Knijga O Kristu

Matej 13:1-58

Prispodoba o sijaču

(Mk 4:1-9; Lk 8:4-8)

1Istoga dana Isus iziđe iz kuće i ode sjesti uz jezero. 2K njemu nagrne silno mnoštvo, tako da je morao ući u lađicu. Sjeo je u nju, a mnoštvo je stajalo na obali. 3Mnogo im je govorio u prispodobama:

“Neki je ratar sijao sjeme. 4Dok je sijao po polju, dio zrnja padne na stazu pa dođu ptice i pozobaju ga. 5Dio sjemena padne na kamenito tlo gdje je zemlja bila plitka, pa odmah nikne. 6Ali kad je granulo sunce, izgori i osuši se jer nije imalo duboka korijena. 7Dio sjemena padne u trnje pa ono poraste i uguši ga. 8Dio ga, napokon, padne na dobru zemlju i donese plod: jedno stostruk, drugo šezdeseterostruk, treće trideseterostruk. 9Slušajte, kad već imate uši!”

Zašto Isus govori u prispodobama

(Mk 4:10-20; Lk 8:9-15; 10:23-24)

10Priđu mu učenici i upitaju: “Zašto ljudima uvijek govoriš u prispodobama?”

11On im odgovori: “Zato što je vama dano da razumijete tajne nebeskoga kraljevstva, a drugima nije. 12Onima koji žive po Božjoj mudrosti”, reče im, “Bog će dati još više mudrosti. A oni koji ne postupaju prema njegovoj mudrosti izgubit će i ono malo od nje što imaju.13:12 U grčkome: Tko ima, još će mu se dati pa će obilovati, a onome tko nema oduzet će se i ono što ima. 13U prispodobama im govorim zato što ljudi gledaju što radim, a zapravo ne vide; zato što slušaju što im govorim, a zapravo ne čuju i ne razumiju. 14Tako se ispunja Izaijino proročanstvo:

‘Slušat ćete moje riječi,

ali nećete ih razumjeti;

gledat ćete moja djela,

ali nećete dokučiti njihova značenja.

15Jer srca su se ovoga naroda usalila,

uši njihove ne čuju, a oči su zatvorili—

tako njihove oči ne vide

i njihove uši ne čuju,

a srca im ne mogu razumjeti.

Zato se ne mogu obratiti k meni

da ih iscijelim.’13:14-15 Izaija 6:9-10.

16Ali blago vašim očima zato što vide i blago vašim ušima zato što slušaju. 17Zaista vam kažem, mnogi su proroci i pravednici željeli vidjeti to što vi gledate, ali nisu vidjeli; željeli su čuti što vi čujete, ali nisu čuli.

18Da vam objasnim priču o sijaču. 19Svakomu tko čuje riječ o kraljevstvu, a ne razumije ju, dođe Zli i otme mu ono što mu je u srcu posijano. To je sjeme zasijano pokraj puta. 20Kamenito tlo su oni koji čuju Riječ i odmah ju radosno prihvate, 21ali nemaju korijena i nestalni su. Čim ih zbog Riječi snađe nevolja ili progonstvo, odmah podlegnu. 22U trnje zasijano sjeme su oni koji čuju Riječ, ali ju životne brige i zavodljivost bogatstva uguše u njima te ona ne donese roda. 23Dobro tlo je srce čovjeka koji čuje Riječ i razumije ju te ona donese rod—stostruko, šezdeseterostruko ili trideseterostruko veći od posijanoga.”

Priča o žitu i kukolju

24Iznese im još jednu prispodobu: “S nebeskim je kraljevstvom kao s čovjekom koji je na svoju njivu posijao dobro sjeme. 25Ali dok su svi spavali, došao je njegov neprijatelj, posijao među žito kukolj i otišao. 26Kad je usjev porastao i urodio klasom, pokazao se i kukolj. 27Rataru dođu njegovi sluge i upitaju: ‘Gospodaru, nisi li ti na svojoj njivi posijao dobro sjeme? Odakle onda kukolj?’

28‘Neprijatelj je to učinio’, odgovori on.

‘Hoćeš li da počupamo kukolj?’ upitaju.

29‘Nemojte’, reče im. ‘Čupajući kukolj, mogli biste iščupati i pšenicu. 30Pustite neka oboje raste do žetve. U vrijeme žetve reći ću žeteocima: Pokupite najprije kukolj i svežite ga u snopove da se spali, a žito skupite u moju žitnicu.’”

