Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 5:1-48

Ima shina cajcuna cushi canata huillashcami

(Luc 6:20-23)

1Jesusca, chai tucui gentecunata ricushpaca, urcu quinrimanmi huichiyarca. Chaipi tiyarijpimi, Paipaj yachacujcunaca Paipajman tandanacumurca.

2Chaipimi Jesusca, cashna nishpa yachachi callarirca:

3«Cushicuichij, huajcha shunguhuan Diosta mashcajcuna,

jahua pacha Dios mandacunca cancunapajmi.

4Cushicuichij, cunan huacacujcuna, cancunataca Diosmi cushichinga.

5Cushicuichij, mana jatun tucushcacuna, cancunamanmi Diosca cai pachata cunga.

6Cushicuichij, yaricaihuan, yacunaihuan caj shina allita rurana yuyailla cajcuna,

cancuna yuyacushcataca, Diosca pajtachingatajmi.

7Cushicuichij, shujtajcunata llaquijcuna, cancunatapish Diosca llaquingami.

8Cushicuichij, chuya shunguyujcuna. Cancunami Taita Diosta ricunguichij.

9Cushicuichij, pʼiñanacushcata allichijcuna, cancunatami Taita Diosca: ‘Ñuca huahuacuna’ ninga.

10Cushicuichij, cashcata ruraj cashcamanta, llaquichishca causacujcuna.

Jahua pacha Dios mandanaca cancunapajmi.

11Ñucata catishcamanta cancunata pʼiñashpa, cʼamishpa, imatapish llullashpa llaquichijpipish, cushicuichij. 12Mai jatunta cushicuichij, Diosmi cancunamanca, jahua pachapi jatun allicunata cunga. Cancunapaj ñaupapish, Dios ima nishcata huillajcunataca chashnallatajmi llaquichircacuna.

Cachi shina, luz shinami cana canguichij

(Mar 9:50; Luc 14:34-35)

13Cancunaca cai pachapica, cachi shinami canguichij. Cachi jamllayajpica, ña imahuan mana cachi canaman tigrachipajchu. Imapaj mana valinchu, purijcuna saruchun, ñanpi shitanallami.

14Cancunaca cai pachapica, luz shinami canguichij. Urcu jahuapi tiyaj huasicunaca, mana pacallachu. 15Pipish lamparataca, cajonta urisingashpa, chai ucupi churangapajca, mana japichinchu. Ashtahuanpish huasi ucupi tucui tiyajcunata achijyachichun, jahuamanmi tiyachin. 16Cancunapish, chai shina tucuicunapaj ñaupajpi, luz achijyachij shina alli causaichij. Cancuna chashna allita rurashpa causajta ricushpamari, jahua pachapi caj cancunapaj Yayataca, pipish, ‘Allimari cangui’ ningacuna.

Mandashcata pajtachingapajmi shamurcani

17Ñucataca Mandashcatapish, Dios ima nishcata huillajcuna huillashcatapish anchuchij shamushcataca, ama yuyaichijchu. Anchuchinapaj randica, pajtachingapajmari shamurcani. 18Jahua pacha cai pacha tucuringacamapish, tucui Mandashcacuna pajtacungallami. Shuj puntollapish, shuj shimillapish mana chingaringachu, chashnatajmi canga. 19Chaimanta maijanpish cai mandashcacunapi nishcata ashallatapish anchuchishpa, shujtajcunatapish chashna rurachun yachachijpica, jahua pacha Dios mandacunpica, uchilla nishcami canga. Ashtahuanpish cai mandashcacunapi nishcata rurashpa, shujtajcunapish chaita rurachun yachachijca, jahua pacha Dios mandacunpica, jatun nishcami canga. 20Cancunaman caita huillanimi: Mandashcata yachachijcunatapish, fariseocunatapish yallimi, Dios munashca shinataj, allita rurashpa causana canguichij. Chashna causashpallami, jahua pacha Dios mandacunmanca yaicunguichij.

Pita mana pʼiñanachu canguichij

(Luc 12:57-59)

21Cancunapaj ñaupa yayacunataca: “Ama huañuchingui. Maijanpish huañuchijtaca, juezpajman apashpa jatunta llaquichishca cangami” nircami. Chaitaca uyashcanguichijmi. 22Cunan ñucaca, cancunataca cashnami nini: Pipish maijanta pʼiñajtaca, juezpajman pushashpa jatunta llaquichishca cangami. Pipish maijanta “Upa, muspa” nishpa rimajtaca, tandanacushca mandajcunami juchachishpa, jatunta llaquichinga. Pipish maijanta pʼiñarishpa millai shimicunahuan cʼamijtaca, ucu pacha ninaman cachashca cangami.

