Marko 6 – CRO & MTDS

Knijga O Kristu

Marko 6:1-56

Isusa ne prihvaćaju u Nazaretu

(Mt 13:54-58; Lk 4:16-30)

1Isus ode odande i vrati se s učenicima u svoj zavičaj, u Nazaret. 2Sljedeće subote ode u sinagogu i počne poučavati. Mnogi ljudi su se divili i govorili: “Odakle mu ta mudrost i sila kojom čini takva čudesa? 3Nije li on drvodjelja, Marijin sin, Jakovljev, Josijin, Judin i Šimunov brat? Nisu li mu sestre tu među nama?” I sablaznili su se zbog njega.

4Isus im reče: “Proroku ne iskazuju čast jedino u njegovu zavičaju, među rodbinom i u njegovu domu.” 5Zbog njihove nevjere nije mogao ondje učiniti nikakva čuda, samo je iscijelio nekoliko bolesnika položivši na njih ruke. 6Čudio se njihovoj nevjeri.

Isus šalje dvanaestoricu apostola

(Mt 10:1, 9-14; Lk 9:1-6)

Išao je po selima i poučavao. 7Pozvao je sebi Dvanaestoricu te ih počeo slati po dvojicu dajući im vlast da izgone nečiste duhove.

8Zapovjedio im je da na put ne ponesu ništa osim štapa—ni kruha, ni torbu, ni bakrena novca koji se običavao nositi u pojasu. 9Reče im da obuju sandale, ali da ne ponesu ni ogrtača. 10Kazao je: “Kad boravite u nekome mjestu, stanujte u jednoj kući i ne mijenjajte smještaj. 11Ako vas u nekome mjestu ne prihvate ili ne poslušaju, stresite i prašinu s nogu kad odlazite. To će biti znak da ste ga prepustili njegovoj sudbini.”

12Tako su učenici otišli i propovijedali o pokajanju. 13Mnoge su zloduhe istjerali i mnogo bolesnika pomazali uljem i iscijelili.

Smrt Ivana Krstitelja

(Mt 14:1-12; Lk 9:7-9)

14Ubrzo je i kralj Herod Antipa čuo za Isusa jer se o njemu posvuda govorilo. Neki su govorili: “To je od mrtvih uskrsnuo Ivan Krstitelj pa sad u njemu djeluju čudesne sile.” 15Drugi su pak govorili da je Isus starodrevni prorok Ilija. Treći su tvrdili da je on novi prorok poput onih iz prošlosti.

16Herod na to reče: “To je Ivan komu sam dao odrubiti glavu. Uskrsnuo je!” 17Herod je, naime, zapovjedio da Ivana okuju u lance i bace u tamnicu zbog Herodijade, žene Herodova brata Filipa. 18Herod ju je uzeo za ženu, a Ivan ga je opominjao: “Nije se dopušteno ženiti ženom vlastitog brata!” 19Herodijada je zato zamrzila Ivana i htjela ga je ubiti, ali to nije mogla učiniti 20jer je Herod poštivao Ivana. Znao je da je svet i dobar čovjek i zato ga je štitio. Iako bi se uvijek uznemirio kad bi razgovarao s Ivanom, Herod ga je rado slušao.

21Na posljetku se Herodijadi pružila prigoda. Herodu je bio rođendan te je priredio gozbu za svoje dvorane, visoke časnike i najuglednije građane Galileje. 22Herodijadina kći plesala za Heroda i njegove uzvanike i svima se svidjela. “Traži od mene što ti drago,” reče kralj djevojci, 23“pa bila to i polovica mojega kraljevstva, i dat ću ti što zatražiš!”

24Djevojka iziđe i upita majku: “Što da tražim?”

A ona odgovori: “Traži glavu Ivana Krstitelja!”

25Djevojka požuri natrag kralju te mu reče: “Zapovjedi da mi na pladnju donesu glavu Ivana Krstitelja, i to odmah!”

