Lucas 7 – APSD-CEB & CRO

Ang Pulong Sa Dios

Lucas 7:1-50

Giayo ni Jesus ang Ulipon sa Kapitan

(Mat. 8:5-13)

1Human sa pagpanudlo ni Jesus sa mga tawo, miadto siya sa Capernaum. 2Didto may kapitan sa mga sundalo nga Romanhon nga may ulipon nga nagsakit ug himalatyon na. Gihigugma gayod niya ang iyang ulipon. 3Busa pagkadungog sa kapitan mahitungod kang Jesus, gisugo niya ang pipila ka mga pangulo sa mga Judio sa paghangyo kang Jesus nga moadto didto sa iyang balay aron ayohon ang iyang ulipon. 4Pag-abot nila kang Jesus nagpakilooy gayod sila kaniya. Miingon sila, “Kon mahimo, tabangi ang kapitan, tungod kay maayo siya nga tawo. 5Gihigugma niya kita nga mga Judio ug nagpatukod pa gani siya ug simbahan alang kanato.”

6Busa miuban si Jesus kanila. Sa dihang hapit na sila muabot sa balay sa kapitan, gisugo sa kapitan ang pipila niya ka amigo aron sugaton si Jesus ug sultihan, “Ginoo, ayaw na lang hagoa pa ang imong kaugalingon. Dili ako takos nga magpasulod kanimo sa akong balay. 7Mao gani nga wala ako moadto kanimo tungod kay dili ako takos nga moduol kanimo. Isulti lang ug mamaayo ang akong ulipon. 8Nasayod ako niini tungod kay ako ubos man sa pagmando sa mga opisyal, ug may mga sundalo usab nga ubos sa akong pagmando. Busa kon momando ako sa usa, ‘lakaw,’ molakaw siya, ug kon momando ako sa usa, ‘anhi dinhi,’ moanhi siya. Ug kon unsa ang akong isugo sa akong ulipon, himuon niya.” 9Pagkadungog niini ni Jesus, natingala gayod siya. Miatubang siya sa mga tawo nga miuban kaniya ug miingon, “Wala pa gayod akoy nakita nga tawo sa Israel nga may pagtuo nga sama niini.” 10Mibalik ang mga sinugo sa kapitan sa iyang balay ug nakita nila nga naayo na ang ulipon.

Gibanhaw ni Jesus ang Anak sa Biyuda

11Sa wala madugay miadto si Jesus sa lungsod sa Nain. Miuban kaniya ang iyang mga tinun-an ug ang daghang mga tawo. 12Sa dihang nagkaduol na sila sa pultahan sa lungsod sa Nain, natagboan nila ang daghang mga tawo nga miuban sa paglubong sa usa ka patay. Ang namatay bugtong anak sa usa ka biyuda. 13Pagkakita ni Ginoong Jesus sa inahan sa namatay, nalooy gayod siya. Miingon siya, “Ayaw paghilak.” 14Unya miduol si Jesus sa lungon ug gikuptan niya kini, busa mihunong ang mga nagdala niini. Miingon si Jesus sa patay, “Dong, bangon!” 15Mibangon ang patay, milingkod ug misulti. Unya gihatag siya ug balik ni Jesus ngadto sa iyang inahan. 16Pagkakita niini sa mga tawo nahadlok sila, ug gidayeg nila ang Dios. Miingon sila, “Gihinumdoman sa Dios ang iyang mga katawhan. Gihatagan niya kita ug gamhanan nga propeta.” 17Mikaylap sa tibuok Judea ug sa tanang mga dapit sa palibot ang balita mahitungod sa gihimo ni Jesus.

Si Jesus ug si Juan nga Tigbautismo

(Mat. 11:2-19)

18Kining tanang nahitabo gibalita kang Juan sa iyang mga tinun-an. 19Busa gitawag ni Juan ang duha niya ka tinun-an ug gisugo niya nga moadto sa Ginoo aron mangutana kon siya na ba ang ilang gipaabot o maghulat pa sila ug lain. 20-21Unya miadto sila kang Jesus ug miingon, “Gisugo kami ni Juan nga Tigbautismo aron sa pagpangutana kanimo kon ikaw na ba ang among gipaabot o mohulat pa kami ug lain?” Niadtong higayona daghang masakiton ang gipang-ayo ni Ginoong Jesus, bisan pa kadtong may grabe nga mga sakit, ug ang mga gisudlan sa daotang espiritu. Daghan usab ang buta nga iyang gipang-ayo. 22Gitubag ni Jesus ang mga sinugo, “Balik kamo kang Juan ug sultihi ninyo siya sa inyong nakita ug sa inyong nadungog. Sultihi siya nga ang mga buta nakakita na, ang mga bakol nakalakaw na, ang mga may ngilngig nga sakit sa panit7:22 ngilngig nga sakit sa panit: Tan-awa usab ang 4:27. nangaayo ug nahimo na nga hinlo, ang mga bungol nakadungog na, ang mga patay nangabanhaw, ug ang Maayong Balita giwali ngadto sa mga kabos. 23Bulahan ang mga tawo nga wala nagaduhaduha kanako.”