23Chaimanta canca, Diosman imata cungapaj altarman apamushpaca, cambaj huauquihuan llaquirinacushcata chaipi yuyaringuichari. 24Chaita yuyarishpaca, Diosman cungapaj apashcata altar ñaupajpi saquishpa, cambaj huauquihuanraj alli tucugringui. Chai huashaca, apashcataca Diosman cunguilla.

25Maijan canta demandashpa juezpajman apajpica, ñanta ricushparaj paihuan alli tucungui. Can mana chashna rurajpica, juezpajman canta chayachijpi, juezca soldadotami canta carcelpi churachun cachanga. 26Canca tucui dibita cutichingacama chaimantaca manataj llujshinguichu, chashnatajmi canga.

Mana huainayanachu

27Cancunaca: “Ama huainayangui” nishcata uyashcanguichijmi. 28Cunan ñucacarin, cancunataca cashnami nini: Maijanpish shujtaj huarmita ricushpa munajca, paipaj shungupi paihuan ñami huainayan.

29Chashna cashcamanta cambaj alli lado ñahui canta juchapi urmachisha nijpica, surcushpa shitai. Canllataj ucu pachapi shitashca canapaj randica, cambaj aichamanta shujllata surcushpa shitanami alli. 30Shinallataj cambaj alli lado maqui millaita rurachisha nijpica, pʼitishpa shitai. Canllataj ucu pachapi shitashca canapaj randica, aichamanta shujllata surcushpa shitanami alli.

Mana shitanacunachu canguichij

(Mat 19:9; Mar 10:11-12; Luc 16:18)

31Ñaupaca cancunaca: “Maijanpish huarmita shitashpaca, firmata cuchunlla” nishcatami uyashcanguichij. 32Ashtahuanpish cunan ñucaca cashnami nini: Maijan cusapish huarmita manapish huainayajpi, yanga juchachishpa shitajpi, shujtaj cusata japijpica, paimi huarmitaca huainayachin. Shinallataj maijan cʼaripish, chai cusa shitashca huarmihuan caźarajca, huainayanmi.

Diospaj shutita ama yanga rimanguichij

33Shinallataj ñaupa yayacunataca: “Mandaj Diosmanca, manapish pajtachingapajca ama, ‘Caita chaita rurashatajmi’ ningui. Paipaj imata rurana tucushpaca, pajtachinatajmi cangui” nishcatami uyashcanguichij. 34Cunan ñucaca, cancunataca cashnami nini: Imamantapish ‘Jahua pachita’ nishpa, ama rimaichijchu. Jahua pachaca, Taita Diospaj jatun tiyanami. 35Imamantapish ‘Cai pacha’ nishpapish, ama yanga rimaichijchu. Cai pachaca, Diospaj chaqui sarunami. ‘Jerusalén’ nishpapish, ama yanga rimaichijchu. Jerusalenca, Jatun Mandajpaj pueblomari. 36‘Ñucatajchari imapish tucusha’ nishpapish, ama yanga rimaichijchu. Cancunaca, uma ajchata shujllatapish yurajta yanata mana rurai tucunguichijchu. 37Imatapish “ari” nina cajpica, “ari” ninguichij. “Mana” nina cajpica, “mana” ninguichij. Diablomi imatapish yallihuan mirachishpa rimana yuyaita cun.

Pʼiñajcunatapish cʼuyanguichij

(Luc 6:27-36)

38Ñaupaca: “Maijan pʼiñarishpa ñahuita surcujpica, paitapish ñahuita surcunami. Quiruta surcujpica, paitapish quiruta surcunami” nishcatami uyashcanguichij. 39Ashtahuanpish cunan ñucaca, cashnami nini: Maijan canta ima mana allita rurajpipish, mana cʼariyanachu cangui. Maijan canta alli lado quijadospi huajtajpica, caishuj ladopipish huajtachilla. 40Maijan cambaj ponchota quichusha nishpa demandajpica, camiźatapish cushpa cachailla. 41Maijan, ‘Caita shuj kilometrocama apai’ nijpica, ishqui kilometrocamapish apanguilla. 42Pi imata mañajpica, cunguilla. Pi ‘Imata mañachi’ nijpica mañachinguilla, ama mitsanguichu.

