Knijga O Kristu

Matej 12:1-50

Rasprava o suboti

(Mk 2:23-28; 3:1-6; Lk 6:1-11)

1U ono je vrijeme neke subote Isus s učenicima prolazio žitnim poljima. Učenici su ogladnjeli te počeli trgati klasje i jesti ga. 2Opaze to neki farizeji pa rekoše: “Ne bi to smjeli činiti! Zakonom je zabranjeno skupljati usjev subotom!”

3Ali Isus im odgovori: “Niste li u Pismu čitali o tomu što je učinio kralj David kad su on i njegovi pratitelji ogladnjeli? 4Ušao je u Dom Božji12:4 U Hram. te su pojeli prinesen kruh koji nije bilo dopušteno jesti ni njemu ni njegovim pratiocima, nego samo svećenicima. 5Niste li u Zakonu pročitali da svećenici služeći subotom u Hramu krše Zakon, a ipak nemaju krivnje? 6A ja vam kažem da je ovdje nešto veće od Hrama! 7Kad biste zaista razumjeli što znači: ‘Draže mi je da ste milosrdni nego da mi prinosite žrtve’, ne biste osuđivali ove nedužne. 8Ja, Sin Čovječji, gospodar sam subote.”

Isus iscjeljuje u subotu

(Mk 3:1-2; Lk 6:6-7)

9Zatim ode u sinagogu 10i ondje spazi čovjeka usahnule ruke. Da bi ga mogli optužiti zbog potvrdnog odgovora, farizeji upitaju Isusa: “Je li dopušteno subotom iscijeliti?”

11On odgovori: “Tko to od vas ne bi svoju jedinu ovcu ako bi u subotu upala u jamu iz nje izvadio? 12A koliko je čovjek vredniji od ovce! Subotom je, dakle, slobodno činiti dobro.”

13Onome čovjeku zatim reče: “Ispruži ruku!” On ju ispruži, a ruka mu postane zdrava kao i druga. 14A farizeji se, čim su izišli iz sinagoge, okupe na vijećanje da se dogovore kako da ga smaknu.

Isus, Božji izabrani sluga

(Mk 3:7-12; Lk 6:17-19)

15Ali Isus je to znao pa je otišao iz sinagoge s mnogima koji su ga slijedili. Sve je bolesne među njima iscijelio, 16a on im je oštro zabranjivao da ga očituju. 17Time se ispunilo Izaijino proročanstvo:

18“Ovo je moj ljubljeni Sluga,

kojega sam izabrao.

On je moja radost.

Duh svoj stavit ću na njega.

On će navješćivati pravdu narodima.

19Neće se prepirati ni vikati,

ulicama mu se neće čuti glasa.

20Ni zgažene trske neće slomiti,

ni ugasit žiška što tek tinja

sve dok ne ostvari pobjedu pravde.

21U njegovo će se ime uzdati narodi.”12:18-21 Izaija 42:1-4.

Isus i knez zloduha

(Mk 3:22-29; Lk 11:14-23; Lk 12:10)

22Tada Isusu dovedu zloduhom opsjednuta, slijepa i nijema čovjeka. Isus ga iscijeli te on progovori i progleda. 23Mnoštvo je osupnuto pitalo: “Da on nije Mesija, Sin Davidov?”

24Kad su za to čuli farizeji, rekoše: “Taj izgoni zle duhove pomoću Beelzebula, poglavice zlih duhova.”

25Znajući što misle, Isus im reče: “Svako podijeljeno kraljevstvo propada. Grad ili dom ne može opstati ako je iznutra razjedinjen. 26Ako dakle Sotona izgoni Sotonu, njegovo je kraljevstvo razjedinjeno. Kako će se onda održati? 27Ako ja zaista izgonim zle duhove uz pomoć Beelzebula, čijom ih pomoći istjeruju vaši sljedbenici? Zato će vas oni osuditi. 28Ali ako ja izgonim zloduhe pomoću Božjega Duha, onda je k vama stiglo Božje kraljevstvo. 29Ne možete ući u kuću snažnog čovjeka i opljačkati ga a da ga najprije ne svežete. Tek tada ga možete orobiti.

30Tko nije na mojoj strani, zapravo je protiv mene; i svatko tko sa mnom ne skuplja, zapravo rastjeruje. 31Zato će se, kažem vam, ljudima oprostiti svaki grijeh i bogohulstvo, ali hula na Svetoga Duha neće se oprostiti. 32Ipak, onome koji što kaže protiv Sina Čovječjega oprostit će se, ali kaže li što protiv Svetoga Duha, neće mu se oprostiti ni na ovome ni u budućemu svijetu.

