Knijga O Kristu

Matej 23:1-39

Isus opominje vjerske poglavare

(Mk 12:38-39; Lk 11:39-52; 20:45-46)

1Tada Isus reče mnoštvu i svojim učenicima: 2“Pismoznanci i farizeji službeni su tumači Svetoga pisma.23:2 U grčkome: su zasjeli na Mojsijevu stolicu. 3Zato činite i slušajte sve što vam kažu, ali nemojte slijediti njihov primjer jer oni sami ne čine ono što druge poučavaju. 4Tlače vas teškim teretom vjerskih zahtjeva, a ni prstom ne žele maknuti da vam taj teret pomognu nositi.

5Sve što čine, čine zato da ih ljudi vide. Trude se da ono što na sebi nose u znak pobožnosti—kutijice sa stihovima iz Svetoga pisma na čelu ili oko ruke te rese na odjeći—bude što veće i što duže. 6Na gozbama vole sjediti na pročelju stola, a u sinagogama na počasnome mjestu. 7Godi im kad ih ljudi pozdravljaju na javnim mjestima i kad ih zovu ‘Učitelju’.23:7 U grčkome: Rabbi.

8Vi nikome nemojte dopustiti da vas zove učiteljem jer imate samo jednoga učitelja, a svi ste vi ravnopravna braća i sestre.23:8 U grčkome: svi ste vi braća. 9I ne zovite nikoga ovdje na zemlji Ocem jer imate samo jednoga Oca—onoga na nebesima. 10I ne dajte da vas tko naziva vođom jer imate samo jednoga vođu: Krista. 11Tko je najveći među vama, neka vam bude sluga! 12Tko sebe uzvisuje, bit će ponižen, a ponizni će biti uzvišeni.

13Teško vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Zatvarate pred ljudima vrata u nebesko kraljevstvo. Sami ne ulazite u njega, a ne dopuštate da uđu ni oni koji bi htjeli.23:13 U nekim je rukopisima dodan i 14. stih: Teško vama, pismoznanci i farizeji! Bestidno lišavate udovice njihovih dobara, a prikrivate se dugim molitvama u javnosti. Zato ćete vam kazna biti veća.

15Teško vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Obilazite morem i kopnom da biste pridobili jednog sljedbenika, a kad vam postane sljedbenikom, učinite od njega sina paklenoga dvostruko gorega nego što ste i sami!

16Teško vama! Slijepi vođe! Tvrdite: ‘Zakune li se tko Hramom, to ne vrijedi. Ali zakune li se hramskim zlatom, onda ga zakletva obvezuje.’ 17Slijepe budale! Pa što je veće—zlato ili Hram koji posvećuje zlato? 18I još kažete: ‘Zakune li se tko žrtvenikom, to ne vrijedi. Ali zakune li se darom koji je na njemu, zakletva ga obvezuje.’ 19Slijepci! Što je veće? Žrtveni dar ili žrtvenik koji ga posvećuje? 20Tko se zakune žrtvenikom, kune se njime i svime što je na njemu. 21A tko se zakune Hramom, kune se njime i Onime koji u njemu prebiva. 22Tko se zakune nebom, kune se Božjim prijestoljem i Bogom koji na njemu sjedi.

23Teško vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Jer revno namirujete čak i desetinu metvice, i kopra, i kima, a zanemarujete ono najvažnije u Zakonu: pravednost, milosrđe i vjernost. Treba davati desetinu, ali ne smijete zanemarivati važnije stvari.23:23 U grčkome: Ovo je trebalo činiti, a ono ne propuštati. 24Slijepi vođe! Procjeđujete vodu da ne biste s njom popili i komarca, a kadri ste, ne opazivši, progutati i cijelu devu!

25Teško vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Toliko se trudite očistiti svoju čašu i zdjelu izvana, a napunili ste ih svojim grabežom i pohlepom. 26Slijepi farizeju! Očisti najprije ono što je u čaši, pa će i izvana biti čista.

