Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 27:1-66

Jesustaca Pilatopaj maquipimi churashcacuna

(Mar 15:1; Luc 23:1-2; Juan 18:28-32)

1Tutamanta ñalla pacaricujpimi, curacunata mandajcunapish, israelcunata cunaj yuyajcunapish Jesusta huañuchishun ninacushpa, shuj yuyailla tucurcacuna. 2Chaimantaca, mandaj Poncio Pilatopajmanmi, Jesustaca huatashcata pusharcacuna.

3Jesusta japichij Judasca, Jesusta huañuchina tucujta ricushpami anchata llaquirirca. Chaimantami, Jesusta japichingapaj chasquishca quimsa chunga cullquitaca, curacunata pushaj curacunaman, cunaj yuyajcunaman tigrachigrirca. 4Paicunataca:

—Ima millaita mana ruraj, alli Runata huañuchichun japichishpaca, mana allitamari rurashcani— nircami.

Shina nijpica:

—¿Ñucanchijca, imatataj nishunpish? Cunanca, cantajchari imapish tucungui— nircacunami.

5Chashna nijpi Judasca, chai cullquita Diospaj huasi ucupi shitashcahuan llujshishpami, sipi tucugrirca.

6Curacunata pushaj curacunaca, chai shitashca cullquita pallashpami, cashna nircacuna:

—Cai cullquitaca, chai Runata huañuchingapaj japichichunmari curcanchij. Mandashcapi nishca shinaca, Diosman cushca cullquita tandanapica, mana churanachu canchij— nircacunami.

7Paicunapura yuyarinacushpaca, shujtaj llajtamanta cʼullucuna huañujpi pambangapajmi chai cullquihuanca, mangata rurajpaj allpata randircacuna. 8Chaimanta chai allpaca, cunan punllacama Yahuar Allpa shutimi. 9Chashna rurajpimi, Dios ima nishcata huillaj Jeremías cashna nishca pajtarca: «Israel runacunami, Paitaca quimsa chunga cullquillapi randircacuna. Chai cullquitami pallarcacuna. 10Mandaj Dios ñucaman huillashca shinallatajmi chai cullquihuanca, mangata rurajpaj allpata randircacuna» nishcami.

Jesustaca Pilatopajman pushashpami juchachishcacuna

(Mar 15:2, 5-20; Luc 23:3-5, 13-25; Juan 18:33–19:16)

11Mandaj Pilatopaj ñaupajpi Jesús shayacujpi chai mandajca:

—Canca, ¿israelcunata Jatun Mandajchu cangui?— nishpa tapujpimi, Jesusca:

—Cambaj quiquin shimihuanmi ningui— nirca.

12Curacunata mandajcunapish, cunaj yuyajcunapish juchachicujpica, Jesusca imata mana rimarcachu. 13Chaimantami, Pilatoca:

—Canta cai tucuita juchachishpa rimacujtaca, ¿manachu uyangui?— nirca.

14Chashna nijpipish Jesús imata mana rimajpimi, chai mandajca achcata mancharirca.

15Mandaj Pilatoca, Pascua fiesta punllapica, gentecuna maijanta ‘Cachari’ nishca shuj preźutami cacharij carca. 16Chai punllacunaca, tucuicuna yachashca Barrabás shuti runatami, chaipi preźu charicurcacuna. 17Chaipi tandanacushcacunatami, Pilatoca:

—¿Barrabastachu, mana cashpaca Quishpichij Cristo nishca Jesustachu cacharichun ninguichij?— nishpa tapurca.

18Jesustaca, imatapish allita ruraj cajpi pʼiñashpa japichishcataca, Pilatoca yacharcami.

19Mandanapaj tiyarinapi Pilato tiyacujpimi, paipaj huarmica: «Chai alli Runataca, imata ama rurangui. Cunan tuta muscuipica, Paimantaca achca llaquitami aparcani» nishpami, huillaj cacharca.