Drvo se poznaje po plodovima

(Lk 6:43-45)

33Odlučite se dakle: ili je stablo dobro i donosi dobar rod ili je nevaljalo i donosi zao rod. Pa drvo se poznaje po plodovima. 34Zmijski rode! Kako biste i mogli govoriti dobro kad ste zli? Jer usta govore ono čega je srce prepuno. 35Dobar čovjek iz riznice svojega srca iznosi dobro, a zao čovjek zlo. 36A ja vam kažem da će ljudi za svaku bezrazložnu riječ koju izgovore položiti račun na Sudnji dan. 37Vlastite će te riječi opravdati ili osuditi.”

Jonin znak

(Mt 16:1-4; Mk 8:11-12; Lk 11:29-32)

38Zatim mu neki pismoznanci i farizeji rekoše: “Učitelju, htjeli bismo da nam pokažeš neki znak.”

39On im odgovori: “Samo zao i nevjernički naraštaj traži znak, ali neće mu se dati drugoga osim znaka proroka Jone. 40Kao što je Jona tri dana i tri noći proveo u utrobi morske nemani, tako ću i ja, Sin Čovječji, provesti u krilu zemlje tri dana i tri noći. 41Stanovnici Ninive ustat će protiv ovoga naraštaja na Sudu i osuditi ga jer su se oni obratili na Jonino propovijedanje. S vama je ovdje i veći od Jone! 42Kraljica Juga12:42 Kraljica od Sabe. ustat će protiv ovoga naraštaja na Sudu i osuditi ga jer je izdaleka došla čuti Salomonovu mudrost; s vama je ovdje i veći od Salomona.

Kad nečisti duh se vrati

(Lk 11:24-26)

43Kad nečisti duh iziđe iz čovjeka, luta bezvodnim mjestima tražeći odmora, ali ga ne nalazi. 44Tada kaže: ‘Vratit ću se u kuću iz koje sam izišao.’ Vrati se i svoj stari dom zatekne prazan, pometen i čist. 45Zatim ode pronaći drugih sedam duhova još gorih od sebe te svi oni uđu u čovjeka i u njemu se nastane. Na kraju tako čovjeku bude i gore nego prije. Tako će biti i ovome zlom naraštaju.”

Prava Isusova obitelj

(Mk 3:31-35; Lk 8:19-21)

46Dok je Isus još govorio mnoštvu, vani su stajali njegova majka i braća želeći s njime razgovarati. 47Netko mu je rekao: “Evo, tu su ti majka i braća. Žele s tobom razgovarati.”

48On odgovori: “Tko mi je majka? Tko su mi braća?” 49Pokaže zatim prema svojim učenicima. “Evo,” reče, “to su mi majka i braća! 50Zaista, tko god čini volju mojega nebeskog oca, taj mi je i brat, i sestra, i majka!”

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 12:1-50

Jesusca sabadopipish allita rurachun mandai tucunmi

(Mar 2:23-28; Luc 6:1-5)

1Chai qʼuipami Jesusca, Paipaj yachacujcunandij sabadopi chagra chaupi ñanta ricurca. Yachacujcunaca yaricachishpami, trigo umata pʼitishpa, cʼacushpa micurcacuna. 2Chashna ruracujta fariseocuna ricushpami, Jesustaca cashna nircacuna:

—Riquiari, Cambaj yachacujcunaca sabadopi ama rurachun nishcatamari ruracuncuna— nircacuna.

3Shina nijpipish Jesusca, cashnami nirca:

—David paipaj runacunandij yaricaihuan cashpa imata rurashcataca, ¿manachu yachanguichij? 4Illu, paica, Diospaj huasiman yaicushpaca, Diosman cushca tandacunatami paipaj runacunandij micurca. Chai tandacunataca, mandashcapi nishca shinaca, pi shujtaj mana micunallachu carca, curacunallami micuna carca. 5Mandashcallapitajmi, curacuna Diospaj huasipi sábado punllata mana huaquichishcatapish parlan. Shina cajpipish paicunataca, mana juchachishcachu. Chaitaca, ¿manachu ricushcanguichij? 6Caita uyaichij: Ñucacarin Diospaj huasitapish yallimari cani. 7Dios Quillcachishcapica: “Animalcunata ñucaman cushpa huañuchinapaj randica, shujtajcunata llaquij cachunmari munani” nishcata yachashpaca allichari canguichijman. Chaita yachashpaca, manapish ima millaita rurajcunataca, mana yanga juchachinguichijmanchu. 8Runa Aichayuj ñucaca, sábado punllapipish ima allita rurachunca, mandai tucunimari— nircami.