Prispodoba o gorušičinu sjemenu

(Mk 4:30-32; Lk 13:18-19)

31Iznese im još jednu prispodobu: “S kraljevstvom je nebeskim kao s gorušičinim sjemenom koje netko posije na svojoj njivi. 32Ono je zaista najsitnije od svega sjemenja, ali izraste veće od svake druge biljke u vrtu, razvije se u stablo te se ptice nebeske dolaze gnijezditi u njegovim granama.”

Prispodoba o kvascu

(Lk 13:20-21)

33Zatim im ispriča sljedeću prispodobu: “Nebesko je kraljevstvo poput kvasca koji žena umijesi u golemu količinu brašna,13:33 U grčkome: tri mjere (otprilike 20 kilograma). a on ipak sve ukvasi.”

34Isus je sve to govorio narodu u prispodobama. Zapravo im bez prispodoba ništa i nije govorio 35da bi se ispunilo proročanstvo:

“Progovorit ću u prispodobama;

otkrit ću ono što je skriveno od postanka svijeta.”13:35 Psalam 78:2.

Isus objašnjava priču o žitu i kukolju

36Isus otpusti mnoštvo i uđe u kuću. Učenici dođu k njemu i zamole ga: “Objasni nam prispodobu o kukolju na njivi.”

37“Dobro”, reče on. “Sijač dobroga sjemena je Sin Čovječji. 38Njiva je svijet, a dobro sjeme su ljudi koji pripadaju Božjemu kraljevstvu.13:38 U grčkome: sinovi kraljevstva. Kukolj su ljudi koji pripadaju Zlome.13:38 U grčkome: sinovi Zloga. 39Neprijatelj koji ga je posijao jest đavao; žetva je svršetak svijeta, a žeteoci su anđeli. 40Kao što se kukolj spaljuje, tako će biti i na svršetku svijeta. 41Sin Čovječji poslat će svoje anđele da iz kraljevstva izdvoje sve koji mame na grijeh i sve koji čine zlo 42te će ih oni baciti u ognjenu peć. Ondje će biti plač i škrgut zuba. 43Tada će pravednici u kraljevstvu svojega Oca zasjati poput sunca. Slušajte, kad već imate uši!”

Prispodoba o skrivenome blagu

44“S nebeskim je kraljevstvom kao s blagom skrivenim u polju. Kad ga pronađe, čovjek ga sakrije pa sav radostan ode prodati sve što ima da kupi to polje.”

Prispodoba o trgovcu biserima

45“Nadalje, s nebeskim je kraljevstvom kao s trgovcem koji traga za lijepim biserima. 46Kad pronađe dragocjeni biser, ode prodati sve što ima i kupi ga.”

Prispodoba o ribarskoj mreži

47“Nadalje, s nebeskim je kraljevstvom kao s mrežom koja, bačena u more, zahvati svakovrsne ribe. 48Kad se napuni, ribari ju izvuku pa sjednu i pokupe dobre ribe u posude, a loše izbace. 49Tako će biti i o svršetku svijeta. Izići će anđeli, odijeliti zle od pravednika 50i baciti ih u ognjenu peć gdje će biti plač i škrgut zuba. 51Jeste li razumjeli?” upita ih.

“Jesmo”, odgovore.

52On nato reče: “Zato je svaki pismoznanac koji postane učenikom nebeskoga kraljevstva poput domaćina koji iz svoje riznice iznosi i novo i staro.”

Isusa ne prihvaćaju u Nazaretu

(Mk 6:1-6; Lk 4:16-30)

53Pošto je ispričao sve te prispodobe, Isus ode odande. 54Otišao je u svoj zavičaj te je u tamošnjoj sinagogi tako poučavao da su ljudi zadivljeni pitali: “Odakle ovomu ta mudrost i sila da čini takva čudesa? 55Nije li ovo drvodjeljin sin? Nije li mu majka Marija, a braća Jakov, Josip, Šimun i Juda? 56Nisu li mu i sve sestre ovdje među nama? Odakle mu onda sve to?” 57I sablaznili su se zbog njega.

Tada im Isus reče: “Proroku ne iskazuju čast jedino u njegovu zavičaju i u njegovu domu.” 58Zbog njihove nevjere ondje nije učinio mnogo čudesa.