43Ñaupaca: “Cambaj alli rijsishcacunallata cʼuyangui, canta pʼiñajcunataca pʼiñangui” nishcatami uyashcanguichij. 44Ashtahuanpish cunan ñucaca, cashnami nini: Cancunata pʼiñajcunatapish cʼuyanguichij. Cancunata llaqui tucushca cachun nijcunatapish bendicianguichij. Cancunata cʼamijcunamantapish, llaquichijcunamantapish Diosta mañanguichij. 45Cancuna chashna allita rurashpami, jahua pachapi caj cancunapaj Yayapaj huahuacunataj canguichij. Paica allicunamanpish, mana allicunamanpish intita cunllami, shinallataj cashcata rurajcunamanpish mana cashcata rurajcunamanpish tamyata cachanllami. 46Cancunata cʼuyajcunallata cʼuyashpaca, ima allita mana japinguichijchu. Impuestota japijcunapish, cʼuyajcunataca cʼuyanllatajmi. 47Cancunaca, huauquicunallata ‘Sumaj causaita charipai’ nishpaca, ima allita mana ruranguichijchu. Chashna ruranataca, Diosta mana caźujcunapish ruranllatajmi. 48Jahua pachapi caj cancunapaj Yaya ima shinami alli, shinallataj cancunapish alli caichij.

Knijga O Kristu

Matej 5:1-48

Propovijed na gori

(Lk 6:20-23)

1Kad Isus ugleda da se okupilo mnoštvo, popne se na goru i sjedne. Nato mu priđu njegovi učenici. 2On počne poučavati.

3“Blago onima koji shvaćaju da im je Bog potreban5:3 U grčkome: onima koji su ponizna duha, ili doslovce: siromašnima u duhu.

jer je njihovo nebesko kraljevstvo!

4Blago onima koji tuguju,

jer će ih Bog utješiti!

5Blago krotkima,

jer će baštiniti zemlju!

6Blago onima koji su gladni i žedni pravednosti,

jer će je se nasititi!

7Blago milosrdnima,

jer će se i njima iskazati milosrđe!

8Blago ljudima čista srca,

jer će gledati Boga!

9Blago mirotvorcima,

jer će se nazivati Božjom djecom!

10Blago onima koje progone zato što su pravedni pred Bogom,

jer je njihovo nebesko kraljevstvo!

11Blago vama kad vas zbog mene budu grdili i progonili i lažno vam pripisivali kojekakva zla! 12Radujte se zbog toga, silno se radujte! Jer velika vas nagrada čeka na nebesima. Tako su progonili i proroke prije vas!”

Sol i svjetlo

(Mk 9:50; Lk 11:33; 14:34-35)

13“Vi ste sol čovječanstvu5:13 U grčkome: sol zemlje.. Ali kakva je korist od soli ako obljutavi? Za što se može uporabiti? Ni za što, osim da se izbaci van, da ju ljudi pogaze.

14Vi ste svjetlost svijetu—grad na gori koji noću sjaji da ga svi vide. 15Svjetiljku ne palite da biste ju pokrili pod košaru, nego da biste ju postavili tako da svijetli svima u kući. 16Neka vaša svjetlost svijetli pred ljudima tako da vide vaša dobra djela i da slave vašega Oca koji je na nebesima.”

Isus poučava o Zakonu

(Lk 16:17)

17“Nemojte pogrešno shvatiti da sam došao ukinuti Zakon i zapise proroka. Nisam ih došao ukinuti, nego ispuniti. 18Zaista vam kažem: sve dok postoji nebo i zemlja, nijedno slovce, nijedan potez pera u Zakonu neće nestati dok se sve ne ostvari. 19Prekrši li zato tko i najmanju zapovijed i druge tome pouči, bit će najmanji u nebeskom kraljevstvu. Ali oni koji poučavaju Božjim zakonima i pokoravaju im se bit će veliki u nebeskom kraljevstvu. 20Kažem vam, ne bude li vaša pravednost veća od pravednosti pismoznanaca i farizeja, nipošto nećete ući u nebesko kraljevstvo!”

