Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Romanos 7:1-25

Caźarashcahuan chʼimbapurashpa yachachishcami

1Huauqui, panicuna, cancunataca mandashcacunata alli yachajcuna cajpimi, caita nigrini: Mandashcacunaca, causajcunallata mandai tucushcataca yachanguichijtajmari. 2Caźarashca huarmitaca, mandashcami cusa causacujpica, cusahuan tandallata charin. Ashtahuanpish cusa huañujpica, chai cusahuan tandallata charicuj mandashcamantaca, cacharirishcami saquirin. 3Cusa causacujpiraj shujtaj cʼarihuan causashpaca, huainayaj huarmimi tucun. Ashtahuanpish cusa huañujpica, paihuan tandallata charicushca mandashcapish cacharichinmi. Chaipitajca shujtajhuan caźarashpapish, mana huainayanchu.

4Ñuca huauqui, panicuna, cancunapish chashnallataj Cristopaj cuerpo cashcamantaca, pai huañujpimi Mandashcamantaca ña cacharirircanguichij. Chaimanta cacharirishpaca, huañushcacunapaj chaupimanta causarishca Cristopajmi tucurcanguichij. Chaimantami Taita Diospaj granuj shina causai tucunchij. 5Ñaupaca, aicha munaillata caźucujpica, Mandashcallatajmi millai munaicunata rijchachicurca. Chaimantami, ñucanchij aichapi imalla tiyajcunahuanca, huañuipajlla granuj shina causarcanchij. 6Ashtahuanpish cunanca ña huañushcamantami, ñucanchijta huatashpa charicujmantaca, ña cacharirishca canchij. Mandashcapaj maquimanta cacharirishcamantami, cunanca Diospaj Espíritu mushuj causaita cujpi, Diosta servicunchij. Ñaupaca, quillcashca Mandashcallata caticushpaca, mana chaita rurai tucurcanchijchu.

Aichapi causaj juchami mana allitaca rurachin

7Shina cajpica, ¿ima nishuntaj? ¿Mandashcaca juchachu, imashi? ¡Ama chashnaca yuyashunchijchu! Ashtahuanpish Mandashca mana tiyashca cajpica, imalla jucha cashcataca mana yachaimanchu carcani. Mandashcapi: «Pipaj imata ama munangui» nishca, mana tiyajpica, chashna pipaj imatapish munana jucha cashcataca, mana yachaimanchu carcani. 8Ashtahuanpish juchaca, Mandashca tiyashcamantami, ñucataca tucui laya millai munaicunata curca. Mandashca mana tiyajpica, juchaca huañushca shinami. 9Ñucaca, Mandashca manaraj tiyai punllacunapica causacurcanimi. Ashtahuanpish Mandashca chayamushpaca, juchata causachishpami ñucataca huañuchirca. 10Chashnamari causaita cungapaj cachashca Mandashcaca, ashtahuanpish ñucataca huañuimanraj chayachirca. 11Chai Mandashca shamujpimi, juchaca ñucataca umarca. Chai huashaca, chai Mandashcallatataj japishpami, juchaca ñucata huañuchirca.

12Chashna cajpimi, caita ricunchij: Mandashcaca, ima jucha illajmi, yachachishcapish ima jucha illajmi, ima juchachina illajmi, allimi. 13Shinashpaca, ¿Mandashcaca alli cashca jahuachu ñucataca huañuchishca canga? ¿Maitataj chashnaca cangari? Ashtahuanpish juchamari, jucha ima cashcata ricuchingapaj, chai alli caj Mandashcahuan tucushpa, ñucataca huañuchirca. Mandashcamari juchata ruranaca, yallitaj mapa cashcata ricuchirca.

14Chashnamari Mandashcataca, Diospaj Espíritu cushca cashcata yachanchij. Ashtahuanpish ñucaca, cai aichapi causacushpaca, juchaman cʼatushcami cani. 15Ñuca imata rurashcataca, imamanta chashna rurashcata mana yachanichu. Ñuca munashcatamari mana rurani. Ashtahuanpish millashcatamari ruranilla. 16Ñuca ‘Mana rurashachu’ nicushcatataj rurashcamantami, Mandashcataca alli cashcata ricuni. 17Shinashpaca, chai millaitaca manamari ñuca quiquinllataj ruranichu, ashtahuanpish ñucapi tiyaj juchamari chaitaca rurachicun. 18Chaimantami ñuca juchasapa aichapica, ima allita rurana yuyaica mana tiyashcata yachani. Ima allita rurana yuyai tiyajpipish, mana rurai tucunichu. 19Chashna cashpami, rurasha nicushca allitaca mana rurani. Ashtahuanpish, mana rurasha nicushca millaitaraj rurani. 20Shinashpaca, ñuca mana munashcataca, manamari ñuca ruracunichu. Ashtahuanpish ñuca aichapi tiyaj juchamari, chaitaca rurachicun.