Ang Pulong Sa Dios

Mateo 13:1-58

Ang Sambingay bahin sa Tigsabwag

(Mar. 4:1-9; Luc. 8:4-8)

1Nianang adlawa, migawas si Jesus sa balay ug miadto siya sa daplin sa linaw ug milingkod didto. 2Apan tungod kay gilibotan siya sa daghang mga tawo, misakay siya sa sakayan ug milingkod aron sa pagtudlo. Ang mga tawo diha sa daplin sa linaw naminaw samtang nagtudlo siya. 3Daghan ang iyang gitudlo kanila pinaagi sa mga sambingay. Miingon siya:

“May usa ka mag-uuma nga nagsabwag ug binhi. 4Nasabwag ang uban nga binhi sa daplin sa dalan, ug gituka kini sa mga langgam. 5Ang uban didto nasabwag sa kabatoan. Gamay lang ang yuta niini, busa dali ra nga mitubo ang binhi. 6Apan nalawos kini sa dihang nainitan sa adlaw, ug nalaya ra dayon tungod kay gamay ra ang gamot. 7Ang uban nga binhi mitubo sa yuta nga may tunokon nga mga sagbot, apan sa paglabong sa mga sagbot natabonan kini. 8Ang uban usab nga binhi nasabwag sa maayo nga yuta, mitubo ug namunga. Ang uban igo-igo lang ang bunga, ang uban daghan, ug ang uban daghan kaayo.13:8 Ang uban… daghan kaayo: sa literal, Ang uban 30, ang uban 60, ang uban 100. 9Kamo nga nagapaminaw, kinahanglan sabton gayod ninyo kining inyong nadungog.”

Ang Katuyoan sa mga Sambingay

(Mar. 4:10-12; Luc. 8:9-10)

10Unya miduol kang Jesus ang iyang mga tinun-an ug nangutana. “Nganong nakigsulti ka sa mga tawo pinaagi sa mga sambingay?” 11Mitubag si Jesus kanila, “Ang mga tinago mahitungod sa paghari sa Dios gisulti kaninyo sa pamaagi nga masabtan ninyo, apan sa uban wala kini isulti sa pamaagi nga masabtan nila. 12Kay ang tawo nga magtipig sa iyang nadungog nga kamatuoran hatagan pa ug pagsabot, ug daghan gayod ang idugang kaniya. Apan ang tawo nga wala magtipig sa iyang nadungog nga kamatuoran, bisan ang gamay niyang nasabtan, kuhaon pa gikan kaniya. 13Busa nagasulti ako kanila pinaagi sa mga sambingay tungod kay nagtan-aw sila apan dili makakita, ug naminaw sila apan dili makasabot. 14Busa natuman diha kanila ang giingon sa Dios pinaagi kang Propeta Isaias,

‘Sige lang kamog paminaw apan dili kamo makasabot.

Sige lang kamog tan-aw apan dili kamo makakita.

15Tungod kay gahig ulo kining mga tawhana.

Gisampongan nila ang ilang mga dalunggan,

ug gipiyong nila ang ilang mga mata.

Kay basin makakita sila ug makadungog,

ug makasabot ug moduol kanako,

ug ayohon ko sila.’13:15 Tan-awa usab ang Isa. 6:9-10.

16Apan bulahan kamong mga nagasunod kanako, kay nakakita kamo ug nakadungog. 17Sa pagkatinuod, daghan ang mga propeta ug matarong nga mga tawo kaniadto nga nagtinguha nga makakita ug makadungog sa inyong nakita ug nadungog karon, apan wala kini mahitabo sa ilang panahon.”

Gipasabot ni Jesus ang Kahulogan sa Sambingay

(Mar. 4:13-20; Luc. 8:11-15)