O srdžbi

(Lk 12:58-59)

21“Čuli ste da je starima rečeno u Zakonu: ‘Ne ubij! Tko ubije, mora biti izveden pred sud.’ 22A ja vam kažem: tko se rasrdi na svojeg brata, odgovarat će pred sudom! Nazove li ga glupanom, odgovarat će pred najvišim sudom. A nazove li ga luđakom, odgovarat će za to u paklenome ognju!

23Stojiš li, dakle, pred žrtvenikom u Hramu prinoseći žrtvu Bogu pa se iznenada sjetiš da neki tvoj brat ima što protiv tebe, 24ostavi žrtvu pred žrtvenikom pa se najprije pomiri s njime, a tek onda dođi i prinesi žrtvu Bogu.

25Brzo se nagodi s protivnikom, prije nego što bude kasno, dok te nije izveo pred sud, a sudac bacio u tamnicu. 26Zaista ti kažem, odande nećeš izići sve dok ne isplatiš sve do posljednjeg novčića!”

O preljubu

(Mt 18:8-9; Mk 9:43-48)

27“Čuli ste da u Zakonu piše: ‘Ne čini preljuba!’ 28A ja vam kažem: Tko samo i pogleda ženu s požudom, već je u svojem srcu s njom počinio preljub. 29Ako te tvoje desno oko navodi na grijeh, iskopaj ga i baci. Bolje ti je da samo jedan dio tvojeg tijela bude uništen nego da sav budeš bačen u pakao. 30Pa makar te i tvoja desna ruka navodila na grijeh, odsijeci ju i baci od sebe. Bolje da ostaneš bez jednoga od udova nego da ti cijelo tijelo ode u pakao.”

O rastavi

(Mt 19:9; Mk 10:11-12; Lk 16:18)

31“Također ste čuli: ‘Tko otpusti svoju ženu, neka joj dade otpusnicu.’5:31 Ponovljeni zakon 24:1. 32Ali ja vam kažem: Tko god se razvede od svoje žene, osim zbog njezina bluda, navodi ju na preljub. I tko god se oženi razvedenom ženom, čini preljub.”

O zakletvi

33“Čuli ste da u Zakonu piše: ‘Ne krši zakletve, nego izvrši ono na što si se Gospodinu zakleo.’5:33 Brojevi 30:2. 34A ja vam kažem: Ne kunite se nikako! Ni nebom, jer je Božje prijestolje, 35ni zemljom, jer je podnožje njegovim nogama, ni Jeruzalemom, jer je to grad velikoga kralja. 36Ne kunite se ni svojom glavom, jer ni jednu jedinu vlas niste u stanju učiniti bijelom ili crnom. 37Kad kažete: ‘Da’, neka to znači ‘da’, kad kažete: ‘Ne’, neka znači ‘ne’; sve što je više, dolazi od Zloga.”

O osveti

(Lk 6:29-30)

38“Čuli ste da u Zakonu piše: ‘Oko za oko, zub za zub!’5:38 Izlazak 21:24. 39A ja vam kažem: Ne opirite se zlotvoru! Pljusne li vas, naprotiv, tko po jednom obrazu, okrenite mu i drugi! 40Ako bi se tko htio s tobom parničiti da ti otme košulju, daj mu i svoj ogrtač. 41Primoraju li te rimski vojnici da im poneseš opremu jednu milju, ponesi ju dvije.5:41 Prema ondašnjem zakonu rimski su vojnici imali pravo to činiti. 42Zatraži li tko nešto od tebe, daj mu, i nemoj okrenuti leđa onome tko te zamoli da mu posudiš.”

O ljubavi prema neprijatelju

(Lk 6:27-28, 32-36)

43“Čuli ste da u Zakonu piše: ‘Ljubi svojega bližnjega, a mrzi neprijatelje!’ 44A ja vam kažem: Ljubite i svoje neprijatelje i molite se za one koji vas progone! 45Tako ćete se ponijeti kao prava djeca svojega nebeskog Oca, koji daje da njegovo sunce izlazi i nad zlima i nad dobrima te da kiša pada i pravednicima i nepravednicima. 46Jer ako volite samo one koji vas vole, kakvu nagradu možete očekivati? Ne čine li tako i ubirači poreza?5:46 Oni su u to doba bili omraženi u narodu zbog suradnje s okupatorskim vlastima i zbog toga što su iznuđivali novac od siromašnoga puka. 47Ako ste ljubazni samo prema svojoj braći, po čemu se razlikujete od drugih? To čine i neznabošci. 48Budite, dakle, savršeni kao što je savršen vaš nebeski Otac.”