21Chashna cajpimi, allita ñuca rurasha nicujpipish, ñuca aichapi tiyaj juchaca, millaitataj rurachun mandacushcata yachani. 22Ñuca ucu shungupica, Dios Mandashcallahuanmi cushicuni. 23Ashtahuanpish ñuca aichapi imalla tiyajcunata mandacujca, ñuca yuyaipi tiyacuj mandashcahuan macanacucujtami ricuni. Ñuca aichapi imalla tiyajcunata mandacujmari ñucataca, millaita rurachishpa huatashpa charicun.

24¡Ai, ñuca huajchalla! ¿Pitaj ñucataca, huañuiman pushacuj cai aichamantaca quishpichingari? 25¡Apunchij Jesucristollamantami Taita Diostaca pagui nini!

Ñuca yuyaihuanca, Taita Dios Mandashcatami servinayan, ashtahuanpish ñuca aichahuanca jucha mandashcatamari ruranayan.

Knijga O Kristu

Rimljanima 7:1-25

Slobodni od Zakona

1Ne znate li, braćo—govorim poznavateljima Zakona—da je čovjek podložan zakonskim odredbama samo za života? 2Da pojasnim: udanu ženu Zakon veže za muža dok je on živ. Ali ako on umre, zakon o braku više se na nju ne odnosi. 3Kad bi se udala za drugoga za muževa života, počinila bi preljub. Ali ako joj muž umre, taj ju zakon više ne obvezuje i ne čini preljub ako se uda.

4Tako ni vas, draga braćo, Zakon više ne obvezuje jer ste umrli njegovoj vlasti kad ste s Kristom umrli na križu. Sada ste ujedinjeni s njim koji je uskrsnuo od mrtvih. Zato možete roditi dobrim rodom, to jest dobrim djelima za Boga. 5Dok je nama još vladala naša stara narav, Zakon je u nama budio grešne želje koje su rodile zlim djelima i donosile smrt. 6Ali sada smo oslobođeni Zakona jer smo umrli s Kristom i nismo više pod zakonskom stegom. Sada zaista možemo služiti Bogu—ne više na stari način, držeći se slova Zakona, nego na novi način—po Duhu.

Borba s grijehom

7Znači li to da je Zakon grešan? Nipošto! Nije grešan, nego me je upozorio na moj grijeh. Nikada ne bih spoznao da je požuda zlo da Zakon nije rekao: “Ne poželi!” 8Ali grijeh je iskoristio priliku zbog Zakona i pobudio u meni svakovrsne zabranjene želje. A bez Zakona grijeh ne bi imao takvu moć.

9Nekoć nisam razumio što Zakon zahtijeva. Ali kad sam spoznao istinu, grijeh oživje 10i znao sam da sam bio grešnik osuđen na smrt. Tako me je dobar Zakon, koji mi je trebao pokazati put života, umjesto toga osudio na smrt. 11Grijeh je iskoristio Zakon da me prevari; poslužio se dobrim Zakonom da me učini osuđenikom na smrt. 12Pa ipak, Zakon je svet, pravedan i dobar.

13Kako je to moguće? Zar me je dobri Zakon natjerao u smrt? Nipošto! Grijeh je iskoristio to što je dobro da na mene navuče smrtnu osudu. Grijeh je dakle najveće zlo: koristi dobre Božje zapovijedi u zle svrhe.

Borba protiv grijeha

14Zakon je dakle dobar, duhovan. Problem nije u Zakonu, nego u meni jer robujem tjelesnim željama—prodan sam grijehu kao gospodaru. 15Ne mogu sebe razumjeti: zaista želim činiti dobro, ali ne činim ga. Umjesto toga činim baš ono što mrzim. 16A to što jako dobro znam da je ono što činim loše, samo pokazuje kako priznajem da je Zakon dobar. 17Ali ne mogu sebi pomoći jer me grijeh u meni tjera da činim zlo.

18Znam da nema dobra u meni, to jest u mojoj grešnoj ljudskoj naravi. Sposoban sam htjeti dobro, ali ne i činiti ga. 19Dobro koje bih htio činiti ne činim, a zlo koje ne bih htio činiti ipak činim. 20Ali ako činim ono što ne želim, onda to zapravo i ne činim ja, nego grijeh koji je u meni.

21Zaključujem dakle da vrijedi pravilo: kad želim činiti dobro, nameće mi se zlo. 22Svim svojim nutarnjim bićem uživam u poslušnosti Božjemu Zakonu. 23Ali još jedan zakon, koji se bori protiv mojega uma, djeluje u mojim udovima i zarobljuje me grijehom koji je još u njima. 24Bijedna li mene! Tko će me osloboditi od ovoga smrtonosnog tijela, od života u vlasti grijeha?

25Hvala Bogu! To čini Isus Krist, naš Gospodin. Umom dakle želim služiti Božjemu Zakonu, ali zbog grešne naravi svojega tijela robujem zakonu grijeha.