18“Busa, paminawa ug tun-i ninyo kon unsa ang kahulogan sa sambingay mahitungod sa tigsabwag. 19Ang naminaw sa pulong mahitungod sa paghari sa Dios apan wala makasabot, nahisama niadtong daplin sa dalan nga nasabwagan ug binhi. Miabot si Satanas, ug giilog niya ang pulong diha sa iyang kasingkasing. 20Ang kabatoan nga gamay lang ug yuta nga nasabwagan sa binhi mao ang tawo nga nakadungog ug midawat sa pulong sa Dios nga may kalipay. 21Apan dili kini kinasingkasing. Busa wala molungtad ang iyang pagtuo. Sa pag-abot sa kalisod o paglutos tungod sa iyang pagdawat sa pulong sa Dios, mibiya siya sa iyang pagtuo. 22Ang yuta nga may mga tunokon nga sagbot nga nasabwagan ug binhi mao ang tawo nga nakadungog sa pulong sa Dios. Apan tungod sa mga kabalaka sa panginabuhi ug pagpaningkamot nga makaangkon ug bahandi, nalimtan niya ang pulong sa Dios nga iyang nadungog ug wala kini namunga sa iyang kinabuhi. 23Apan ang maayo nga yuta nga nasabwagan ug binhi mao ang tawo nga naminaw gayod ug nakasabot sa pulong sa Dios. Namunga gayod ang pulong sa Dios sa iyang kinabuhi. Ang uban igo-igo lang ang bunga, ang uban daghan, ug ang uban daghan kaayo.”13:23 Ang uban… daghan kaayo: sa literal, Ang uban 30, ang uban 60, ang uban 100.

Ang Sambingay bahin sa Sagbot

24Nagpadayon si Jesus sa iyang pagtudlo sa mga tawo pinaagi sa sambingay. Miingon siya, “Ang paghari sa Dios nahisama sa tawo nga nagsabwag ug maayo nga binhi sa iyang yuta. 25Sa kagabhion, samtang ang mga tawo nangatulog, ang iyang kaaway miadto didto ug nagsabwag ug liso sa sagbot ug unya mipauli. 26Mitubo ang tanom, ug sa dihang namunga kini nakita nga may mga sagbot diay. 27Busa miadto kaniya ang iyang mga sulugoon ug miingon, ‘Dili ba maayo nga binhi ang atong gisabwag sa imong yuta? Asa gikan ang mga sagbot?’ 28Miingon ang ilang agalon, ‘Ang kaaway mao ang nagbuhat niini.’ Busa nangutana sila sa ilang agalon, ‘Ibton ba namo ang mga sagbot?’ 29Mitubag ang ilang agalon, ‘Ayaw lang, kay basig maibot ug apil ang mga tanom. 30Pasagdi lang ninyo hangtod nga moabot ang ting-ani. Sa ting-ani sugoon ko ang mga mag-aani nga unahon pagpangibot ang mga sagbot ug bugkoson aron sunogon. Pagkahuman, ipatigom ko kanila ang inani ngadto sa akong bodega.’ ”

Ang Sambingay bahin sa Binhi sa Mustasa

(Mar. 4:30-32; Luc. 13:18-19)

31Gisultihan usab niya sila niini nga sambingay, “Ang paghari sa Dios sama sa binhi sa mustasa13:31 mustasa: kini nga matang sa mustasa taas kaayo. nga gipugas sa usa ka tawo sa iyang yuta. 32Ang binhi sa mustasa mao ang labing gamay sa tanan nga binhi. Apan kon motubo na gani, kini mao ang labing taas sa mga utanon, ug sama na sa kahoy ang iyang katas-on. Bisan gani ang mga langgam makasalag diha sa iyang mga sanga.”

Ang Sambingay bahin sa Patubo sa Pan

(Luc. 13:20-21)

33Gisultihan na usab niya sila sa lain pa nga sambingay, “Ang paghari sa Dios nahisama usab sa patubo nga gisagol sa usa ka palanggana nga harina, ug gimasa sa babaye, ug mitubo ang tibuok niya nga minasa.”

Nganong Sambingay ang Gigamit ni Jesus sa Pagpanudlo?

(Mar. 4:33-34)

34Gipaagi ni Jesus sa mga sambingay ang iyang mga pagpanudlo mahitungod sa paghari sa Dios. Wala siyay gisulti nga wala niya ipaagi sa sambingay. 35Katumanan kini sa giingon sa Dios pinaagi sa iyang propeta:

“Mosulti ako pinaagi sa mga sambingay.

Isulti ko ang mga butang nga wala pa gayod mahibaloi sukad pa sa pagbuhat sa kalibotan.”13:35 Tan-awa usab ang Salmo 78:2.