26Kralj se ražalosti, ali zbog toga što se zakleo i zbog uzvanika ne htjede ju odbiti. 27Odmah naredi krvniku da donese Ivanovu glavu. Krvnik ode u tamnicu, odrubi Ivanu glavu 28te je na pladnju dade djevojci, a ona ju odnese majci. 29Kad za to doznaše Ivanovi učenici, dođu uzeti njegovo tijelo da ga polože u grob.

Isus hrani pet tisuća ljudi

(Mt 14:13-21; Lk 9:10-17; Iv 6:1-13)

30Apostoli se s putovanja vrate Isusu te ga izvijeste o svemu što su činili i što su poučavali. 31Isus im predloži: “Sklonimo se malo u osamu da se odmorimo.” Jer je dolazilo i odlazilo toliko ljudi da nisu imali vremena ni jesti.

32Otisnu se tako lađom prema mirnijemu mjestu. 33No mnogi su ih opazili kako odlaze pa su ljudi iz mnogih mjesta potrčali onamo obalom i stigli prije njih. 34Kad je izišao iz lađice, ugleda silan narod pa se sažali nad njima jer su bili kao ovce bez pastira pa ih je dugo poučavao.

35Kad je dan poodmaknuo, pristupe mu njegovi učenici i kazaše: “Pust je ovo kraj a već je i kasno. 36Otpusti ljude da mogu otići na okolna imanja i sela te si kupiti što za jelo!”

37“Vi ih nahranite!” odgovori im Isus.

“Čime?” upitaju. “Trebalo bi nam cijelo bogatstvo6:37 U grčkome: dvjesto denara. da se kupi hrana za toliko mnoštvo!”

38“Pogledajte koliko hrane imate”, reče im.

Vrate se i kažu da imaju pet kruhova i dvije ribe. 39Isus im zapovjedi da posjedaju u skupine po zelenoj travi. 40Posjedali su u skupine od stotinu i od pedeset ljudi. 41Isus uzme pet kruhova i dvije ribe, pogleda u nebo i blagoslovi hranu te razlomi kruhove. Dade ih zatim učenicima da podijele ljudima. Također svima podijeli i one dvije ribe. 42Svi su jeli dok se nisu nasitili 43i još poslije pokupe punih dvanaest košara preostalih ulomaka te ostatak riba. 44A nahranilo se pet tisuća muškaraca.

Isus hoda po vodi

(Mt 14:22-33; Iv 6:16-21)

45Odmah zatim Isus natjera učenike da uđu u lađu i da preplove na drugu obalu, prema Betsaidi, dok on otpusti mnoštvo. 46Pošto se rastao s ljudima, otišao je u goru da se moli.

47Bila je noć, učenici su bili u lađi nasred jezera, a on sam na kopnu. 48Opazi da jedva veslaju boreći se s nasuprotnim vjetrom te oko tri ure ujutro6:48 U grčkome: oko četvrte noćne straže. krene prema njima hodajući po vodi. Htio im je prići, 49ali kad ga ugledaju kako hoda po vodi prema njima, vrisnu od straha misleći da je sablast. 50Svi su ga vidjeli i prestrašili se. Ali on im odmah reče: “Samo hrabro! Ja sam! Ne bojte se!” 51Tada su ušli u lađu i vjetar prestane. Učenike je zaprepastilo to što su vidjeli. 52Još nisu shvaćali značenje čuda s umnoženim kruhom jer su im srca bila tvrda i nisu vjerovali.

Isus ozdravlja sve koji ga dotaknu

(Mt 14:34-36)

53Preplove jezero i pristanu u Genezaretu te privežu lađu 54i iziđu. Ljudi ga odmah prepoznaju 55i rastrče se po cijelomu kraju da razglase vijest o njegovu dolasku te mu počnu donositi bolesnike na nosilima. 56I u koji god bi grad, selo ili zaselak ušao, polijegali bi bolesnike na trgove i ulice te ga molili da im dopusti dotaknuti barem skut njegove haljine—i svi koji bi ga dotaknuli ozdravljali su.

