Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Romanos 9:1-33

Diosca Pai munashca shinami agllan

1Cristopaj shutipimi nini, mana llullanichu. Ñuca yuyaipica, jucha illaj Espiritullatajmi yuyachicun. 2Punllantamari ñuca shungupica, jatun llaquihuan huañucuni. 3Ñuca quiquin aillupura huauquicunata quishpichingaraicuca, ñucallataj Cristomanta anchuchishca canatapish, jatun llaquita japinatapish munaimanmi. 4Pai israelcunatami, Diosca Paipaj quiquin huahuacunata rurashpa, Pai Dios sumaj cashcatapish ricuchirca. Paicunahuan ari ninacushpami, Mandashcatapish curca. Paita adoranapish, imallata cusha nishcacunapish paicunapajmi. 5Paicunaca ñaupa yayacunayujmi. Quishpichij Cristopish paicunapurapimi, runa aichayuj tucurca. Paica, tucuita Mandacuj Diosmari. Paitaca, huiñai huiñaita alli nishca cachun. Chashna cachun.

6Mana Taita Dioschu israelcunaman ari nishcata pʼaquirca. Ashtahuanpish yaya Israelmanta miraicunaca, manamari tucuicuna israelcunatajchu. 7Ñaupa yaya Abrahammanta mirarishcacunapish, mana tucuicuna paipaj huahuacunatajchu. Ashtahuanpish Diosmi, Abrahamtaca: «Cambaj churi Isaacmanta mirarishcacunallami, cambaj huahuacuna canga» nishca. 8Chashna nishpaca, mana paipaj huahua cashcallamanta, ‘Ña Diospaj huahuami’ nisha ninchu. Ashtahuanpish Dios cusha nishca shina huacharishca huahuacunami, paipaj huahuacunatajca. 9Diosca, Abrahamman churita cusha nishpami: «Cai punllacuna shinapimi shamusha. Chaipajca cambaj huarmi Saraca, cʼari huahuatami huachanga» nishca.

10Mana chaillachu, ashtahuanpish ñucanchij ñaupa yaya Isaacpaj huarmi Rebeca, huahuacunata huijsapiraj charicujpimi cashna tucurca: 11(Chai huahuacunaca manaraj huacharircachu, ima allitapish, ima mana allitapish manaraj rurarcachu. Paicuna huacharina ñaupamanmi, Taita Diosca, Pai maijanta agllasha nicushca shinallataj, agllashcata ricuchisha nirca. Mana maijan ima allita rurashpa ricuchishcamanta agllashcachu, Pai Diosmari chashna munarca). 12Chaimantami Rebecamanca: «Punta churimi, qʼuipa churita servinga» nirca. 13Dios Quillcachishcallapitajmi: «Jacobotami cʼuyarcani, Esautaca pʼiñarcanimi» nicun.

14Chashna cajpica, ¿ima nishuntaj? ¿Taita Dios chashna rurashpaca, mana rurana cashcatachu rurashca? ¡Ama chashnaca yuyashunchijchu! 15Diosca Moisestaca:

«Maijanta ñuca llaquisha nishcatami llaquisha.

Maijanta ñuca cʼuyasha nishcatami cʼuyasha» nishcami.

16Chashna cajpica, pita cashpapish mana quiquin munashcamanta, mana cashpaca ima allita rurashcamanta agllanchu. Ashtahuanpish Taita Diosca, llaquishcallamantami agllan. 17Chaimantami Dios Quillcachishcapica, Faraontaca cashna nin: «Ñucaca tucuita rurai tucuj cashcata canpi ricuchingapajpish, ñuca shutita tucui cai pachapi rijsichingapajpishmi, cantaca jatun mandaj cachun churarcani» ninmi. 18Shinashpaca Diosca, Pai llaquisha nishcatami llaquin, maijanpaj shunguta sinchiyachisha nishpapish, sinchiyachinllami.

19Caita uyashpaca: «Shinashpaca, ¿ima nishpataj Diosca ñucanchijta juchachin? Pai imata rurasha nishcataca, ¿pitaj jarcai tucungari?» ninguichari. 20Canca, ¿ima cashpataj Taita Diostaca chashna rimanguiari? Allpa platoca, paita rurajtaca: «¿Ima nishpataj ñucataca, “Chashna rurarcangui” ni tucunchari?» 21Allpamanta imatapish rurajca, ¿manachu chai allpallamantataj shuj platotaca ima allipajlla, shujtaca ima imapajpish rurai tucun?