Gipasabot ni Jesus ang Kahulogan sa Sambingay bahin sa Sagbot

36Human niadto gibiyaan ni Jesus ang mga tawo ug misulod siya sa balay. Misulod usab didto ang iyang mga tinun-an ug nangutana kaniya, “Sultihi kami kon unsa ang kahulogan sa sambingay mahitungod sa sagbot.” 37Miingon siya, “Ang tawo nga nagsabwag sa maayo nga binhi walay lain kondili ako nga Anak sa Tawo. 38Ang yuta nga gisabwagan mao ang kalibotan. Ang maayo nga binhi mao ang mga tawo nga nagapasakop sa paghari sa Dios. Ug ang mga sagbot mao ang mga tawo nga sakop ni Satanas. 39Si Satanas mao ang kaaway nga nagsabwag sa mga sagbot. Ang ting-ani mao ang kataposan sa kalibotan, ug ang mga mag-aani mao ang mga anghel. 40Sama nga ang mga sagbot ibton ug unya sunogon mao usab unya ang mahitabo sa kataposan sa kalibotan. 41Ako nga Anak sa Tawo magpadala sa akong mga anghel aron tigomon ug pagawason gikan sa akong gingharian ang tanan nga nagabuhat ug daota nga nahimong hinungdan sa pagpakasala sa uban. 42Ug itambog sila ngadto sa kalayo sa impiyerno. Ug didto maghilak sila ug magkagot ang ilang mga ngipon. 43Ang mga matarong mosidlak sama sa adlaw didto sa gingharian sa ilang Amahan. Kinahanglan sabton gayod ninyo kining inyong nadungog!”

Ang Sambingay bahin sa Bahandi nga Gilubong

44“Ang paghari sa Dios nahisama usab sa bahandi nga gilubong sa yuta nga nakaplagan sa usa ka tawo. Ang iyang gibuhat, gitabonan niya kini pag-usab, ug unya mipauli siya nga malipayon. Gibaligya niya ang tanan niyang kabtangan ug unya gipalit niya kadto nga yuta.”

Ang Sambingay bahin sa Perlas

45“Ang paghari sa Dios nahisama usab sa usa ka negosyante nga nangita ug mga maanindot nga perlas. 46Sa pagkakita niya sa mahalon kaayo nga perlas, mipauli siya ug gibaligya ang tanan niyang kabtangan ug unya gipalit niya kadto nga perlas.”

Ang Sambingay bahin sa Pukot

47“Ang paghari sa Dios nahisama usab sa pukot nga gitaktak didto sa dagat, ug nagkalain-lain ang mga isda nga nakuha. 48Sa dihang daghan na ang isda sulod sa pukot gibira kini ngadto sa daplin. Unya nanglingkod ang mga mangingisda aron mamili. Ang maayo nga mga isda gibutang nila sa mga bukag, apan ang mga dili maayo nga mga isda gipanglabay nila. 49Sama usab niini ang mahitabo sa kataposan sa kalibotan. Moabot dinhi ang mga anghel aron ilain ang mga tawo nga daotan gikan sa mga tawo nga matarong. 50Ug ang mga tawo nga daotan itambog ngadto sa kalayo sa impiyerno. Maghilak sila ug magkagot ang ilang mga ngipon.”

51Unya nangutana si Jesus kanila, “Nasabtan ba ninyo ang tanan ko nga gipanulti?” Mitubag sila, “Oo.” 52Midugang pag-ingon si Jesus, “Busa ang matag magtutudlo nga daghan ug natun-an mahitungod sa paghari sa Dios nahisama sa tagbalay nga daghan ug kabtangan sa iyang tipiganan. Kay dili lang ang mga daan ang iyang itudlo kondili hasta usab ang mga bag-o.”

Gisalikway si Jesus didto sa Nazaret

(Mar. 6:1-6; Luc. 4:16-30)

53-54Human nagtudlo si Jesus niining mga sambingay, miadto siya sa iyang lungsod. Nagtudlo siya didto sa sulod sa sinagoga sa mga Judio. Natingala ang mga nakadungog sa iyang mga gipanudlo. Ug nagpangutan-anay sila, “Asa ba siya nakakuha niana nga kaalam ug gahom sa pagbuhat ug mga milagro? 55Dili ba anak ra man siya sa panday? Dili ba si Maria man ang iyang inahan ug ang mga igsoon niya mao sila si Santiago, Jose, Simon, ug Judas? 56Dili ba dinhi man nagpuyo ang tanan niyang mga igsoong babaye? Asa ba siya nakakuha niining tanan?” 57Busa dili gayod sila motuo kaniya. Miingon si Jesus kanila, “Ang propeta tinahod bisan asa gawas lang diha sa iyang kaugalingon nga lungsod ug panimalay.” 58Busa wala si Jesus magbuhat ug daghang mga milagro didto tungod kay dili sila motuo kaniya.