Yeremia 51 – ASCB & LCB

Asante Twi Contemporary Bible

Yeremia 51:1-64

1Yei ne deɛ Awurade seɛ:

“Monhwɛ, mɛkanyane ɔsɛefoɔ bi honhom

atia Babilonia ne nnipa a wɔwɔ Leb Kamai.

2Mɛsoma amanfrafoɔ akɔ Babilonia

sɛ wɔnkɔhuhu ne so na wɔnsɛe nʼasase;

wɔbɛtia no wɔ afanan nyinaa

wɔ nʼamanehunu da no.

3Mma agyantoni mpoma nʼagyan,

mma ɔnhyɛ ne nkataboɔ.

Mma ne mmeranteɛ mfa wɔn ho nni;

sɛe nʼakodɔm no pasaa.

4Wɔbɛhwehwe ase a wɔatotɔ wɔ Babilonia,

a wɔapirapira yie wɔ ne mmɔntene so.

5Na Asafo Onyankopɔn Awurade,

nnyaa Israel ne Yuda hɔ.

Ɛwom sɛ afɔdie ahyɛ wɔn asase no so ma

wɔ Israel Ɔkronkronni no anim, nanso ɔkɔ so ara yɛ wɔn Onyankopɔn.

6“Monnwane mfiri Babilonia!

Montu mmirika mpere mo nkwa!

Mommma wɔnsɛe mo ɛsiane wɔn bɔne enti.

Awurade aweretɔberɛ aso;

ɔde deɛ ɛfata no bɛtua wɔn ka.

7Na Babilonia yɛ sikakɔkɔɔ kuruwa wɔ Awurade nsam;

ɔmaa asase nyinaa boroo nsã.

Aman no nom ne nsã;

ɛno enti, afei, wɔabobɔ adam.

8Babilonia bɛhwe ase abubu mpofirim.

Montwa ne ho agyaadwoɔ!

Mompɛ ne yea no ano aduro;

ebia ne ho bɛtɔ no.

9“ ‘Anka yɛbɛsa Babilonia yadeɛ,

nanso wɔntumi nsa no yadeɛ;

momma yɛnnya no hɔ na obiara nkɔ nʼankasa asase so,

ɛfiri sɛ nʼatemmuo aduru ɔsorosoro.

Ɛforo ɔsoro te sɛ omununkum.’

10“ ‘Awurade abu yɛn bem.

Mommra, momma yɛnka wɔ Sion,

deɛ Awurade yɛn Onyankopɔn ayɛ.’

11“Monse agyan no ano!

Momfa nkataboɔ no!

Awurade ahwanyane Mede ahemfo no,

ɛfiri sɛ ne botaeɛ ne sɛ ɔbɛsɛe Babilonia.

Awurade bɛtɔ were

aweretɔ ama nʼasɔrefie no.

12Mompagya frankaa bi ntia Babilonia afasuo!

Mommia banbɔ mu,

momma awɛmfoɔ no nnyinagyina.

Monsiesie ahintaeɛ!

Awurade bɛma nʼatirimpɔ aba mu,

deɛ wahyɛ atia Babilonia no.

13Mo a motete nsuwansuwa bebree ho

na akoradeɛ abu mo so,

mo awieeɛ aba,

ɛberɛ a ɛsɛ sɛ wɔtwa mo twene no.

14Asafo Awurade aka ne ho ntam sɛ:

mede nnipa bɛhyɛ wo ma sɛ mmɛbɛ,

na wɔabɔ ose wɔ wo so.

15“Ɔde ne tumi bɔɔ asase;

ɔtoo ewiase fapem wɔ ne nyansa mu

na ɔde ne nhunumu trɛɛ ɔsorosoro mu.

16Sɛ ɔbobɔm a, ɔsoro nsuo woro so;

ɔma omununkum ma ne ho so firi nsase ano.

Ɔsoma anyinam ka ɔsutɔ ho

na ɔma mframa bɔ firi nʼakoradan mu.

17“Onipa biara nnim nyansa, na ɔnni nimdeɛ;

sikadwumfoɔ biara anim agu ase, ɛsiane nʼahoni enti.

Ne nsɛsodeɛ yɛ atorɔ;

wɔnni ahome biara wɔ wɔn mu.