20Curacunata mandajcunapish, cunaj yuyajcunapishmi chaipi tucui cajcunataca, “Barrabasta cachari, Jesustaca huañuchilla” nichun yachachicurcacuna. 21Chai mandajca, chaipi cajcunata cutinllatajmi:

—Cai ishquimantaca, ¿maijantataj cacharichun ninguichij?— nirca.

Shina nijpica, tucuicuna:

—Barrabastami cachari ninchij— nishpami caparircacuna.

22Chashna caparijpi, Pilatoca:

—Shinashpaca, Cristo nishca Jesustaca, ¿imatataj rurasha?— nishpami tapurca. Shina nijpica tucuicunami:

—¡Chacatachun ninchijmi!— nishpa caparircacuna.

23Shina nijpi chai mandajca:

—¿Ima mana allitataj Paica rurashca?— nircami.

Shina nijpipish:

—¡Chacatachun ninchijmi!— nishpami, ashtahuan sinchita caparircacuna.

24Tucuicuna mana uyashun nishpa ashtahuan caparijpimi, Pilatoca yacuta japishpaca:

—Cai alli Runapaj yahuarca, cancunapaj jahuami canga. Ñucaca ima ricunata mana charinichu— nircami. Chashna nishpami alli ricuringapajca, tucuicunapaj ñaupajpi maquita jahuarca.

25Pilato chashna nijpica, tucui gentecunami:

—Ari, Paipaj yahuarca ñucanchij jahuapipish, ñucanchij huahuacunapaj jahuapipish urmachunlla— nishpa caparircacuna.

26Chashna nicujllapimi Pilatoca, Barrabasta cacharishpa, Jesustaca achcata macachishpa, chacatachun soldadocunaman cushpa cacharca.

27Chaimantaca, mandaj Pilatopaj soldadocunaca, pai mandashpa tiyacuj huasi ucumanmi Jesusta aparcacuna. Chaipica tucui soldadocunatami, Jesuspaj ñaupajman tandachirca. 28Chai ucupimi soldadocunaca, Jesustaca churanata llujshichishpa, amsa puca linsota pʼachallichircacuna. 29Shinallataj Paipaj umapica, cashayuj caspita ahuashpami churachirca, alli maquipica caspitami charichircacuna. Chaimantaca, paipaj ñaupajpi cungurishpami:

—¡Riqui, judiocunata Jatun Mandaj, Canca allimari cangui!— nij tucushpa, achcata pugllashpa asircacuna.

30Chaimantaca, chʼucashpa, Pai charicushca caspillatataj quichushpami, umapi garrotircacuna. 31Chashna pugllashca qʼuipaca, pʼachallichishca linsota anchuchishpami, paipaj churanallatataj churarcacuna. Chashnami chacatanaman aparcacuna.

Jesustaca Golgotapimi chacatashcacuna

(Mar 15:21-32; Luc 23:26-43; Juan 19:17-27)

32Jesusta chacatanaman pushacushpaca, Cirenemanta Simonhuanmi tuparcacuna. Paitami, japishcahuan cruzta apachishpa pusharcacuna.

33Paiman apachishpami, Gólgota shuti urcuman chayarcacuna. (Gólgota shutica: “Uma Tullu sirina” nisha ninmi). 34Chai urcupimi Jesusmanca, hielhuan chagrushca jayaj vinota ubyachircacuna. Ashata mallishpaca, mana ubyasha nircachu.

35Jesusta ña chacatashpaca, Paipaj churanataca soldadocuna suerteta rurashpami, paicunapura chaupircacuna. Chashna rurajpica: “Ñuca churanataca, suerteta rurashpami, paicunapura chaupircacuna” nishpa, Dios ima nishcata huillaj huillashcami pajtarca. 36Chashna rurashpaca soldadocunaca, Jesusta cuidashpami, chaipi tiyacurcacuna. 37Jesusta chacatashca cruz jahuapica, Paita imamanta huañuchishcata huillashpami: «caica, judiocunata jatun mandaj jesusmi» nishpa quillcashcata churarcacuna. 38Shinallataj ishqui shuhuacunatapishmi, shujtaca Jesuspaj alli ladoman, caishujtaca lluqui ladoman chacatarcacuna. 39Chaita purijcunaca, umata cuyuchishpami, Jesustaca cashna nishpa cʼamircacuna:

40—Canca: “Diospaj huasita urmachishpa, quimsa punllallapi cutin shayachishami” nircanguica. Canllataj huañuimanta quishpiriari. Diospaj Churitaj cashpaca, chacatashcamanta uricuiari— nircacunami.