Maqui chaquishca runatami Jesús alliyachishca

(Mar 3:1-6; Luc 6:6-11)

9Chaimanta rishpaca Jesusca, tandanacuna huasimanmi yaicurca. 10Chai ucupica, chaquishca maquiyuj runami tiyacurca. Chaipi caj fariseocunaca, juchachingapajmi Jesustaca:

—¿Mandashcapica, sabadopipish ungushcacunata alliyachinalla ninchu?— nishpa tapurcacuna.

11Chaita tapujpimi, Jesusca cashna nirca:

—Maijan cancuna charicushca shujlla oveja, sábado punllapitaj jutcuman huashicujpica, ¿manachu llujshichinguichijman? 12Runacarin ovejatapish yallimari. Chashna cashcamantaca sábado punllapipish, allita ruranataca mandashcapica mana jarcanchu— nircami.

13Shina nishpa Jesusca, chai ungushca runataca:

—Maquita chutai— nijpi chutajpica, alliyashpa, caishuj maqui shinallataj allimi saquirirca.

14Jesús chashna rurajpimi, fariseocunaca chai huasi ucumanta llujshishpaca, Jesusta ima shina huañuchinata yuyarinacurca.

Jesusca Dios agllashca Servijmi

15Jesusca, Paita huañuchisha nicujta yachashpaca, chaimanta llujshishpa rircallami. Achcacuna Paita catishpa rijpi, Jesusca tucui ungushcacunatami alliyachirca. 16Chai alliyachishcacunataca cutin cutinmi:

—Ñuca pi cashcata, pajta piman huillanguichijman— nirca.

17Dios ima nishcata huillaj Isaías, ñaupaman Jesusmanta huillashcami pajtarca. Paimi cashna nishca:

18“Paica ñucata Servijmi, ñucami Paitaca agllarcani.

Paica ñuca cʼuyashcami, Paillami ñuca shunguta cushichin.

Ñuca Espirituta Paipi churashami.

Paica ñuca mandanatami, mana israelcunamanpish huillanga.

19Paica mana quichunacungachu, mana caparingachu.

Mai ñancunapi mana sinchita rimangachu.

20Paica ñalla urmacuj huishtu carrizotapish mana pʼaquingachu.

Ña huañunallata cushnicuj ninatapish, Pai tucuita mishashpa

mandana punllacama mana huañuchingachu.

21Paipaj shutipimi mana israelcunapish, shunguta churashpa shuyangacuna” nishcami.

Diospaj Espiritutami cʼamishcacuna

(Mar 3:20-30; Luc 11:14-23)

22Chai qʼuipami, Jesuspajmanca shuj runata pushamurcacuna. Chai runaca, supai japishca cashcamanta mana ricuj, mana rimajmi carca. Jesús alliyachijpica chai runaca rimarcallami, ricurcallami. 23Tucui chaita ricujcunaca, achcata mancharishpami:

—¿Cai Runaca Davidpaj Churichu imashi?— ninacurcacuna.

24Chashna ninacujta fariseocuna uyashpaca, cashnami nircacuna:

—Cai Runaca, supaicunata mandaj Beelzebuhuan cashpamari, supaicunataca llujshichin— nircacunami.

25Paicuna chashna yuyacujta yachashpami, Jesusca cashna nirca: «Maijan llajtata mandajcunapura pʼiñanacushpa chaupirishpa, caishuj chaishuj macanacujpica, paicuna mandacushcaca chingarinmanllami. Shinallataj maijan pueblopi causajcuna cashpa, huasi ucupuracuna cashpapish pʼiñanacushpaca, chʼicanyarinmanllami. 26Shinallataj Satanaspish, pai mandacushca supaicunallatataj llujshichishpa cachacushpaca, paicunapura pʼiñanacushca cashpallamari chashna ruranman. Shina ruracushpaca, paica ña mana mandashpa cati tucunmanchu. 27Caita yuyarichigari. Ñucataca: “Beelzebuhuan cashpamari, supaicunata llujshichin” nicunguichijmi. Cutin cancunapaj yachacujcunaca, ¿pihuan cashpataj supaicunataca llujshichin? Riquichij, paicunallatajmari, cancuna ñucata panda juchachicushcataca ricuchin. 28Ashtahuanpish ñucaca, Diospaj Espirituhuan cashpamari supaicunata llujshichini. Chashna rurashcamari, Taita Dios ña cancunata mandai callarishcata ricuchin. 29Pipish, maijan cʼari cʼari runapaj huasimanta imata shuhuasha nishpaca, paitarajmi huatan. Mana paitaraj huatashpaca, mana yaicui tucunchu. Paita huatashpallami, huasiman yaicushpa, imatapish shuhuai tucun.

30Pipish ñucata mana cʼuyajca, ñucata pʼiñajmi. Maijanpish mana ñucahuan tucushpa tandachijca, ñuca tandachishcatapish caita chaita shitanllami.