24Sa nakalakaw na ang mga sinugo ni Juan, nangutana si Jesus sa mga tawo, “Sa pag-adto ninyo didto kang Juan sa kamingawan, unsa man ang inyong gipaabot nga makita? Miadto ba kamo didto aron makita ninyo ang tawo nga nagpauyon-uyon lang sama sa kugon nga monunot sa huyop sa hangin? 25O miadto ba kamo didto aron makita ninyo ang tawo nga nagsul-ob ug mahalong bisti? Apan nasayod kamo nga ang tawo nga nagasul-ob ug mahalong mga bisti ug nagkinabuhi nga hamugaway nagapuyo sa mga palasyo. 26Sultihi ninyo ako kon nganong miadto kamo didto. Dili ba aron makita ninyo ang propeta sa Dios? Oo di ba, ug labaw pa gayod siya sa propeta. 27Tungod kay siya mao ang gi-ingon sa Dios sa Kasulatan, ‘Ipadala ko ang akong tigbalita una kanimo sa pag-andam sa imong agianan.’ ”7:27 Tan-awa usab ang Mal. 3:1. 28Miingon pa gayod si Jesus, “Sa pagkatinuod, wala pay natawo sa kalibotan nga labaw pa kang Juan. Apan karon si bisan kinsa nga labing ubos sa mga nagpasakop sa paghari sa Dios mas labaw pa kang Juan.”

29Ang tanang mga tawo nga nakadungog sa pagpanudlo ni Jesus, bisan ang mga maniningil ug buhis, miuyon nga matarong ang mga katuyoan sa Dios, tungod kay kini sila nagpabautismo na man kang Juan. 30Apan ang mga Pariseo ug ang mga magtutudlo sa Kasugoan wala mouyon sa katuyoan sa Dios alang kanila, kay sila wala man nagpabautismo kang Juan.

31Miingon pa gayod si Jesus, “Unsay ikatandi ko sa mga tawo niining panahona? 32Sama sila sa mga bata nga nanglingkod sa plasa nga nagadula. Ang usa ka grupo nagaingon sa usa, ‘Gitugtogan namo kamog sonata alang sa kasal, apan wala kamo mosayaw. Gikantahan namo kamo ug awit alang sa mga patay, apan wala usab kamo mohilak!’ 33Kamo sama usab kanila, tungod kay sa pag-abot ni Juan nakita ninyo nga nagapuasa siya ug wala moinom ug bino, busa miingon kamo nga naa siyay daotang espiritu. 34Ug ako nga Anak sa Tawo, pag-abot nako, nakita ninyo nga nagakaon ug nagainom, busa nagaingon kamo nga palakaon7:34 palakaon: o, bulaos. ako ug palahubog. Nagaingon usab kamo nga amigo ako sa mga maniningil ug buhis ug sa uban pang mga makasasala. 35Apan wala kanay bali, kay ang mga tawo nga nagasunod sa kabubut-on sa Dios nagapamatuod nga husto ang gihimo sa Dios.”