18Wɔn ho nni mfasoɔ, wɔyɛ aseredeɛ nneɛma;

sɛ wɔn atemmuo duru so a, wɔbɛyera.

19Deɛ ɔyɛ Yakob Kyɛfa no nte sɛ yeinom,

ɛfiri sɛ ɔno ne adeɛ nyinaa Yɛfoɔ

a nʼadedie abusuakuo ka ho bi.

Asafo Awurade ne ne din.

20“Woyɛ me ko asaeɛ,

mʼakodeɛ a mede kɔ ɔsa;

mede wo dwerɛ amanaman,

mede wo sɛe ahennie bebree,

21mede wo bobɔ apɔnkɔ ne wɔn sotefoɔ,

teaseɛnam ne wɔn kafoɔ,

22mede wo dwerɛ mmarima ne mmaa,

mede wo dwerɛ nkɔkoraa ne mmabunu,

mede wo dwerɛ mmeranteɛ ne mmabaawa,

23mede wo dwerɛ nnwanhwɛfoɔ ne nnwankuo,

mede wo dwerɛ akuafoɔ ne anantwie,

mede wo dwerɛ amradofoɔ ne adwumayɛfoɔ.

24“Mɛtua Babilonia ne wɔn a wɔtete Babilonia ka wɔ mfomsoɔ a wɔayɛ wɔ Sion nyinaa, wɔ wʼanim,” Awurade na ɔseɛ.

25“Ao, bepɔ sɛefoɔ me ne wo anya,

wo a wosɛe asase nyinaa no,”

Awurade na ɔseɛ.

“Mɛtene me nsa wɔ wo so

mɛpia wo afiri abotan no so,

na mayɛ wo sɛ bepɔ a ɛnka hwee.

26Wɔremfa ɔboɔ biara mfiri wo so nyɛ tweatiboɔ

anaa sɛ fapem mpo,

ɛfiri sɛ wobɛda mpan afebɔɔ,”

Awurade na ɔseɛ.

27“Mompagya frankaa wɔ asase no so!

Monhyɛn totorobɛnto no wɔ amanaman no mu!

Monsiesie amanaman no ma wɔnkɔko ntia no;

Momfrɛfrɛ saa ahennie ahodoɔ yi ntia no:

Ararat, Mini ne Askenas.

Monnyi ɔsahene ntia no;

momfa apɔnkɔdɔm te sɛ mmɛbɛ mmra.

28Monsiesie amanaman no ma wɔntu ne so sa,

mo ne Mede ahemfo,

wɔn amradofoɔ ne wɔn adwumayɛfoɔ nyinaa,

ne aman a wɔdi wɔn so nyinaa.

29Asase no woso, na ɔnukanuka ne mu,

ɛfiri sɛ Awurade atirimpɔ a ɛtia Babilonia

sɛ ɔbɛsɛe Babilonia asase a

obiara rentumi ntena so no nsesaeɛ.

30Babilonia nnɔmmarima agyae ko;

wɔhyehyɛ wɔn aban mu.

Wɔn ahoɔden asa;

wɔayɛ sɛ mmaa.

Wɔatoto nʼatenaeɛ ahodoɔ no mu ogya,

na wɔabubu nʼapono akyi adaban.

31Abɔfoɔ didi so

asomafoɔ didi so a

wɔrekɔbɔ Babiloniahene amaneɛ sɛ,

wɔafa ne kuropɔn no,

32wɔagye atwaeɛ a ɛdeda asubɔnten no so afa,

na wɔde ogya ato ɔwora no mu,

na asraafoɔ no abɔ huboa.”

33Yei ne deɛ Asafo Awurade, Israel Onyankopɔn, seɛ:

“Ɔbabaa Babilonia ayɛ sɛ ayuporobea

wɔ ɛberɛ a wɔretiatia hɔ.

Aka kakraa bi, na ɛberɛ a ɛsɛ sɛ wɔtwa no sɛ nnɔbaeɛ no aduru.”

34“Babiloniahene Nebukadnessar adwerɛ yɛn,

ɔde yɛn ato ɔhaw mu,

wayɛ yɛn sɛ ahina a hwee nni muo.