27Teško vama, pismoznanci i farizeji! Vi ste poput obijeljenih grobova. Izvana izgledaju lijepo, a iznutra su prepuni mrtvačkih kostiju i svakojake prljavštine! 28Tako i vi ljudima izvana izgledate pravednima, a iznutra ste prepuni licemjerja i bezakonja.

29Teško vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Vi prorocima gradite grobnice i pravednicima kitite spomenike 30pa kažete: ‘Da smo živjeli u doba svojih otaca, ne bismo sudjelovali u prolijevanju proročke krvi.’ 31Tako sami protiv sebe svjedočite da ste sinovi onih koji su ubijali proroke. 32Dovršite, dakle, to što su oni započeli!23:32 U grčkome: Dopunite mjeru svojih otaca!

33Zmije! Leglo zmijsko! Kako ćete izbjeći osudi pakla? 34Šaljem vam, evo, proroke, mudrace i pismoznance. Neke ćete od njih ubiti i raspeti, druge bičevati po sinagogama i progoniti od grada do grada 35tako da na vas padne sva pravedna krv prolivena na zemlji, od krvi pravednog Abela pa do krvi Zaharije, sina Barahijina, kojega ste ubili između Hrama i žrtvenika. 36Zaista vam kažem, sva će ta krv pasti na ovaj naraštaj!”

Isus tuži nad Jeruzalemom

(Lk 13:34-35)

37“Jeruzaleme, Jeruzaleme, koji ubijaš proroke i kamenuješ Božje poslanike! Koliko sam puta htio okupiti tvoju djecu kao što kvočka skuplja piliće pod krila, ali niste htjeli! 38A sada će ti, eto, kuća biti napuštena. 39I kažem vam, nećete me više vidjeti sve dok ne uzviknete: ‘Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!’”23:39 Vidjetii Psalam 118:26.

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 23:1-39

Mandashcata yachachijcunata fariseocunatami Jesusca sinchita juchachishca

(Mar 12:38-40; Luc 11:37-54; 20:45-47)

1Chai qʼuipami Jesusca, paipaj yachacujcunatapish, caishuj gentecunatapish cashna nirca: 2«Mandashcata yachachijcuna, fariseocunaca Moisés Mandashcatami yachachincuna. 3Chaimanta paicuna imalla yachachishcataca, tucuita caźunallami canguichij. Shina cashpapish, paicuna rurashcataca ama catinguichijchu. Paicunaca allita yachachishpapish, paicuna yachachishca shinaca mana causanchu. 4Shujtajcunamanca pi mana cuyuchipaj jatun quipita apachij shinami, maita mana ruraipajta yachachincuna. Chai quipita mana japirisha nij shinami, paicunallataj yachachishcataca mana ruranata munancuna. 5Shujtajcunapi ricuringaraicullami imapish ricurinallata rurancuna: Diospaj Shimimanta mirga quillcacunatapish tucuicuna ricunalla cachunmi, ashtahuan jatunta rurashpa frentepipish, maquipipish huatarishpa purincuna. Churanatapish, ashtahuan suni flecosyuj churanatami churarincuna. 6Maipi ima jatun micuicunapipish, tandanacuna huasicunapipish, punta alli tiyarinapi tiyarinamantaca huañucuncunami. 7Shinallataj plazacunapi gentecuna: “Yachachij, yachachij” nishpa alabaduchunpishmi munancuna. 8Ashtahuanpish cancunaca, shujtajcuna yachachij nichunca, ama munanguichij. Ñucallami cancunata Yachachij, Quishpichij Cristo cani. Cancunaca, tucuicuna huauquindijcunami canguichij. 9Shujlla Yayatami jahua pachapi charinguichij, chaimanta cai pachapica ama pitapish yaya ninguichij. 10Ñucalla cancunata Yachachij, Quishpichij Cristo cashcamanta, shujtajcuna cancunata yachachij nichunca, ama munanguichij. 11Cancunapuramanta maijanpish puntapi cajca, caishujcunata servij cachun. 12Jatun tucujtaca, pingachingami. Mana jatun tucujtaca, jatun canapimi churanga.