Si Jesus sa Balay ni Simon nga Pariseo

36Unya may usa ka Pariseo nga midapit kang Jesus sa pagpangaon didto sa iyang balay. Busa miadto si Jesus aron mokaon didto. 37Niadtong lungsora may usa ka babaye nga nailhan gayod nga makasasala. Pagkadungog niya nga miadto si Jesus sa balay sa Pariseo miadto usab siya didto. Nagdala siya ug gamay nga tibod nga may sulod nga pahumot. 38Miduol siya dapit sa likod ni Jesus ug mihilak siya sa tiilan niini. Mitulo ang iyang mga luha sa mga tiil ni Jesus. Gipahiran niya kini sa iyang buhok ug gihalokan. Pagkahuman, gibuboan niya ug pahumot ang tiil ni Jesus. 39Pagkakita niini sa Pariseo nga midapit kang Jesus, miingon siya sa iyang kaugalingon, “Kon kining tawhana tinuod nga propeta, mahibaloan unta niya kon unsa nga matang sa babaye ang mihikap kaniya, tungod kay kanang babayhana makasasala.” 40Apan nahibaloan ni Jesus kon unsa ang iyang gihuna-huna, busa miingon siya, “Simon, may isulti ako kanimo.” Miingon si Simon, “Unsa man kana, Magtutudlo?” 41Mitubag si Jesus pinaagi sa sambingay, “May duha ka tawo nga nangutang ug kuwarta sa tigpautang. Ang usa miutang ug 500, ang usa 50. 42Unya tungod kay dili sila makabayad, wala na lang sila pabayara sa nagpautang kanila. Karon, kinsa kaha kanilang duha ang labing mahigugma sa ilang nautangan?” 43Mitubag si Simon, “Siguro kadtong dako ug utang.” Miingon si Jesus, “Husto ang imong tubag.” 44Unya gilingi niya ang babaye ug miingon kang Simon, “Nakita mo ba ang gihimo niining babaye? Pagsulod nako dinhi sa imong balay, wala mo ako hatagi ug tubig nga ihugas sa akong tiil. Apan kining babaye, gihugasan niya ang akong tiil pinaagi sa iyang luha, ug ang iyang buhok mao pa gayoy iyang gipahid. 45Wala mo ako hagki agi ug pag-abiabi. Apan kini nga babaye, gikan pa sa akong pag-abot dinhi wala gayoy hunong ang iyang paghalok sa akong tiil. 46Wala mo butangi ug lana ang akong ulo agi ug pagdawat kanako, apan kini nga babaye, ang mahalon pa gayod nga pahumot ang iyang gibubo sa akong tiil. 47Busa sultihan ko ikaw, nga ang daghan niyang mga sala gipasaylo na. Tungod niini nagpakita siya ug dako nga gugma kanako. Apan sa tawo nga gamay lang ang sala nga gipasaylo, gamay lang ang paghigugma nga iyang gipakita.” 48Unya misulti si Jesus sa babaye, “Gipasaylo na ang imong mga sala.” 49Ang mga nangaon kauban ni Jesus miingon sa ilang kaugalingon, “Kinsa ba kining tawhana nga makapasaylo man sa mga sala?” 50Unya miingon si Jesus sa babaye, “Ang imong pagtuo maoy nagluwas kanimo. Pauli nga malinawon.”

Knijga O Kristu

Luka 7:1-50

Vjera rimskoga stotnika

(Mt 8:5-13)

1Kad je završio s govorom pred ljudima, Isus ode u Kafarnaum. 2Ondje je nekom stotniku bio nasmrt bolestan sluga kojega je veoma cijenio,. 3Kad je stotnik čuo za Isusa, pošalje k njemu židovske starješine s molbom da mu dođe iscijeliti slugu. 4Oni usrdno zamole Isusa: “On zaslužuje da mu to učiniš 5jer voli naš narod. Čak nam je i sinagogu izgradio.”

6Isus tako pođe s njima. Kad su već stigli nadomak kući, stotnik pošalje prijatelje s porukom: “Gospodine, ne muči se. Nisam dostojan da uđeš u moju kuću. 7Nisam dostojan ni da dođem k tebi, nego samo reci da moj sluga ozdravi i on će ozdraviti! 8Jer i ja moram slušati svoje nadređene. A podređenom vojniku kažem: ‘Idi!’ i on ode, te drugome: ‘Dođi!’ i dođe; a sluzi kažem: ‘Učini to!’ i on učini.”

9Kad je to čuo, Isus se zadivi. Okrene se mnoštvu koje je išlo za njim te reče: “Kažem vam, takve vjere nisam vidio ni u koga u cijelom Izraelu!” 10Kad su se stotnikovi prijatelji vratili kući, našli su slugu posve zdrava.

Isus uskrisuje udovičina sina

11Nakon toga Isus ode u gradić zvan Nain. Pratili su ga učenici i silno mnoštvo ljudi. 12Kad su se približili gradskim vratima, naiđe pogrebna povorka. Pokapali su sina jedinca majke udovice. Majku je pratilo mnogo ljudi iz grada. 13Kad ju je Gospodin opazio, sažali se nad njom te joj reče: “Ne plači!” 14Priđe zatim nosilima i dotakne ih. Nosioci zastanu, a on reče: “Mladiću, tebi govorim, ustani!” 15Mrtvi mladić ustane i progovori, a Isus ga dade majci.

16Sve obuzme silan strah te su slavili Boga govoreći: “Velik je prorok ustao među nama. Bog pohodi svoj narod!” 17I glas o tome Isusovu djelu pronese se svom Judejom i okolicom.

Isus i Ivan Krstitelj

(Mt 11:2-19)

18Učenici Ivana Krstitelja javili su Ivanu o Isusovim djelima. Ivan pozove dvojicu svojih učenika 19i pošalje ih Gospodinu da ga upitaju: “Jesi li ti zaista onaj koji treba doći ili da čekamo drugoga?”

20Oni dođu k Isusu. “Ivan Krstitelj poslao nas je da te upitamo: ‘Jesi li ti zaista onaj koji treba doći ili da čekamo drugoga?’”