41Curacunata mandajcunapish, Mandashcata yachachijcunapish, fariseocunapish, cunaj yuyajcunapish paicunapura asinacushpami, cashna ninacurca:

42—Paica, shujtajcunataca quishpichircamari, Paillatajca huañuimantaca manamari quishpiri tucunchu. Paica, israelcunata Jatun Mandaj cashpatajca, chacatashcamanta cunanllataj uricujpica, crinchijmanmi. 43Paica: “Diospaj Churimi cani” nishpa, Dios yuyaillamari puricurca. Dios paita cʼuyashpaca, cunanllataj quishpichinmantajchari— nircacunami.

44Jesus-huan chacatashca shuhuacunapish, shinallatajmi Jesustaca cʼamircacuna.

Jesusca chaupi chishitami huañushca

(Mar 15:33-41; Luc 23:44-49; Juan 19:28-30)

45Chaupi punllamanta chaupi chishicamami, tucui cai pachaca, amsa amsa tucurca. 46Chashna amsa tucushca chaupi chishipimi, Jesusca: “Elí, Elí, ¿lama sabactani?” nishpa, sinchita caparirca. (Chaica: “Ñuca Dioslla, ñuca Dioslla, ¿ima nishpataj ñucallata saquihuanguiari?” nisha ninmi).

47Chashna caparijta uyashpaca, chaipi cajcunamanta maijancunaca:

—Cai runaca, Eliastamari cayacun— nircacunami.

48Jesús chashna caparicujpica, chaipi cajcunapuramanta shujca, esponjata apanaman callpashpami rirca. Chai esponjataca, vinagrepi satishpa, caspi puntapi churashpami, Jesuspaj shimiman pajtachirca. 49Chashna ruracujpi, caishujcunaca:

—Saqui, ¿Eliasca chacatashcamanta uricuchinaman shamunchu, imami? ¡Ricushun!— nircacunami.

50Jesusca, cutin sinchita caparishpa, Paipaj espirituta Diosman mingashpaca, huañurcallami. 51Jesús huañujpica, Diospaj huasi ucupi jarcachishca jatun linsoca, chaquiyajtami jahuamanta uriman, chaupita lliquirirca. Allpapish chujchurcami, jatun rumicunapish chijtarircami. 52Huañushcacunata pambashca jutcu pungucunapish pascarijpimi, Dios agllashca huañushcacunaca, taucacuna causarirca. 53Chaicunaca, Jesús causarishca qʼuipami, jutcucunamanta llujshishpa, Diospajlla Jerusalén puebloman shamurcacuna. Chaipimi, achcacunaman ricurircacuna.

54Allpa chujchujtapish, tucui imalla tucujtapish ricushpaca, patsaj soldadocunata mandajpish, Jesusta paihuan, cuidacuj soldadocunapish achcatami mancharircacuna. Chaimantami:

—Cai Runaca, Diospaj Churitajmari cashca— ninacurca.

55Jesusta chacatashcataca, tauca huarmicunami carullamanta ricucurca. Chai huarmicunaca, Galileamantami Jesusta servishpa shamushca carca. 56Chai huarmicunapurapica, Magdalamanta Mariapish, Jacobopaj Josepaj mama Mariapish, Zebedeopaj churicunapaj mamapishmi carca.