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Marcos 6:1-56

Jesustaca Paipaj quiquin llajtapimi mana chasquishcacuna

(Mat 13:53-58; Luc 4:16-30)

1Jesusca chaimanta llujshishpaca, Paipaj yachacujcunandijmi Paipaj quiquin llajtaman tigrarca. 2Sábado punlla chayamujpica, tandanacuna huasipimi yachachi callarirca. Paita uyajcunaca, achcacunami jatunta mancharishpa, cashna tapunacurcacuna:

—¿Caica maimantataj caicunataca yachachinchu, imamí? ¿Maipishi cai tucuitaca yachamurca? Cai tucui milagrocunatapishmari Paipaj maquihuan ruran. 3¡Caica Mariapaj churi, Jacobopaj, Josepaj, Judaspaj, Simonpaj huauqui carpinterollamari! Illu Paipaj panicunapish, caipi ñucanchijpurallapitajmi— ninacushpami, Jesusmantaca pʼiñarircacuna.

4Ashtahuanpish Jesusca:

—Dios ima nishcata huillajtaca, maipipish alli chasquishpa uyanllacunami. Ashtahuanpish quiquin llajtapimi, quiquin familiamanta callarishpa mana uyashun nincuna— nircami.

5Jesusca, Paita mana crijpimi, Paipaj llajtapica mana achca milagrocunata rurarca. Huaquin ungushcacunallatami, paicunapaj jahuapi maquita churashpa alliyachirca.

6Paicuna manataj crijpimi, Jesusca jatunta mancharirca. Shina cajpipish chai muyundij llajtacunapica, tucui pueblocunapimi yachachishpa purirca.

Chunga ishqui yachacujcunatami huillachun cachashca

(Mat 10:5-15; Luc 9:1-6)

7Chai qʼuipaca, chunga ishqui yachacujcunata cayashpami, ishqui ishquita cacharca. Paicunamanca, mapa espiritucunata llujshichi tucunatami curca. 8Ñanpajpish mochilata, tandata, quinllullipi cullquitapish ama apachun, taunata aisashcalla richunmi mandarca. 9Shinallataj pargatetapish, churanacunatapish churarishcalla, ama shujtajtaca apachunmi mandarca.

10Cashnapishmi nirca: «Maiman chayashpapish, shuj huasiman yaicushpaca, chai llajtamanta llujshingacama chaillapitaj saquiringuichijlla. 11Mai llajtapi mana uyashun nishpa mana chasquijpica, chai llajtamanta llujshinguichijlla; llujshicushpaca, cancunapaj chaquipi japirishca yutʼul allpatapish, paicuna ricucunpi chaspishpa ringuichij. Dios llaquichi punllapica Sodomatapish, Gomorratapish yallitami, paicunapaj pueblocunapi causajcunataca llaquichinga, chaica chashnatajmi» nircami.

12Yachacujcuna llujshishpaca, gentecuna Diospajman cutirichunmi huillarcacuna. 13Shinallataj achca supaicunatapish llujshichishpami cacharcacuna. Ungushcacunatapish achcacunatami, aceitehuan llihuishpa alliyachircacuna.

Bautiźaj Juantaca huañuchishcami

(Mat 14:1-12; Luc 9:7-9)

14Jesusmantaca, tucui llajtacunapimi parlanacurcacuna. Chaimantami jatun mandaj Herodespish Paimanta ashtahuan yachaj chayarca. Huaquincunaca: «Bautiźaj Juanmari huañushcacunapaj chaupimanta causarishca canga. Chaimantami, cashna milagrocunataca rurai tucunga» ninacurcami.

15Shujtajcunaca: «Eliasmi» nircacunami. Cutin maijancunaca: «Caica, Dios ima nishcata ñaupa huillajcuna shinallataj, shujtaj huillajmari canga» nircacunami.

16Chaita uyashpami, Herodesca: «Chaica, cungata ñuca pʼitichishca Juanmari canga. Paimari huañushcacunapaj chaupimanta causarishca canga» nircami.

