Knijga O Kristu

Matej 20:1-34

Prispodoba o radnicima u vinogradu

1“Jer s nebeskim je kraljevstvom kao s vinogradarom koji rano ujutro iziđe unajmiti radnike za vinograd. 2Pogodi se s radnicima za uobičajenu nadnicu20:2 U grčkome: za denar. i pošalje ih u vinograd.

3Oko devet sati20:3 U grčkome: oko treće ure. (Iako je u Židova dan započinjao zalaskom sunca, sati su se brojili od njegova izlaska.) ponovno prođe trgom i ugleda druge da stoje besposleni 4te i njima reče: ‘Idite i vi raditi u moj vinograd pa ću vam platiti koliko bude pravedno.’ 5U podne i oko tri sata učini isto. 6A kad je opet izišao na trg u pet sati popodne, ondje nađe još radnika. ‘Zašto stojite i besposličarite?’ upita ih.

7‘Jer nas nitko nije unajmio’, odgovore mu. ‘Idite onda i vi raditi u moj vinograd’, reče im.

8Uvečer reče predradniku: ‘Pozovi radnike i plati im: najprije onima koji su zadnji došli, a onda onima koji su prvi počeli raditi.’ 9Radnici unajmljeni u pet sati dobili su punu nadnicu. 10Nato oni koji su prvi došli raditi pomisle da će dobiti više, ali i oni prime jednako. 11Odmah počnu prigovarati vinogradaru: 12‘Ovi zadnji radili su samo uru vremena, a ti si im platio jednako kao nama koji smo cijeli dan teško radili i trpjeli žegu!’

13Jednome od njih on odgovori: ‘Prijatelju, nisam nepravedan prema tebi. Nisi li se pogodio sa mnom za toliko? 14Uzmi svoje i odlazi. A ja želim ovomu zadnjemu dati koliko i tebi. 15Nemam li pravo s vlastitim novcem činiti što me volja? Ili si zavidan što sam dobar prema njima?’

16Oni koji su sada prvi tada će biti na zadnjemu mjestu, a oni koje ovdje smatraju zadnjima ondje će biti najveći.”

Isus ponovno naviješta svoju smrt

(Mk 10:32-34; Lk 18:31-34)

17Putujući prema Jeruzalemu, Isus povede Dvanaestoricu nasamo te im reče: 18“Evo, ulazimo u Jeruzalem. Tamo će Sina Čovječjega predati svećeničkim glavarima i pismoznancima, koji će ga osuditi na smrt 19i predati Rimljanima20:19 U grčkome: poganima. da mu se izruguju, da ga bičuju i da ga raspnu. Ali treći dan će uskrsnuti.”

Treba služiti drugima

(Mk 10:35-45; Lk 22:24-27)

20Tada dođe majka Zebedejevih sinova Jakova i Ivana skupa sa sinovima te mu se ničice pokloni da ga nešto zamoli. 21“Što želiš?” upita ju Isus. Ona reče: “Zapovjedi da moji sinovi u tvojemu kraljevstvu sjednu pokraj tebe, jedan zdesna, a drugi slijeva.”

22Isus odgovori: “Ne znate što tražite. Možete li vi ispiti gorku čašu20:22 U grčkome: samo čašu ili kalež. iz koje ću ja piti?”

“Možemo!” odgovore oni.

23A on reče: “Zaista ćete piti iz moje čaše, ali nije na meni da odredim tko će sjediti meni slijeva ili zdesna. Ta su mjesta za one kojima ih je pripravio moj Otac.”

24Kad su to čula ostala desetorica učenika, naljute se na braću. 25Zato ih Isus dozove k sebi i reče: “Vi znate da vladari svijeta okrutno postupaju s narodom i da moćnici nad njim vladaju stegom. 26Neće tako biti među vama! Naprotiv, tko želi biti najveći među vama, neka vam bude sluga. 27Tko želi biti najveći od svih, neka vam bude robom. 28Jer ni Sin Čovječji nije došao da mu služe, već da on služi drugima i dade svoj život kao otkupninu za mnoge.”