Jesustaca Arimatea pueblomanta Josemi pambashca

(Mar 15:42-47; Luc 23:50-56; Juan 19:38-42)

57Ña tutayamucujpimi, Arimateamanta José shuti, achcata charij runa shamurca. Paipish Jesusta catijmi carca. 58Chai Josemi, Jesús huañushcata pambangapaj Pilatota mañanaman rirca. Pai mañajpi Pilatoca, soldadocunatami ‘Joseman Jesusta cugrichij’ nishpa cacharca. 59Joseca, huañushcataca mushuj jatun linsohuanmi pilluchirca. 60Pilluchishca huashaca Joseca, rumi quinripi paipaj allachishca mushuj jutcupimi Jesustaca churarca. Chai jutcu pungutaca, jatun rumihuan huichcashpa rircallami. 61Chai jutcu ñaupajpica, Magdalamanta Mariahuan, caishuj Mariahuanmi tiyacurcacuna.

Jutcu ñaupajpica soldadocunatami cuidachun churashca

62Allichirina punlla cayandij sabadopica, curacunata mandajcunapish, fariseocunapishmi Pilatopajman rircacuna. 63Chaiman chayashpaca, cashnami nircacuna:

—Jatun mandajlla, chai llulla runaca causacushparajmi: “Ñucata huañuchijpipish, quimsa punllapica causarishallami” nishcata yuyarinchij. 64Chaimanta chai jutcuta, quimsa punllacama alli cuidachun soldadocunata cachapai. Can mana cachajpica, ñataj chai Runapaj yachacujcuna tuta shamushpa Paita shuhuanman. Chashna rurashpaca, tucuicunamanmi: “Paica, huañushcacunapaj chaupimanta causarircamari” nishpa puringacuna. Paicuna chashna rurashpa llullajpica, chai Runallataj saruncunaman llullashcatapish yallimari canga— nircacunami.

65Chashna nijpi Pilatoca:

—Shinashpaca, cai soldadocunata pushashpa, cancuna munashca shina chai jutcutaca, alli allichichigrichij— nircami.

66Chashna nijpi paicuna rishpaca, chai jutcu punguta huichcashca rumitaca, ama pi pascachun, alli allichichishpami sellashpa saquircacuna. Soldadocunatapish cuidachunmi churarcacuna.

Knijga O Kristu

Matej 27:1-66

Isus pred Velikim vijećem

(Mk 15:1; Lk 23:1; Iv 18:28-32)

1Rano ujutro sastanu se na vijećanje svi svećenički poglavari i narodne starješine da se dogovore kako da ubiju Isusa. 2Svežu ga i odvedu rimskome upravitelju Pilatu.

Judino samoubojstvo

(Djela 1:16-20)

3Kada je Juda, njegov izdajica, vidio da su Isusa osudili na smrt, pokaje se i odnese trideset srebrnjaka natrag svećeničkim poglavarima i starješinama 4te im reče: “Zgriješio sam! Izdao sam nedužna čovjeka!”27:4 U grčkome: nedužnu krv.

“Što se to nas tiče?” odgovore mu oni. “To je tvoja stvar!” 5Juda nato baci srebrnjake u Hram, a zatim ode i objesi se.

6Svećenički poglavari pokupe srebrnjake. “Ne smijemo ih staviti u hramsku blagajnu”, rekoše, “jer su isplaćeni za krvavo djelo.” 7Zato se dogovore te za njih kupe lončarovu njivu da posluži kao groblje za ukop tuđinaca. 8Zato se ta njiva još zove “Krvava njiva”. 9Tako se ispunilo Jeremijino proročanstvo:

“Uzeli su27:9 U grčkome to može značiti i: uzeo sam. trideset srebrnjaka—

na toliko su ga procijenili Izraelci—

10i kupili su lončarovu njivu,

kako je Gospodin zapovjedio.”27:9-10 Vidjeti: Zaharija 11:12-13; Jeremija 32:6-9.

Isus pred Pilatom

(Mk 15:2-5; Lk 23:2-5; Iv 18:29-38)

11Isusa dovedu pred rimskoga upravitelja Pilata. On ga upita: “Jesi li ti kralj Židova?”