17Chai Herodesllatajmi Juantaca japinaman cachashpa, cadenahuan huatachishpa, preźu churachishca carca. Herodesmari paipaj huauqui Felipepaj huarmi Herodias-huan pushanacushpa causacurca. 18Chaimantami, Juanca Herodestaca: «Mandashcapica, quiquin huauquipaj huarmihuan pushanacushpa causachunca jarcanmari» nishca carca.

19Chaimantami Herodiasca, ima shinapish huañuchichingapaj chapashpapish, mana huañuchichi tucurca. 20Herodesca, Juantaca cashcata ruraj, jucha illaj imata mana juchachipaj runa cashcata yachashpa manchashcamantami, mana llaquichichun saquishpa, charicurcalla. Pai huillajpica mancharishpapish, ashtahuanmi uyanachij carca.

21Herodías yuyacushca punllaca chayarcatajmi. Herodesmari, pai huacharishca punlla pajtajpi fiestata ruracurca. Chaimanca jatun pushajcunatapish, juezcunatapish, Galileamanta jatuncunatapish cayashpami, jatun micuita caracurca. 22Chaipimari, Herodiaspaj ushushica, micucun ucuman yaicushpa tushurca. Chashna tushujtaca Herodespish, paihuan meźapi tiyacujcunapish achcatami ricunachircacuna. Chaimantami jatun mandaj Herodesca, chai solterataca cashna nirca:

—Imata nishpapish mañailla, ñucaca cushallami. 23Mana llullanichu, cushatajmi. Ñuca mandacun llajtata chaupicama mañajpipish, cushallami— nirca.

24Chaimanta llujshishpami, paipaj mamataca:

—¿Imatataj mañashari?— nijpi, chai huarmica:

—Bautiźaj Juanpaj umata mañaiari— nirca.

25Chaimantami chai solteraca, callpashpa yaicushpa, jatun mandajtaca:

—Bautiźaj Juanpaj umata cunantaj shuj platopi cuhuairi— nishpa mañarca.

26Chashna nijpi jatun mandajca, achcatami llaquirirca. Llaquiricushpapish micucujcunapaj ñaupajpi: “Dios ricucunpimi nini” nishcamantaca, mana huashaman tigrari tucurcachu. 27Chashna nijpi jatun mandajca, Juanpaj umata pʼitishpa apamuchun, shuj chapajta ña cacharcallami. 28Chapaj rishpaca, huichcashca ucullapitaj Juanpaj umata pʼitishpami, shuj platopi apamushpa solteraman curca. Paica mamamanmi curca. 29Juanpaj yachacujcuna chaita yachaj chayashpaca, Paipaj aichataca apashpami, jutcupi churarcacuna.

Jesusca pichca huaranga runacunamanmi carashca

(Mat 14:13-21; Luc 9:10-17; Juan 6:1-14)

30Chai punllacunami huillagrichun Jesús mingashcacunaca ña cutin paipajman tigrashpa paihuan tandanacurcacuna. Chaipimi paimanca tucui imalla rurashcatapish, yachachishcatapish parlarcacuna.

31Jesusca, mana jahualla gentecuna Paipajman shamucun tigracun cajpimi, micungapajllapish mana pajtarirca. Chaimantami Jesusca:

—Pi mana causan chulunllapi ashata samaringuichij, cancunalla chʼicanyashpa jacuchij— nirca.

32Chaimantami pi mana causan, chulunllaman barcopi rircacuna. 33Ashtahuanpish paicuna chaimanta caruyashpa ricujtaca, achcacunami ricushpa rijsircacuna. Chaimantaca, pueblocunamanta chaquillahuan rishpami, paicuna chayana cashcamanca, paicunata ñaupashpa tandanacurcacuna. 34Barcomanta llujshishpaca Jesusca, chai tucui achcacuna tandanacushpa shuyacushcata ricushpaca, michij illajlla ovejacuna shina cajpimi llaquirca. Chaimantami, achca yachanacunata yachachi callarirca. 35Ña yallitaj chishi cajpimi, yachacujcuna Jesuspajman cʼuchuyamushpaca, cashna nirca:

—Cai pambapica, pi mana causanca, ña yalli chishipishmari tucun. 36Paicunaca, ima micunata manamari charincunachu. Cai muyundij uchilla pueblocunaman, aillu llajtacunaman rishpa tandata randigrichun, ‘Cayacama’ niari— nircacunami.