Isus iscjeljuje slijepce u Jerihonu

(Mk 10:46-52; Lk 18:35-43)

29Kad su Isus i učenici izlazili iz grada Jerihona, za njim je pošlo silno mnoštvo. 30Kraj puta su sjedila dvojica slijepaca. Kad su čuli da Isus prolazi, povikali su: “Gospodine, sine Davidov, smiluj nam se!” 31Ljudi su ih stišavali, ali oni poviču još glasnije: “Gospodine, sine Davidov, smiluj nam se!”

32Kad Isus to začuje, zaustavi se, pozove ih i upita: “Što hoćete da vam učinim?”

33“Da progledamo, Gospodine!” rekoše. 34Isus se sažali nad njima i dotakne im oči. Oni smjesta progledaju i krenu za Isusom.

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 20:1-34

Uvasta pallajcunahuan chʼimbapurashpa yuyachishca parlomi

1Jahua pacha Dios mandacunca, uvas chagrayuj runa shinami. Chai runaca, paipaj chagrapi uvasta pallachunmi, pallajcunata tutamanta utca mashcanaman llujshirca. 2Risha nijcunamanca, chai punlla pallashcamantaca shuj denario cullquillatami cuna tucurca. Chashna ari ninacushpami, paipaj chagrapi uvasta pallanaman cacharca. 3Chagrayujca, ña punllata plazaman rishpaca, imata rurana illajpi, yanga tiyacujcunatami ricurca. 4Paicunataca: “Cancunapish ñuca chagrapi uvasta pallagrichij. Pallashcamantaca mashnata cuna cashcallatataj cushallami” nijpica, pallanaman rircallacunami. 5Chagrayujca cutin chaupi punllata, chaupi punlla catitapish pallajcunata mashcanaman rircarajmi. 6Ña pichca horas tucugrij chishita cutin rishpapish, imata mana rurashpa tiyacujcunata ricushpami: “¿Ima nishpataj tiyashpalla cainacunguichij?” nircami. 7Shina nijpi paicunaca: “Imata ruranaman pi mana apajpimari, caipi tiyacunchijlla” nircacunami. Shina nijpi chagrayujca: “Shinashpaca, cancunapish ñuca chagrapi uvasta pallagripaichij, mashna cuna cashcata cushallami” nishpami cacharca. 8Ña tutayajpica, chagrayujca qʼuiputa cayashpaca: “Pallajcunata cayashpa, qʼuipa shamujcunamanta callarishpa, punta shamujcunacama cullquita cugri” nircami. 9Cayajpica, pichca horas tucugrij chishita pallai callarijcunaraj shamushpaca, shuj denariotami chasquircacuna. 10Tucui punlla pallajcuna shamucushpaca: “Ñucanchijcarin caishujcunata yallimi japishun” yuyarcacunami. Chashna yuyashpapish, caishujcuna shinallataj shuj denariollatatajmi chasquircacuna. 11Caishujcunaman shinallataj cujpica, pʼiñarishpami chagrayujta rimarcacuna: 12“Canca chishita shamushpa, shuj horasllata pallajcunamanmari, ñucanchijman shinallataj cungui. Ñucanchijca llaquinayajtamari, tucui punlla rupaipi pallashpa cainamunchij” nircacunami. 13Shina nijpimi chagrayujca, paita rimacujcunamanta shujtaca cashna nirca: “Riqui, amigo. ¿Canmanca manachu cuna tucushcata cucuni imatagari? Illu shuj denariota cusha nijpica, ari nishpamari shamurcangui. 14Jaica, cambaj cullquita japishpa rilla. Ñucatajmi punlla tucurita shamujmanpish, canman shinallataj cusha nini. 15Ñuca cullqui cashcataca, ¿manachu imatapish rurai tucuni? ¿Ñuca alli shungu cashpa chashna cujpichu pʼiñaringui?” nircami. 16Chashnamari ñaupa cajcunaca huashaman saquiringa, qʼuipa cajcunami puntapi churashca canga. Cayashcacunaca achcacunami, agllashcacunatajca ashacunallami— nishpami parlarca.