Wamene yɛn sɛ ɔtweaseɛ no

na ɔde yɛn nneɛma a ɛyɛ dɛ ahyɛ ne yafunu ma,

na wape yɛn afiri nʼanom agu.

35Ma ayakayakadeɛ a wɔde dii yɛn honam no mmra Babilonia so,”

nnipa a wɔtete Sion na wɔka.

“Ma yɛn mogya ngu wɔn a wɔtete Babilonia so,”

Yerusalem na ɔka.

36Enti yei ne deɛ Awurade seɛ:

“Hwɛ, mɛdi mo asɛm ama mo

na matɔ were ama mo;

Mɛma ɛpo a ɛwɔ no no awe

na mama ne asutene awewe.

37Babilonia bɛyɛ mmubuiɛ sie,

sakraman atu

ahodwiredeɛ ne fɛdideɛ,

baabi a obiara nteɛ.

38Ne nkurɔfoɔ nyinaa bobom sɛ agyata,

wɔpɔ so te sɛ agyata mma.

39Nanso ɛberɛ a wɔahwanyane wɔn ho no

mɛto ɛpono ama wɔn

na mama wɔaboboro nsã

sɛdeɛ wɔde nteateam bɛdi ahurisie,

na wɔadeda a wɔrennyane bio,”

Awurade na ɔseɛ.

40“Mede wɔn bɛba

te sɛ nnwammaa a wɔrekɔkum wɔn,

te sɛ, nnwennini ne mpapo.

41“Wɔbɛfa Sesak,

Sesak a agye asase nyinaa ayɛyie no!

Babilonia bɛyɛ ahodwiredeɛ

wɔ amanaman no mu!

42Ɛpo bɛbunkam afa Babilonia so;

na nʼasorɔkye bɛkata ne so.

43Ne nkuro bɛda mpan.

Ɛbɛyɛ anweatam a ɛso awo,

asase a obiara nte soɔ,

na obiara nntu ɛkwan mfa so.

44Mɛtwe Bel aso wɔ Babilonia

na mama wape deɛ wamene agu.

Amanaman no nnto santene nkɔ ne nkyɛn bio.

Na Babilonia ɔfasuo bɛbubu.

45“Me nkurɔfoɔ, Momfiri ne mu mfi!

Montu mmirika mpere mo nkwa!

Monnwane mfiri Awurade abufuhyeɛ ano.

46Mommma mo bo ntu na monnsuro

sɛ mote atesɛm wɔ asase no so a;

atesɛm bɛba afeɛ yi na foforɔ bɛba afedan,

basabasayɛ ho atesɛm bɛba asase no so

a ɛfa sodifoɔ a wɔsɔre tia afoforɔ ho.

47Na ampa ara ɛberɛ no bɛba

a mɛtwe Babilonia ahoni aso;

nʼasase no nyinaa anim bɛgu ase

na nʼatɔfoɔ nyinaa bɛhwehwe ase wɔ ne so.

48Ɔsoro ne asase ne deɛ ɛwo mu nyinaa

de ahosɛpɛ bɛteam agu Babilonia so,

ɛfiri sɛ ɔsɛefoɔ bɛfiri atifi fam

abɛto ahyɛ ne so,”

Awurade na ɔseɛ.

49“Ɛsɛ sɛ Babilonia hwe ase, ɛsiane Israel atɔfoɔ enti,

sɛdeɛ atɔfoɔ a wɔwɔ ewiase nyinaa ahwehwe ase

ɛsiane Babilonia enti no.

50Mo a mo adwane afiri akofena ano,

monkɔ na monntwentwɛn mo nan ase!

Monkae Awurade wɔ akyirikyiri asase so,

na monnwene Yerusalem ho.”

51“Wɔagu yɛn anim ase,

ɛfiri sɛ wasopa yɛn

na fɛreɛ akata yɛn anim,

ɛfiri sɛ amanfrafoɔ ahyɛne

Awurade efie kronkronbea ahodoɔ hɔ.”

52“Nanso nna bi reba,” Awurade na ɔseɛ,

“a mɛtwe nʼahoni aso,

na nʼasase so nyinaa

apirafoɔ bɛsi apinie.