21Upravo tada Isus mnoge iscijeli od bolesti, oslobodi zloduha i mnogim slijepcima vrati vid. 22Zatim odgovori Ivanovim učenicima: “Idite Ivanu i ispričajte što ste čuli i vidjeli: slijepcima se vraća vid, hromi hodaju, gubavci ozdravljaju, gluhi čuju, mrtvi ustaju i Radosna vijest se propovijeda siromasima. 23Recite mu i ovo: ‘Blago onome tko se zbog mene ne sablazni!’”

24Kad su Ivanovi glasnici otišli, Isus počne govoriti mnoštvu o Ivanu. “Kad ste izišli u pustinju, što ste išli gledati? Samo trsku kako se povija na vjetru? 25Ili ste išli vidjeti raskošno odjevena čovjeka? Ali takvi žive u kraljevskim palačama. 26Ili ste išli vidjeti proroka? Da, on je i više od proroka. 27Jer Ivan je čovjek o kojemu u Svetome pismu piše:

‘Gledajte, šaljem pred vas svojega glasnika

i on će vam pripraviti put.’7:27 Malahija 3:1.

28Zaista vam kažem, od svih ljudi koji su ikada rođeni nije bilo većega od Ivana. Pa ipak, i najmanji u kraljevstvu Božjemu veći je od njega!”

29Sav narod koji ga je slušao, pa čak i pokvareni ubirači poreza, uvide nato Božju pravednost i krste se Ivanovim krštenjem. 30Farizeji i zakonoznanci, naprotiv, ne dopuste da ih Ivan krsti te tako onemoguće Božju nakanu za njih.

31“S kime dakle da usporedim ovaj naraštaj? Kome li su slični? 32On je poput djece koja sjede i igraju se na gradskome trgu, pa jedna drugoj dovikuju:

‘Veselo smo vam zasvirali,

ali niste htjeli zaplesati.

Onda smo vam zapjevali tužaljke,

ali ni plakati niste htjeli.’

33Jer, došao je Ivan Krstitelj. Nije kruha jeo ni vina pio, a vi kažete: ‘Ima zloduha.’ 34Onda sam došao ja, Sin Čovječji. Jedem i pijem, pa sada kažete: ‘Izjelica je i pijanac, prijatelj je ubiračima poreza i drugim grešnicima!’ 35Ali Božja će se mudrost opravdati djelima pred svom svojom djecom.”

Grešnica pomazuje Isusa

(Mt 26:6-13; Mk 14:3-9; Iv 12:1-8)

36Neki farizej pozove Isusa k sebi na objed te Isus dođe i zauzme mjesto za stolom. 37Uto dođe neka žena koja je bila javna grešnica. Doznala je da je Isus u gradu pa je donijela alabasternu posudu mirisne pomasti. 38Plačući, klekne otraga do njegovih nogu. Suze su joj kapale po njegovim nogama pa ih je otirala svojom kosom. Zatim mu je cjelivala noge i mazala ih mirisnom pomašću.

39Kad je Isusov domaćin farizej to vidio, pomisli: “Kad bi on zaista bio prorok, znao bi kakva je ta žena koja ga dotiče. Pa ona je grešnica!”

40“Šimune, imam ti nešto reći”, nato će Isus.

“Reci, učitelju”, odgovori Šimun.

41“Neki je vjerovnik imao dvojicu dužnika. Jedan mu je dugovao petsto, a drugi pedeset srebrnjaka.7:41 U grčkome: denara (u to je doba dnevna nadnica iznosila približno 1 denar). 42Nisu mu imali odakle vratiti dug, pa ga on obojici oprosti. Što misliš, tko će ga od njih dvojice zato više voljeti?”

43“Vjerojatno onaj kojemu je više oprostio”, odgovori Šimun.

“Dobro si zaključio”, reče mu Isus. 44Okrene se zatim prema ženi i reče mu: “Pogledaj ovu ženu! Kad sam ti ušao u kuću, ti mi nisi ponudio ni vode da operem noge, a ona mi ih je oprala suzama i otrla svojom kosom. 45Ti me nisi ni pozdravio poljupcem, a ona mi nije prestala cjelivati noge otkad je došla. 46Nisi mi u znak dobrodošlice ni glavu pomazao maslinovim uljem, a ona mi je skupocjenom pomašću pomazala noge. 47Ako mi iskazuje mnogo ljubavi, to je zato što su joj oprošteni mnogi grijesi; no komu je malo oprošteno, pokazuje malo ljubavi.” 48Zatim reče ženi: “Grijesi su ti oprošteni!”

49Ljudi za stolom počnu međusobno govoriti: “Tko je ovaj da i grijehe oprašta?”

50A Isus reče ženi: “Spasila te tvoja vjera. Idi u miru.”