13Mandashcata yachachijcuna, fariseocuna, mishqui shimi, jayaj shungucunami canguichij. ¡Ai, imachari tucunguichij! Jahua pacha Dios mandacunmanca cancunallatajpish mana yaicunguichijchu, yaicushun nicujcunatapish mana yaicuchun saquinguichijchu.

14Mandashcata yachachijcuna, fariseocuna, mishqui shimi, jayaj shungucunami canguichij. ¡Ai, imachari tucunguichij! Cancunaca viuda huarmicunapaj huasicunata quichushpa millpujcunami canguichij. Chashna rurashpapish alli ricuringaraicullami, Diosta unita mañaj tucunguichij. Cancunapajmi, ashtahuan jatun llaquita aparinguichij.

15Mandashcata yachachijcuna, fariseocuna, mishqui shimi, jayaj shungucunami canguichij. ¡Ai, imachari tucunguichij! Shujllapish cancunata catichun nishpami, mama cuchata, allpata, maita rishpapish yachachinguichij. Ña cancunata catijpica, ucu pachaman rinapajlla cancunata yalli millaicunatami ruranguichij.

16Ñahui mana ricuj pushajcunami canguichij. ¡Ai, imachari tucunguichij! “Imata rurana tucushpa ‘Diospaj huasimantami rurasha’ nishpaca, mana pajtachingapajpish rimanallami. Imata rurana tucushpa, ‘Diospaj huasipi tiyaj curimantami rurasha’ nishpaca, pajtachinatajmi” nishpami yachachinguichij. 17¡Upacuna, cancunaca ñahui mana ricujcunami canguichij! ¿Curichu, Diospaj huasichu, maijantaj ashtahuan Diospajlla? Diospaj huasimi curitaca Diospajllata ruran. 18Caitapish yachachinguichijmi: “Imata rurana tucushpa, ‘Altarmantami rurasha’ nishpaca, mana pajtachingapajpish rimanallami.” Cutin, “ ‘Altar jahuapi Diosman cushca tiyacujmantami rurasha’ nishpaca, pajtachinatajmi” nishpami yachachinguichij. 19¡Upacuna, cancunaca ñahui mana ricujcunami canguichij! ¿Diosman cushcachu, mana cashpaca altarchu, maijantaj ashtahuan Diospajlla? Diosman cushcataca, altarmi Diospajllata ruran. 20Imata rurana tucushpa “Altarmantami rurasha” nishpaca, altar jahuapi Diosman cushca tiyacujtapishmari riman. 21Shinallataj imata rurana tucushpa, “Diospaj huasimantami rurasha” nishpaca, chai huasitapish chaipi caj Diostapishmi riman. 22Shinallataj imata rurana tucushpa, “Jahua pachita” nishpaca, Taita Diospaj jatun tiyarinatapish, chaipi tiyacuj Diostapishmi riman.

23Mandashcacunata yachachijcuna, fariseocuna, mishqui shimi, jayaj shungucunami canguichij. ¡Ai, imachari tucunguichij! Cancunaca mentata, anista, cominotaca chungamanta shujta Diosman cunguichijtajmari. Chaita cushpapish, “Cashcata ruraichij, shujtajcunata llaquichij, Diosta crichij” nishpa Mandashcapi tiyacuj, ashtahuan allitamari saquishcanguichij. Diosman cunatapish mana saquishpami, caicunataraj rurana canguichij. 24¡Cancunaca ñahui mana ricuj pushajcunami canguichij! Micunapi uchilla chuspi urmajpica, shushunguichijmi. Jatun camellotatajcarinpish millpunguichijllami. 25Mandashcata yachachijcuna, fariseocuna, mishqui shimi, jayaj shungucunami canguichij. ¡Ai, imachari tucunguichij! Cancunaca vasota, platota jahua ladollata alli maillashca shinami canguichij. Ashtahuanpish shungupica shuhuana, pitapish llaquichina yuyaicunallahuan jundami canguichij. 26¡Ñahui mana ricuj fariseo! Vasopish, platopish Jahua ladondij ama mapa cachunca, ucutaraj alli maillaiari.