53Sɛ Babilonia kɔka ɔsoro mpo,

na ɔmiamia nʼaban tenten banbɔ mu a,

mɛsoma ɔsɛefoɔ abɛtia no,”

Awurade na ɔseɛ.

54“Osu nnyegyeeɛ bi firi Babilonia,

ɔsɛeɛ kɛseɛ bi nnyegyeeɛ

firi Babiloniafoɔ asase so.

55Awurade bɛsɛe Babilonia;

ɔbɛma nʼasotuatua nnyegyeeɛ no agyae.

Atamfoɔ a wɔte sɛ ahum bɛtu sɛ nsuo akɛseɛ aba ne so;

wɔn mmobom bɛgyegye.

56Ɔsɛefoɔ bi bɛba abɛtia Babilonia;

wɔbɛfa ne nnɔmmarima nnommum

na wɔbɛbubu wɔn tadua mu.

Ɛfiri sɛ Awurade yɛ Onyankopɔn a ɔhyɛ anan mu;

ɔbɛtua so ka pɛpɛɛpɛ.

57Mɛma nʼadwumayɛfoɔ ne nʼanyansafoɔ aboro nsã,

nʼamradofoɔ, ne mpanimfoɔ ne nnɔmmarima nso saa ara;

wɔbɛdeda afebɔɔ a wɔrennyane,”

sei na ɔhempɔn a ne din ne Asafo Awurade no seɛ.

58Yei ne deɛ Asafo Awurade seɛ:

“Wɔbɛdwiri Babilonia afasuo a ɛtrɛ no agu fam

na wɔbɛto nʼapono a ɛwoware no mu ogya;

nnipa no ha wɔn ho kwa,

ɔman no adwumayɛ ma ogya no dɛre mmom.”

59Yei ne asɛm a Yeremia ka kyerɛɛ Neria babarima Seraia a ɔyɛ adwumayɛfoɔ panin na ɔyɛ Maseia nana no, ɛberɛ a ɔne Yudahene Sedekia kɔɔ Babilonia wɔ nʼadedie afe a ɛtɔ so ɛnan no mu. 60Na Yeremia atwerɛ amanehunu a ɛbɛba Babilonia so no nyinaa agu nwoma mmobɔeɛ so, deɛ watwerɛ a ɛfa Babilonia ho nyinaa. 61Ɔka kyerɛɛ Seraia sɛ, “Sɛ woduru Babilonia a, hwɛ sɛ wo bɛkenkan saa nsɛm yi nyinaa sɛdeɛ obiara bɛte. 62Afei, ka sɛ, ‘Ao Awurade, woaka sɛ wobɛsɛe beaeɛ yi sɛdeɛ onipa anaa aboa biara rentumi ntena so; na ɛbɛda mpan afebɔɔ.’ 63Sɛ wokenkane nwoma mmobɔeɛ yi wie a, kyekyere fam ɛboɔ ho, na to twene Asubɔnten Eufrate mu. 64Afei ka sɛ, ‘Sei na Babilonia ne ne nkurɔfoɔ bɛmem a wɔrensɔre bio, ɛsiane amanehunu a mede bɛba ne so no enti.’ ”

Yeremia nsɛm no awieeɛ nie.

Luganda Contemporary Bible

Yeremiya 51:1-64

Ekibonerezo kya Babulooni

1Bw’ati bw’ayogera Mukama nti,

“Laba, ndiyimusa omwoyo gw’omuzikiriza

alumbe Babulooni n’abantu ba Lebukamaayi.

2Ndituma abagwira e Babulooni

bamuwewe era bazikirize ensi ye;

balimulumba ku buli luuyi

ku lunaku olw’okuzikirira kwe.

3Omulasi talikuba busaale bwe,

taliyambala wadde ebyambalo bye ebyokulwanyisa.

Temusonyiwa batabani be;

muzikiririze ddala amaggye ge.

4Baligwa nga battiddwa e Babulooni,

nga batuusiddwako ebiwundu eby’amaanyi mu nguudo ze.

5Kubanga Yuda ne Isirayiri tebinnalekebwa

Katonda waabwe, oyo Mukama Katonda ow’Eggye,

wadde ng’ensi yaabwe esingiddwa omusango

mu maaso g’Omutukuvu wa Isirayiri.

6“Mudduke Babulooni.

