi mač u korice! Zar da ne ispijem čašu koju mi je Otac dao?”

Ana ispituje Isusa

(Mt 26:57, 69-70; Mk 14:66-68; Lk 22:54-57)

12Tako židovski stražari s četom vojnika i njihovim zapovjednikom uhvate Isusa i svežu ga. 13Odvedu ga najprije Ani, tastu Kajfe, koji je te godine bio veliki svećenik. 14Kajfa je bio taj koji je savjetovao židovskim vođama: “Bolje da jedan čovjek umre za narod.”

Petar se prvi put odriče Isusa

15Šimun Petar i još jedan učenik koji je poznavao velikog svećenika izdaleka su ih slijedili. Tako je taj drugi učenik mogao ući u dvorište velikog svećenika skupa s Isusom, 16a Petar je ostao vani, pred vratima. Drugi učenik tada porazgovara sa sluškinjom koja je pazila kraj vrata pa ona uvede i Petra. 17Ta sluškinja, vratarica, upita Petra: “Nisi li i ti jedan od Isusovih učenika?”

“Nisam”, odvrati Petar.

18Stražari i služinčad stajali su pokraj vatre koju su naložili i grijali se jer je bilo hladno. I Petar je stajao ondje s njima grijući se.

Veliki svećenik ispituje Isusa

19Unutra veliki svećenik počne ispitivati Isusa o njegovim učenicima i o onome što ih je poučavao. 20Isus odgovori: “Što sam poučavao, naširoko je poznato jer sam redovito poučavao u sinagogi i u Hramu. Čuli su me svi Židovi i ništa nisam poučavao tajno a da to nisam i javno rekao. 21Zašto to mene pitaš? Pitaj one koji su me slušali. Oni znaju što sam govorio!”

22Jedan od vojnika koji je ondje stajao šakom udari Isusa po licu. “Zar se tako odgovara velikom svećeniku?” upita.

23“Ako sam pogrešno rekao, dokaži da je pogrešno”, odgovori Isus. “Zar ćeš udarati čovjeka samo zato što govori istinu?”

24Tada Ana pošalje svezanoga Isusa velikome svećeniku Kajfi.

Petar se drugi put odriče Isusa

(Mt 26:71-75; Mk 14:69-72; Lk 22:58-62)

25U međuvremenu, dok se Šimun Petar grijao kraj vatre, ponovno ga upitaju: “Da nisi i ti jedan od njegovih učenika?”

“Nisam!” odgovori on.

26Ali jedan od slugu velikoga svećenika, rođak onoga kojemu je Petar odsjekao uho, upita ga: “Zar te nisam vidio ondje u masliniku skupa s Isusom?” 27Petar opet zaniječe. A pijetao odmah zakukuriče.

Isus pred Pilatom

28Isusovo preslušanje pred Kajfom završilo je u rane jutarnje ure. Zatim ga odvedu u palaču rimskoga upravitelja. Njegovi tužitelji nisu sâmi onamo ulazili jer bi ih ulazak onečistio pa ne bi smjeli jesti pashalnu večeru. 29Zato Pilat, upravitelj, iziđe k njima te ih upita: “Za što optužujete ovog čovjeka?”

30“Ne bismo ga predali tebi da nije zločinac!” odgovore oni.

31“Onda ga odvedite i sami mu sudite po svojim zakonima”, reče Pilat.

“Ali nama nije dopušteno ubiti čovjeka!”—kazaše. 32Time se ispunilo Isusovo proročanstvo o njegovu smaknuću.18:32 Vidjeti: Ivan 12:32-33.

33Tada se Pilat vrati u palaču i naredi da mu dovedu Isusa. “Jesi li ti kralj Židova?” upita ga.

34“Jesi li se tog pitanja dosjetio sam ili su ti drugi govorili o meni?” upita ga Isus.

35“Zar sam ja Židov?” odgovori Pilat. “Tvoj vlastiti narod i svećenički poglavari predali su te meni. Zašto? Što si učinio?”

36Isus odgovori: “Moje kraljevstvo ne pripada ovomu svijetu. Kad bi mu pripadalo, moji bi se podanici borili da ne budem predan Židovima. Ali moje kraljevstvo nije od ovoga svijeta!”

37Pilat upita: “Ti dakle jesi kralj?” “Ti to kažeš”, odgovori Isus. “Da, ja sam kralj; rodio sam se da bih svjedočio za istinu. Svaki onaj koji voli istinu poslušat će moj glas.”

38Pilat upita: “A što je istina?” Tada ponovno iziđe pred židovski narod i reče im: “Ja na njemu nisam našao nikakve krivnje. 39A vi svake godine u vrijeme Pashe imate običaj tražiti da vam pustim nekoga iz zatvora. Hoćete li da oslobodim židovskoga kralja?”

40Ali oni nato poviču: “Ne! Ne njega, nego Barabu!” A Baraba je bio prevratnik.