27Mandashcata yachachijcuna, fariseocuna, mishqui shimi, jayaj shungucunami canguichij. ¡Ai, imachari tucunguichij! Cancunaca, huañushcacuna siricun bovedata yurajyachishca shinami canguichij. Chai jutcucunaca, jahuata sumaj ricurishpapish, ucumanca ashnacuj ismushca tullucunallahuan jundami. 28Chai shinamari cancunapish shujtajcunapaj ricuipica, cashcata rurajcuna shina ricuringuichij. Ashtahuanpish ucu shungupica llullana yuyaillahuan, imapish mapata rurana yuyaillahuanmi junda canguichij.

29Mandashcata yachachijcuna, fariseocuna, mishqui shimi, jayaj shungucunami canguichij. ¡Ai, imachari tucunguichij! Cancunaca, Dios ima nishcata huillajcunata pambashca bovedacunatapish, cashcata ruraj runacunata yuyaringapaj pircashcacunatatajcarinpish sumajtami allichishpa charinguichij. 30Chaicunata rurashpaca: “Dios ima nishcata huillajcunata ñucanchij ñaupa yayacuna huañuchicui punllacunapi causashca cashpaca, manataj paicunata huañuchichun saquinchijmanchu carca” ninguichijmi. 31Chashna nishpaca, cancunallatajmi, Dios ima nishcata huillajcunata huañuchijcunapaj huahuacuna cashcata rijsiringuichij. 32¡Cancunapaj ñaupa yayacuna imallata rurashpa shamushcataca, tucuchingacama caticuichijlla!

33¡Culebracunamanta miramushca, culebra canllacuna! Ucu pacha jatun llaquiman rinamantaca, ¿ima shinataj quishpiri tucunguichigari? 34Chashna cashcamantaca, Dios ima nishcata huillajcunata, alli yachajcunata, Mandashcata yachachijcunata cancunapajman cachajpipish, maijancunataca japishpa huañuchinguichijmi. Maijancunataca chacatanguichijmi, maijancunataca cancuna tandanacuna huasicunapi macanguichijmi, pueblon pueblon catishpami llaquichinguichij. 35Chaimantami, cashcata rurashpa causaj ñaupa runacunata huañuchishca yahuarmantaca, cancuna llaquita apanguichij. Cashcata ruraj Abelpaj yahuarmanta callarishpaca, Berequiaspaj churi Zacariaspaj yahuarcamami cancuna llaquita apanguichij. Cancunami Zacariastaca Diospaj huasihuan, altarhuan chaupipi huañuchircanguichij. 36Cai runacunatami chai tucui jatun llaquicuna japinga. Chashnatajmi canga.

Jerusalenpi causajcunata llaquishpami Jesusca huacashca

(Luc 13:34-35)

37¡Jerusalén, Jerusalén! ¡Dios ima nishcata huillajcunata huañuchinguica! Cambajman cachashca huillajcunatapish, rumicunahuan shitanguica. Tauca cutinmari, mama atillpa paipaj huahuacunata ugllaj shina pacasha nircani. Ashtahuanpish manataj uyanguichijchu. 38Chaimantami cancunapaj huasica, ñalla shitashca saquiringa. 39Ñuca nishcata yuyarichij, cunanmantapacha ñucataca: “Mandaj Dios cachajpi shamucuj, allimari cangui” ningacama, manataj ricunguichijchu» nircami.