Mudduke okuwonya obulamu bwammwe.

Temusaanawo olw’ebibi bye.

Kiseera kya Mukama okwesasuza;

alimusasula ekyo ekimusaanira.

7Babulooni yali kikompe kya zaabu mu mukono gwa Mukama;

yatamiiza ensi yonna.

Amawanga gaanywa wayini we,

kyegavudde galaluka.

8Babulooni kirigwa mangu ago ne kimenyekamenyeka.

Mukikungubagire.

Munoonye eddagala olw’obulumi bw’akyo

oboolyawo anaawonyezebwa.

9“ ‘Twandiwonyezza Babulooni,

naye tayinza kuwonyezeka.

Leka tumuleke buli muntu adde mu nsi ye,

kubanga omusango gwe gutuuse mu bwengula,

gusituse gulinnye okutuuka ku bire.’

10“ ‘Mukama atulwaniridde,

mujje tukitegeeze mu Sayuuni

ekyo Mukama Katonda waffe ky’akoze.’ 

11“Muwagale obusaale,

mukwate engabo!

Mukama ayungudde bakabaka ab’e Bumeedi,

kubanga ekigendererwa kye kuzikiriza Babulooni.

Mukama aliwalana eggwanga,

aliwalana eggwanga olwa yeekaalu ye.

12Muyimuse bendera mwolekere bbugwe wa Babulooni!

Mwongereko abakuumi,

muteekeko abaserikale,

mutegeke okulumba mbagirawo!

Mukama alituukiriza ekigendererwa bye,

ensala ye okwolekera abantu ba Babulooni.

13Gwe abeera okumpi n’amazzi amangi,

omugagga mu bintu eby’omuwendo,

enkomerero yo etuuse,

ekiseera kyo eky’okuzikirizibwa kituuse.

14Mukama Katonda ow’Eggye yeerayiridde ku lulwe;

ddala ndikujjuza abasajja, ng’ebibinja by’enzige,

era balireekaana nga bakuwangudde.

15“Ensi yagikola n’amaanyi ge;

yagiteekawo n’amagezi ge,

n’ayanjuluza eggulu n’okutegeera kwe.

16Bw’abwatuka, amazzi ag’omu ggulu gawuluguma;

ayimusa ebire okuva ku nkomerero y’ensi.

Amyansisa eggulu mu nkuba

era n’aggya empewo mu mawanika ge.

17“Buli muntu talina magezi wadde okutegeera;

Buli muweesi aswadde olw’ebifaananyi bya bakatonda by’akoze n’emikono gye.

Ebifaananyi bye bya bulimba;

tebirina mukka.

18Tebiriiko kye bigasa, ebisaanye okunyoomebwa

ebirizikirizibwa nga Mukama azze okusala omusango.

19Oyo omugabo gwa Yakobo tali nga bano,

kubanga yakola ebintu byonna,

nga mwotwalidde n’eggwanga ly’omugabo gwe,

n’erinnya lye ye Mukama Katonda ow’Eggye.

20“Muli mbazzi yange,

ekyokulwanyisa kyange eky’olutalo,

mmwe be nkozesa okubetenta amawanga,

mmwe be nkozesa okuzikiriza obwakabaka,

21era ggwe gwe ndikozesa okubetenta embalaasi n’omwebagazi,

ggwe gwe ndikozesa okubetenta ekigaali n’omuvuzi waakyo,

22era ggwe gwe ndikozesa okubetenta omusajja n’omukazi,

era ggwe ndikozesa okubetenta omukadde n’omuvubuka,

era ggwe gwe ndikozesa okubetenta omuvubuka n’omuwala omuto.

23Ggwe gwe ndikozesa okubetenta omusumba n’ekisibo kye,

ggwe gwe ndikozesa okubetenta omulimi n’ente ennume,

ggwe gwe ndikozesa okubetenta bagavana n’abakungu.

24“Ndisasula Babulooni ne bonna ababeeramu nga mulaba olw’ebibi byonna bye baakola mu Sayuuni,” bw’ayogera Mukama.

25“Mbalinako ensonga, ggwe olusozi oluzikiriza,

mmwe abazikiriza ensi yonna,”

bw’ayogera Mukama.