31Chaimantami cancunaman huillani: Diosca, pi ima millaita rurajpipish, Paita cʼamijpipish, chai juchataca anchuchingami. Ashtahuanpish Diospaj Espirituta pʼiñashpa cʼamishca juchataca, manataj anchuchingachu. 32Runa Aichayuj ñucata pʼiñashpa cʼamishcataca, Diosca perdonangami. Ashtahuanpish Diospaj jucha illaj Espirituta cʼamishcataca, cai causaipipish, shamuj punllacunapipish manataj perdonangachu.

33Cashna yuyarishun: Alli yurata charijpica, chai yurapica alli granomi pʼucun. Mana alli yurata charijpipish, chai yurapica ima alli granoca mana pʼucunchu. Ima yura cashcataca, granushcapi ricunallami. 34¡Culebra shina millai runacuna! Chashnataj millaicuna cashcamantaca, ¿ima shinataj allitaca rimai tucunguichigri? Shungupi junda tiyacushcatami, shimihuanca rimanguichij. 35Alli runaca, quiquin shungupi alli yuyaicunata charishcamantami, imatapish allicunataca riman. Millai runapish, paipaj shungupi millai yuyaicunata charishcamantami, imatapish millai shimicunallata riman. 36Cancunaman huillanimi: Cancuna imalla rurashcata Dios ricuchi punllapimi, imatapish mana yuyarishpa rimarishcacunataca ricuchinguichij. 37Chaipica, allita rimashca cajpica, Diosca, ‘Allimi cangui’ ningami. Mana allita rimashca cajpica, cantaca jatun llaquiman cachangami» nircami.

Jesustaca ‘Shuj señalta ricuchi’ nishcacunami

(Mar 8:12; Luc 11:24-26, 29-32)

38Chai qʼuipami, Mandashcata yachachijcunapish, fariseocunapish taucacuna Jesustaca:

—Yachachij, ñucanchijman ima señalta ricuchiari— nircacuna.

39Shina nijpi Jesusca, cashnami nirca:

—Cai millai, huainayaj runacunaca, ima señalta ricuchichunmari mañancuna. Manataj ima shujtaj señalta ricungacunachu. Dios ima nishcata huillaj Jonás shina tucushcallatami ricungacuna. 40Jonasca quimsa punlla, quimsa tutatami shuj jatun chalhuapaj huijsa ucupi carca. Runa Aichayuj ñucapish quimsa punlla, quimsa tutatami allpa ucupi casha. 41Dios llaquichi punllapica, Ninivepi causajcunami cancunataca, “Mana allitamari rurashcanguichij” ningapaj shamungacuna. Ninivepi causajcunaca Jonás huillajpica, Diosman cutirircacunami. Ñucacarin Jonastapish yallimari cani. 42Dios llaquichi punllapica, ura llajtata jatun mandaj huarmipishmi cancunataca, “Mana allitamari rurashcanguichij” ningapaj shamunga. Chai huarmica, yachaisapa Salomón yachachishcata uyangaraicullami, caru llajtamanta shamurca. Ñucacarin Salomontapish yallimari cani.

43Mapayachij supai shuj runamanta llujshishpaca, shitashca pambacunata purishpa, maipi causanata mashcashpapish, mana japinchu. 44Manataj japishpaca: “Ñuca ñaupa causacushcallamantaj tigrashalla” nirishpami tigran. Ña tigrashpaca, chai runataca pʼichashpa allichishca, chushajlla huasi ucuta shinami ricun. 45Chaita ricushcahuan, chai supaica paita yalli millai canchis supaicunata pushamushpami, chaicunandij chai runaman yaicushpa, paipi causancuna. Chaicunahuanca, chai runaca ñaupa ima shina cashcatapish yalli millaimi tucun. Cai millai runacunapish chashnallatajmi tucunga— nircami.

Jesustami mamapish, huauquicunapish ricugrishca

(Mar 3:31-35; Luc 8:19-21)

46Chai tucui gentecunaman Jesús huillacujpirajmi, paipaj mamapish, huauquicunapish chayamushpaca, paihuan parlanacungapaj canllapi shuyarcacuna. 47Chaipi cajcunamanta shujmi, Jesusmanca:

—Riqui, Quiquinpaj mama, huauquicunamari Quiquinhuan parlashun nishpa, canllapi shuyacuncuna— nishpa huillarca.

48Shina huillajpimi, Jesusca:

—¿Pitaj ñuca mama, pitaj ñuca huauquicuna?— nirca.

49Shina nishpa paipaj yachacujcunata maquihuan ricuchishpami, cashna nirca:

—Caicunamari ñuca mama, ñuca huauquicuna. 50Pipish Jahua pachapi caj ñuca Yaya munashcata rurajcunami ñuca huauqui, ñuca pani, ñuca mama— nircami.