“Ti to kažeš”, odgovori mu Isus.

12Svećenički ga poglavari optuže za mnoge zločine, ali Isus nije odgovarao. 13Pilat ga stoga upita: “Zar ne čuješ kako te teško optužuju?” 14Ali Isus ne odgovori ni na jedno pitanje, što je Pilata veoma začudilo.

Pilat pusti Barabu, a Isusa dade izbičevati, pa raspeti

(Mk 15:6-15; Lk 23:13-25; Iv 18:39—19:16)

15Bio je, međutim, običaj da rimski upravitelj svake godine o blagdanu Pashe pusti na slobodu jednoga židovskog zatvorenika kojega narod zatraži. 16U to je vrijeme jedan od zatvorenika bio zloglasni Baraba27:16 U nekim rukopisima: Isus Baraba.. 17Kad se mnoštvo okupilo da zatraži da se pusti jedan zatvorenik, Pilat ih upita: “Koga hoćete da vam pustim? Barabu27:17 U nekim rukopisima: Isusa zvanog Baraba. ili Isusa kojega nazivaju Mesijom?” 18Znao je, naime, da su ga predali sudu iz zavisti.

19Dok je Pilat sjedio na sudačkom stolcu, stigne mu poruka od njegove žene: “Okani se tog pravednika jer sam se noćas u snu namučila zbog njega!”

20Svećenički poglavari i starješine, međutim, nagovore svjetinu da zatraži slobodu za Barabu, a smrt za Isusa. 21Kad ih je zatim upravitelj upitao: “Koga od njih dvojice želite da vam pustim?” oni odgovore: “Barabu!”

22“A što ću onda s Isusom kojega zovete Mesijom?” upita.

“Raspni ga!” poviču oni.

23“Zbog čega? Kakvo je zlo učinio?” upita Pilat.

Ali oni su samo još glasnije vikali: “Raspni ga!”

24Kad je Pilat vidio da ništa ne koristi i da metež postaje sve gori, uzme vodu i pred svjetinom opere ruke govoreći: “Ja sam nevin od krvi ovoga čovjeka! Vi ćete za nju snositi odgovornost!”

25Nato sva svjetina poviče: “Neka njegova krv padne na nas i na našu djecu!”

26Pilat im tada pusti Barabu, a Isusa dade izbičevati, pa raspeti.

Vojnici se izruguju Isusu

(Mk 15:16-20; Iv 19:2-3)

27Upraviteljevi vojnici odvedu Isusa u pretorij i sazovu oko njega cijelu četu. 28Svuku ga i zaogrnu grimiznim plaštem. 29Spletu zatim krunu od trnja i stave mu je na glavu, a u ruku mu stave trsku kao žezlo. “Živio kralj Židova!” rugali su mu se i prigibali pred njim koljena. 30Pljuvali su po njemu i udarali ga trskom po glavi. 31Kad su mu se izrugali, skinu s njega plašt, odjenu ga u njegovu odjeću i odvedu da ga raspnu.

Isusa raspinju na križ

(Mk 15:21-32; Lk 23:26-43; Iv 19:17-24)

32Vodeći ga, sretnu nekoga Šimuna iz Cirene27:32 Grad u sjevernoj Africi. te ga primoraju da ponese Isusov križ. 33Dođu do mjesta zvanoga Golgota (što znači: “lubanja”). 34Vojnici mu pruže vino sa žuči,27:34 Vjerojatno vino s opojnim gorkim travama koje su kažnjenicima davali da im ublaži bol. ali kad ga okusi, nije htio piti.

35Kad su ga raspeli, bace kocku te tako razdijele među sobom njegovu odjeću.27:35 U nekim kasnijim rukopisima ovdje stoji još: Tako se ispunilo proročanstvo: “Haljine moje dijele među sobom i kocku bacaju za odjeću moju” (Psalam 22:19). 36Zatim su ondje sjedili i čuvali ga. 37Iznad glave su mu postavili natpis o njegovoj krivnji: “Ovo je Isus, kralj Židova.”