“Ndikugolererako omukono gwange,

nkusuule ku mayinja g’ensozi,

nkufuule olusozi olutakyayaka.

26Tewali jjinja lirikuggibwako kukola jjinja lya ku nsonda,

wadde ejjinja lyonna okukola omusingi,

kubanga olibeera matongo emirembe gyonna,”

bw’ayogera Mukama.

27“Yimusa bendera mu ggwanga!

Fuuwa omulere mu mawanga!

Tegeka amawanga okumulwanyisa;

koowoola obwakabaka buno bumulumbe:

obwa Alalati ne Mini ne Asukenaazi.

Londa omuduumizi amulumba,

weereza embalaasi eziri ng’ekibinja ky’enzige.

28Teekateeka amawanga okumulwanyisa;

bakabaka Abameedi,

bagavana baabwe era n’abakungu baabwe bonna,

n’amawanga ge bafuga.

29Ensi ekankana ne yeenyola olw’obulumi,

kubanga ebigendererwa bya Mukama eri Babulooni tebikyuka,

okuzikiriza ensi ya Babulooni

waleme kubaawo agibeeramu.

30Abalwanyi ba Babulooni balekedde awo okulwana;

basigadde mu bigo byabwe.

Baweddemu amaanyi;

bafuuse nga bakazi.

Ebifo bye mw’abeera byokeddwa omuliro;

emitayimbwa gy’oku nzigi ze gimenyeddwa.

31Matalisi omu agoberera omulala,

omubaka omu n’agoberera munne,

okulangirira eri kabaka w’e Babulooni nti

ekibuga kye kyonna kiwambiddwa,

32entindo z’emigga baziwambye,

ensenyi ziyidde omuliro,

n’abaserikale batidde.”

33Bw’ati bw’ayogera Mukama ow’Eggye, Katonda wa Isirayiri nti,

“Muwala wa Babulooni ali ng’egguuliro,

mu kiseera w’analinnyiririrwa;

ebiseera eby’okumukungula binaatera okutuuka.”

34“Nebukadduneeza kabaka w’e Babulooni atukubyekubye,

atutabudde,

tufuuse ekikompe ekyereere.

Atumize ng’omusota

n’olubuto lwe n’alujjuza ebyassava byaffe ebiwooma,

ffe n’atusesema.

35Leka okubonaabona okututuuseeko kubeere ku Babulooni,”

bwe boogera abatuula mu Sayuuni.

“Leka omusaayi gubeere ku abo ababeera mu Babulooni,”

bwayogera Yerusaalemi.

36Mukama kyava ayogera nti,

“Laba ndikulwanirira era ndikuwolerera eggwanga;

Ndikaliza ennyanja ye

n’ensulo ze.

37Babulooni kirifuuka bifunvu,

mpuku ya bibe,

ekintu ekyenyinyalwa n’okusekererwa,

ekifo omutali abeeramu.

38Abantu baakyo bonna bawuluguma ng’empologoma ento,

bavuumira wamu ng’abaana b’empologoma.

39Naye nga bakyabuguumirira,

ndibategekera ekijjulo,

mbatamiize

balyoke balekaane nga baseka,

olwo beebake emirembe gyonna nga tebazuukuse,”

bw’ayogera Mukama.

40“Ndibaserengesa

ng’abaana b’endiga, battibwe,

ng’endiga n’embuzi.

41“Sesaki nga kiriwambibwa,

okujaguza kw’ensi yonna kugwewo.

Babulooni kifuuse matongo eri amawanga!

42Ennyanja eribuutikira Babulooni;

amayengo gaayo agawuluguma galigisaanikira.

43Ebibuga bye birisigala matongo,

ensi enkalu ey’eddungu,

ensi eteriimu muntu,

eteyitamu muntu yenna.

44Ndibonereza Beri mu Babulooni,

mmusesemye bye yali amize.

Amawanga nga tegakyesomba kugenda gyali.

Ne bbugwe wa Babulooni aligwa.

45“Mukiveemu, abantu bange!

Mudduke muwonye obulamu bwammwe!

Mudduke muwone obusungu bwa Mukama obubuubuuka.