22Cutin Taita Dios, Pai tucuita rurai tucuj cashcata ricuchingapaj, pʼiñarishpa chingachinalla, runacuna cajpipish, mana imata rurashpa shuyacushcallataca, ¿imatataj ningui? 23Shinallataj Diosca, Pai sumaj jatun cashcatami, Pai llaquishcacunamanca ricuchirca. Chashna rurashpa sumajyachingapajmi, paicunataca Paillataj ñaupaman allichishca. 24Pai chashna llaquishcacunatami, ñucanchij israelcunapuramantapish, mana israelcunapuramantapish cayashca. Ñucanchijmari chaicuna canchij. 25Chashna ruranatamari, Oseas libropica, cashna nishca:

«Mana ñucapaj cajcunatami, ‘Ñucapajmi canguichij’ nisha.

Manapish ñuca cʼuyashcatami, ñuca cʼuyashcacuna» nisha.

26«Cashnapishmi tucunga:

Maipimi, ‘Mana ñucapajchu canguichij’ nircani, chaillapitajmi:

‘Causaj Taita Diospaj huahuacunami’ nishca cangacuna» nishcami.

27Shinallataj Isaiaspish, israelcunamanta huillashpaca:

«Israelcunaca, mama cucha uri tʼiyu allpa shina cashpapish,

huaquincunallami quishpiringacuna.

28Mandaj Diosca, cai pachapi imata rurana tucushcataca,

tucui imalla rurasha nishcatami,

mana unaiyashpa pajtachinga» nishcami.

29Isaiasllatajmi ñaupaman cashnapish nishca:

«Tucuita Mandaj Dios,

huaquin huahuacunallatapish mana saquishca cajpica,

Sodoma shinami tucunchijman carca,

Gomorratajllami chingarinchijman carca» nishcami.

Israelcunaca alli huillaita mana chasquishcachu

30¿Cunanca ima nishuntaj? Mana israelcunaca, Dios paicunata ima juchachina illajta rurachunca mana mashcashcacunachu. Shina cashpapish, paicunarajmari crishcallamanta ima juchachina illaj tucushcacuna. 31Ashtahuanpish israelcunaca Mandashcahuanmi, ima juchachina illaj tucushun yuyarcacuna, Shina cashpapish ima juchachina illaj tucunataca, manataj pajtarcacunachu. 32¿Ima nishpashi mana pajtarcacuna? Paicunaca, Mandashcapi imalla nishcata rurashpalla, ima juchachina illaj tucushun yuyashpamari, Jesusta mana crircacuna. Chaimantami paicunaca, chai ñitcachij rumipi ñitcarircacuna. 33Chashna tucunatami cashna Quillcachishca:

«Riquichij, Sionpica ñitcachij rumita,

urmachij jatun rumitami churani.

Maijanpish Paita crijtaca, mana pingachishachu» nishcami.

Knijga O Kristu

Rimljanima 9:1-33

Bog je odabrao Izrael

1U nazočnosti Kristovoj govorim istinu—ne lažem—a moja savjest i Sveti Duh potvrđuju da je ovo što govorim istina. 2Srce mi je ispunjeno silnom tugom i beskrajnom boli 3zbog mojeg naroda, zbog moje židovske braće i sestara. Pristao bih biti zauvijek proklet—odsječen od Krista!—kad bi to njih moglo spasiti. 4Oni su izabrani izraelski narod, izabrani da budu posebna Božja djeca. Bog im je objavio svoju slavu. Sklopio je s njima savez i dao im svoj Zakon. Imaju povlasticu da ga štuju i da primaju njegova divna obećanja. 5Njihovi su preci bili veliki Božji ljudi, a i sam je Krist bio Židov po tjelesnom podrijetlu. A on je Bog koji vlada nad svime i dostojan je vječne slave! Amen.

6Zar je Bog prekršio svoja obećanja? Nije. Jer nisu Izrael svi koji potječu od Izraela. 7Sama činjenica da potječu od Abrahama ne čini ih pravom Abrahamovom djecom. Jer u Svetome pismu piše: “Po Izaku će ti se nazivati potomstvo”9:7 Postanak 21:12. —iako je Abraham imao još djece. 8To znači da nisu svi Abrahamovi tjelesni potomci ujedno i Božja djeca. Samo djeca obećanja su Božja djeca. 9Jer Bog je obećao: “Nagodinu ću opet doći i Sara će imati sina.”9:9 Postanak 18:10-14.