38S njime su raspeli i dvojicu prevratnika, jednoga njemu zdesna, a drugoga slijeva. 39A prolaznici su ga ružili i odmahivali glavom 40govoreći: “Možeš srušiti Hram i sam ga opet izgraditi u tri dana, je li? Spasi onda sebe! Ako si Božji Sin, siđi s križa!”

41Slično su mu se rugali i svećenički poglavari, pismoznanci i starješine: 42“Spasio je druge, a sebe ne može spasiti! Kralj Izraelov! Neka sada siđe s križa pa ćemo povjerovati u njega! 43Uzdao se u Boga! Neka ga Bog sada izbavi ako mu je on uistinu po volji! Tvrdio je: ‘Ja sam Božji Sin.’” 44Vrijeđali su ga čak i prevratnici raspeti skupa s njim.

Isusova smrt

(Mk 15:33-41; Lk 23:44-49; Iv 19:28-37)

45O podnevu po svoj zemlji nastane tama i potraje do tri ure.27:45 U grčkome: od šestoga do devetog sata, po rimskome računanju vremena prema kojemu je dan počinjao u šest sati ujutro. 46U tri sata Isus glasno poviče: “Eli, Eli, lema sabahtani!” (što znači: “Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?”)27:46 Vidjeti Psalam 22:1.

47“Zove Iliju!” rekoše neki od nazočnih kad su to čuli. 48Jedan od njih odmah pritrči, uzme spužvu, umoči ju u ocat i natakne na trsku te mu pruži piti. 49“Čekaj da vidimo hoće li doći Ilija da ga spasi”, kazaše ostali.

50A Isus još jedanput glasno krikne i izdahne.

51Nato se zastor u Hramu razdere napola od vrha do dna. Zemlja se potrese, špilje se raspuknu, 52grobovi se otvore, a tijela mnogih umrlih pravednika uskrsnu. 53Nakon Isusova uskrsnuća oni iziđu iz grobova te odu u sveti grad27:53 u Jeruzalem. i pokažu se mnogima.

54Kad su rimski stotnik i oni koji su s njime čuvali Isusa vidjeli potres i sve što se zbivalo, rekoše: “Ovaj je čovjek zaista bio Božji Sin!”

55Bile su tu i mnoge žene koje su promatrale izdaleka. Došle su iz Galileje za Isusom služeći mu. 56Među njima su bile Marija Magdalena, Marija, majka Jakova mlađega i Josipa, te majka Zebedejevih sinova.

Isusov ukop

(Mk 15:42-47; Lk 23:50-56; Iv 19:38-42)

57Uvečer dođe neki bogat čovjek iz Arimateje imenom Josip, koji je i sam bio Isusov učenik. 58On ode k Pilatu i zatraži da mu daju Isusovo tijelo. Pilat zapovjedi da tako učine. 59Josip uzme tijelo, umota ga u čisto platno 60i položi ga u svoj novi grob isklesan u stijeni. Navali na ulaz velik kamen i ode. 61Bile su ondje Marija iz Magdale i druga Marija i sjedile gledajući prema grobu.

Straža na grobu

62Sutradan, to je dan nakon Priprave, okupe se svećenički poglavari i farizeji kod Pilata 63te mu rekoše: “Gospodine, sjetili smo se da je onaj varalica za života rekao: ‘Nakon tri dana ću uskrsnuti.’ 64Zapovjedi zato da grob bude pod stražom sve do trećega dana da ne dođu njegovi učenici, ukradu tijelo i kažu narodu: ‘Uskrsnuo je od mrtvih!’ Ako se to dogodi, ta će prijevara biti još gora od prve!”

65Pilat im udovolji. “Postavite stražu”, reče. “Idite i osigurajte grob kako znate.” 66Zatim odu i osiguraju grob—zapečate kamen i postave stražu.