37Shina nijpi Jesusca:

—Cancunallataj caraichigari— nircami.

Chashna nijpi, yachacujcunaca:

—¿Ishqui patsaj denariohuan tandata randishpachu, chai tucuimanca carachun ningui imatagari?— nircacunami.

38Shina nijpi, Jesusca:

—¿Mashna tandacunatataj charinguichij? Richij, ricumugrichij— nircami.

Chashna nijpi ña ricumushpaca:

—Pichca tanda, ishqui chalhuallami tiyashca— nircacunami.

39Shina nijpica, tucuicunallatataj mirga mirgapi raquishpa, qʼuihua pambapi tiyachichunmi mandarca. 40Chaimantami maipica patsajpura, maipica pichca chungapura tiyarircacuna. 41Jesusca pichca tandata, ishqui chalhuatapish japishpami, jahua pachata huichilla ricushpa Diosta pagui nirca. Chaimantaca, tandacunata asha ashalla chaupishpami yachacujcunaman curca. Paicunami tandatapish, ishqui chalhuatapish tucuicunaman raquircacuna. 42Tucuicunami mana nijta micurcacuna. 43Puchushca tandatapish, chalhuacunatapish chunga ishqui canasta jundatami tandarcacuna. 44Micujcunaca, pichca huaranga cʼaricunami carca.

Yacu jahuatami Jesús purishca

(Mat 14:22-27; Juan 6:16-21)

45Jesusca, yachacujcunata barcopi yaicuchishcahuanmi, cucha chʼimbanij Betsaidaman ñaupachishpa cacharca. Ashtahuanpish Paica, chai tucuicunata ‘Minchacamachij’ ningapaj saquirircarajmi. 46‘Minchacamachij’ nishpaca, Diosta mañanamanmi Jesusca urcuman rirca.

47Ña tutayacuitaca, barcopi ñami cuchata chaupiyacurcacuna. Jesusca, Paillami allpapiraj carca. 48Yachacujcunaca, achca huaira jarcajpimi, remocunahuan barcota ñaupajman tʼangashpa, yallitaj shaicurcacuna. Jesusca chaita ricushpami, ñalla pacaricujtaca, paicunapajman yacu jahuata purishpa shamurca. Paicunata ñaupashpa rishalla yuyacurcapishmi. 49Yacu jahuata purimujta ricushpaca, ‘Ayami’ yuyashpami caparirircacuna. 50Tucuicuna chashna achcata mancharijta ricushcahuanmi, Jesusca paicunataca:

«Chailla, chailla, Ñucamari cani. ¡Ama mancharichijchu!» nirca.

51Paicuna ricun barcopi Jesús huichiyajpica, huairaca sirirircallami. Chaimantami paicunaca achcata mancharishpa, cushicurcacuna. 52Paicunapaj shungucunaca sinchiyashca cashpami, tandacunata carajta ricushpapish, manaraj yuyaita japishcacuna carca. Chaimantami Jesús mandajpi, yacu casijlla tucujpi cushicurcacuna.

53Cuchata ña chʼimbashpaca, Genesaret llajtaman chayashpami, chai cucha uripi uriyarcacuna. 54Barcomanta paicuna uriyancami, chaipi causajcunaca Jesusta rijsircacuna. 55Chai tucui muyundij llajtacunata puricujpica, ungushcacunatami maimantapish chacanacunapi, Jesuspajman apamurcacuna. 56Aillu llajtacunaman, pueblocunaman, mai carucunaman rijpipish, Pai maita rina ñancunapimi ungushcacunataca churarcacuna. Chaicunaca, Jesustaca: “Quiquinpaj jahua churana chupallapipish tuparichun saquihuai” nishpami mañarcacuna. Paipaj churanapi tuparijcunaca, tucuicunami alliyarca.