46Temutya wadde okuggwaamu amaanyi

ng’eŋŋambo ziyitiŋŋana mu nsi;

olugambo olumu lujja omwaka guno, olulala omwaka ogujja,

eŋŋambo z’entalo mu ggwanga,

era ez’omufuzi ng’alwana ne mufuzi munne.

47Kubanga ekiseera kijja

lwe ndibonereza ebifaananyi bya bakatonda ba Babulooni abaakolebwa n’emikono;

ensi eyo yonna eritabanguka,

n’emirambo gy’abantu baayo abattiddwa gyonna gibeere omwo.

48Eggulu n’ensi ne byonna ebibirimu

birireekana olw’essanyu olwa Babulooni,

abalimuzikiriza balimulumba

okuva mu bukiikakkono,”

bw’ayogera Mukama.

49“Babulooni kirigwa olw’Abayisirayiri abaafa,

nga bonna abaafa mu nsi yonna

bwe baweddewo olwa Babulooni.

50Mmwe abawonye ekitala,

mwanguwe okugenda!

Mujjukire Mukama nga muli mu nsi ey’ewala,

mulowooze ku Yerusaalemi.”

51“Tuweddemu amaanyi

kubanga tuvumiddwa

era tukwatiddwa ensonyi,

kubanga abagwira bayingidde

mu bifo ebitukuvu eby’ennyumba ya Mukama.”

52“Naye ennaku zijja,” bw’ayogera Mukama,

“lwe ndibonereza ebifaananyi bya bakatonda be, be yakola n’emikono,

era mu nsi ye yonna,

abaliko ebisago balisinda.

53Newaakubadde nga Babulooni atuuka ku bire

era ne yeenyweza n’ebigo bye eby’amaanyi,

ndimusindikira abazikiriza,”

bw’ayogera Mukama.

54“Eddoboozi ly’okukaaba liva mu Babulooni,

eddoboozi ery’okuzikirira okunene

okuva mu nsi y’Abakaludaaya.

55Mukama alizikiriza Babulooni,

alizikiza oluyoogaano lwakyo olunene.

Amayengo g’abalabe galijja ng’amazzi amangi;

okuwuluguma kw’amaloboozi kuliwulirwa.

56Omuzikiriza alirumba Babulooni;

abalwanyi be baliwambibwa,

n’emitego gyabwe girimenyebwa.

Kubanga Mukama Katonda asasula,

alisasula mu bujjuvu.

57Nditamiiza abakungu be n’abasajja be abajjudde amagezi,

ne bagavana, ab’ebitongole awamu n’abalwanyi;

balyebaka emirembe gyonna era tebalizuukuka,”

bw’ayogera Kabaka ayitibwa Mukama Katonda ow’Eggye.

58Bw’ati bw’ayogera Mukama Katonda ow’Eggye nti,

“Bbugwe wa Babulooni omunene alisendebwa

era n’emiryango gye emiwanvu gyokebwe;

abantu beetawanyiza bwerere nga bafuba,

okutawaana kw’eggwanga kuliba nku za muliro.”

59Buno bwe bubaka Yeremiya bwe yawa omukungu Seraya mutabani wa Neriya, mutabani wa Maseya, bwe yagenda e Babulooni ne Zeddekiya kabaka wa Yuda, nga Zeddekiya afuga mu mwaka gwe ogwokuna. Seraya ye yali omu ku bakungu abakulu. 60Yeremiya yali awandiise mu muzingo ebikangabwa byonna ebyali bigenda okutuuka ku Babulooni, byonna ebyali biwandiikiddwa ebyali bikwata ku Babulooni. 61Yagamba Seraya nti, “Bw’otuuka mu Babulooni, laba ng’osoma mu ddoboozi ery’omwanguka ebigambo bino byonna. 62Olwo ogambe nti, ‘Ayi Mukama, ogambye nti olizikiriza ekifo kino, nti tewali nsolo oba muntu alikibeeramu; kibeere matongo emirembe gyonna.’ 63Bw’omalanga okusoma omuzingo guno gusibeeko ejjinja ogukanyuge mu mugga Fulaati. 64Olyoke ogambe nti, ‘Bw’ati Babulooni bwalisaanawo aleme kubbulukuka olw’akabi ke ndimuleetako. N’abantu be balizikirira.’ ”

Ebigambo bya Yeremiya bikoma awo.