10Taj je sin bio naš predak Izak. Njegova žena Rebeka nosila je blizance. 11Ali prije nego što su rođeni, prije nego što su učinili išta dobro ili zlo, primila je poruku od Boga. Ta je poruka dokaz da Bog bira prema vlastitom naumu, a ne prema našim dobrim ili lošim djelima. 12Rekao joj je: “Potomci tvojega starijeg sina služit će potomcima mlađega.”9:12 Postanak 25:23. 13Ili, riječima Svetoga pisma:

“Jakova sam zavolio,

a Ezav mi omrznu.”9:13 Malahija 1:3.

14Zar je Bog bio nepravedan? Nipošto. 15Jer Mojsiju je rekao:

“Smilovat ću se komu se želim smilovati

i sažalit ću se nad kime se želim sažaliti.”9:15 Izlazak 33:19.

16Zato ne ovisi o nama hoćemo li primiti Božje obećanje. Ne možemo ga dobiti svojom voljom ili teškim trudom. Bog će se smilovati kome bude htio.

17U Svetome pismu piše da je Bog kazao faraonu:

“Postavio sam te za vladara

zato da na tebi pokažem svoju moć

i da se moje ime razglasi po svoj zemlji.”9:17 Izlazak 9:16.

18Bog se dakle nekima smiluje samo zato što tako želi, a čini i da nekima srce otvrdne.

19Mogli biste pitati: “Zašto onda Bog okrivljuje ljude da nisu poslušni? Ne postupaju li oni samo kako im je on odredio?” 20No nemojte tako govoriti. Tko ste vi, obični ljudi, da prigovarate Bogu? Zar da stvorenje pita stvoritelja: “Zašto si me učinio ovakvim?”9:20 Izaija 29:16; 45:9.? 21Kada lončar od istoga grumena gline načini vrčeve, nema li pravo jedan od njih namijeniti plemenitoj, a drugi neplemenitoj uporabi? 22Pa što ako je Bog, odabravši pokazati svoj gnjev i moć, s velikim strpljenjem podnosio one koji su izazvali njegov gnjev i bili spremni za uništenje? 23Što ako je to učinio kako bi onima kojima iskazuje milost i koje je unaprijed pripremio za slavu, pokazao bogatstvo svoje slave— 24pa tako i nama, koje je pozvao ne samo od Židova već i od pogana.

25Kao što piše u Knjizi proroka Hošee:

“One koji nisu moj narod

prozvat ću svojim narodom

i voljet ću one

koje prije nisam volio.”9:25 Hošea 2:25.

26I još:

“Jednom im je rečeno:

‘Vi niste moj narod.’

Ali sada će im se reći:

‘Vi ste djeca živoga Boga.’”9:26 Vidjeti: Hošea 1:9.

27Za Izrael, opet, Izaija kaže:

“Iako je izraelski narod brojan

kao zrnca morskog pijeska,

samo će se mali broj spasiti.

28Jer Gospodin Bog će potpuno i brzo

ostvariti svoju riječ i kaznom poharati zemlju.”9:27-28 Izaija 10:22-23.

29Na drugome mjestu Izaija kaže:

“Da Svemogući Gospodin

nije poštedio nas nekolicinu,

bili bismo posve zatrti,

poput Sodome i Gomore.”9:29 Izaija 1:9.

Izraelova nevjera

30Što reći o svemu tome? Pogani su pred Bogom opravdani po vjeri iako nisu iskali pravednost. 31A Izraelci koji su se toliko trudili opravdati pred Bogom ispunjavanjem Zakona nisu u tome uspjeli. 32Zašto? Zato što su pokušavali pred Bogom postignuti pravednost ispunjavajući zakonske odredbe i čineći dobra djela, a ne vjerom. Spotaknuli su se o “kamen spoticanja”. 33A Bog ih je opomenuo u Svetome pismu:

“Evo, postavljam na Sionu kamen spoticanja

i stijenu posrtanja.9:33 Izaija 8:14.

Ali tko u njega vjeruje,

neće se postidjeti.”9:33 U grčkome: na Sionu.