Jesusca cutintajmi Paita huañuchinata huillashca

(Mar 10:32-34; Luc 18:31-34)

17Jesusca, Jerusalenman huichiyacushpami, chunga ishqui yachacujcunallata chʼicanchishpa cashna nirca:

18—Uyaichij, Jerusalenmanmi huichiyacunchij. Chaipimi, Runa Aichayuj ñucataca japishpa, curacunata mandajcunaman, Mandashcata yachachijcunaman cungacuna. Paicunami ñucata juchachishpa, ‘Huañunami cangui’ ningacuna. 19Chai qʼuipaca, huañuchichun mana israelcunaman cujpi, paicunami pugllashpa asingacuna, macangacuna, chacatangacuna. Huañuchijpipish, quimsa punllapica causarishallami— nircami.

Zebedeopaj huarmimi churicunapajlla allita mañashca

(Mar 10:35-45)

20Chashna nishca huashami Zebedeopaj huarmica, paipaj ishqui churicunandij Jesuspajman shamurca. Imata cashpaca mañangapaj, chai huarmi Paipaj ñaupajpi pambacama cumurijpimi, 21Jesusca:

—¿Imatachari nipangui?— nishpa tapurca.

Shina nijpica, chai huarmica cashnami nirca:

—Can mandacushpaca, cai ñuca ishqui churicunataca shujtaca alli ladopi, shujtaca lluqui ladopi tiyachipangui— nircami.

22Shina nijpimi Jesusca, cashna nishpa cutichirca:

—Imata mañacushcata mana yachanguichijchu. ¿Cancunaca, jayaj ubyana shina llaquicunata, ñuca shina apai tucunguichijchari? ¿Bautiźarinatapish ñuca shina bautiźari tucunguichijchari?— nijpi paicunaca:

—Ari, chashna rurashunllami— nircacuna.

23Chashna nijpi, Jesusca cashnami nirca:

—Ari, llaquicunataca ñuca shinallataj apanguichijmi, ñuca shina bautiźashca canguichijmi. Shina cajpipish ñuca alli ladoman cashpa, lluqui ladoman cashpapish tiyachinaca mana ñuca maquipichu. Chaipica, ñuca Yayami maijanpaj allichishca cashpaca, paita tiyachinga— nircami.

24Chashna mañajta caishuj chunga yachacujcuna uyashpaca, chai huauquindijcunahuanca pʼiñarircacunami. 25Chaimantami Jesusca, paicunata cayashpa, cashna nirca:

—Cancunallataj yachanguichijmi. Cai pacha llajtacunata mandajcunallami, gentecunataca sarushpa charincuna. Jatun nishcacunapish tucuicunatami quiquinta servichishpa charincuna. 26Ashtahuanpish cancunapurapica mana chashnachu canga. Cancunapura maijan jatun canaman chayasha nijca, cancunata servichun. 27Pipish puntapi casha nishpaca, caishujcunata servinapi huatarichun. 28Ñuca, Runa Aichayuj cashpapish, mana servishca puringapaj shamurcanichu. Ashtahuanpish ñucaca servingapajpish, huañushpa achcacunata quishpichingapajpishmari shamurcani. Chaimantami chashna mandani— nircami.

Jesusca ñahui mana ricuj ishqui runatami Jericopi alliyachishca

(Mar 10:46-52; Luc 18:35-43)

29Jesús Paipaj yachacujcunandij Jericomanta llujshicujpica, achcacunami Paita caticurcacuna. 30Ñahui mana ricuj ishqui runacunami ñan cʼuchullapi tiyacushpaca, ‘Jesusmi shamucun’ nijta uyarcacuna. Chaimantami:

—¡Davidpaj Churi, Apu, ñucanchijtaca llaquihuaiari!— nishpa caparircacuna.

31Chashna caparicujpimi, caticuj gentecunaca upallachun nishpa jarcarcacuna. Shina cajpipish chai runacunaca, ashtahuan sinchitami:

—¡Davidpaj Churi, Apu, ñucanchijtaca llaquihuaiari!— nishpa caparircacuna.

32Chashna caparijpi, Jesús shayarishpa paicunata cayashpaca:

—¿Imatataj rurachun ninguichij?— nishpami tapurca.

33Shina nijpi paicunaca:

—Apu, ñucanchij ñahuita alliyachihuai— nircacunami.

34Chashna nijpi Jesusca, chai ishqui runacunata llaquishpa, paicunapaj ñahuipi maquihuan tuparijpica, ricurcallacunami. Paicunapaj ñahui ricujpica, Jesusta catishpa rircallacunami.