Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 26:1-75

Jesustaca huañuchingapajmi ima shina japinata yuyarishcacuna

(Mar 14:1-2; Luc 22:1-2; Juan 11:45-53)

1Cai tucuita huillashca qʼuipami Jesusca, Paipaj yachacujcunataca cashna nirca:

2—Pascuapajca, ishqui punllallami illan. Chaitaca, yachanguichijllatami. Chai punllapimi, Runa Aichayuj ñucataca, japishpa chacatangacuna— nircami.

3Chai punllacunallatajmi, curacunata mandajcunapish, Mandashcata yachachijcunapish, israelcunata cunaj yuyajcunapish, curacunata mandaj Caifás shuti curapaj jatun huasi canllapi tandanacurca. 4Chaipi tandanacushpami, Jesusta ima shina pacalla japishpa huañuchinata cashna yuyarinacurca: 5«Cai fiesta punllapica ama japishunchij, ñataj gentecuna jatarishpa ñucanchijtaraj imata ruranman» nircacunami.

Betaniapimi Jesuspaj umapi aceiteta tallishca

(Mar 14:3-9; Juan 12:1-8)

6Jesusca Betaniapica, leproso nishca Simonpaj huasipimi carca. 7Chaipimi shuj huarmica, achca cullquihuan randishca mishquiman ashnacujta alabastro botellapi apashpa shamurca. Jesús micushpa tiyacujpimi, chai mishquiman ashnacujtaca, Paipaj umapi tallirca. 8Yachacujcuna chaita ricushpaca, pʼiñarishpami cashna nircacuna:

—¿Ima nishpataj cai mishquiman ashnacujtaca, chashna yanga tallinchu, imamí? 9Caitaca, achca cullquipi cʼatushpachari, huajchacunaman cunchijman carca— nishpami rimarcacuna.

10Jesús chaita uyashpaca, cashnami nirca:

—¿Ima nishpataj cai huarmitaca, chashna pʼiñashpa rimanguichij? Paica, ñucapajca allitamari ruran. 11Huajchacunaca mana illangachu, ashtahuanpish ñucaca mana cancunahuan causacushallachu. 12Cai huarmica, ñuca huañujpi pambanapajmi, mishquiman ashnacujtaca, ñaupashpa ñucapi tallin. 13Cai pachapica, maipipish cai alli huillaita huillacushpaca, cai huarmi ñucapaj cashna allita rurashcatapish parlangacunami. Chashnami tucui uyajcuna caitaca yachangacuna, chashnatajmi canga— nircami.

Jesustaca Judas Iscariotemi huashalla japichina tucushca

(Mar 14:10-11; Luc 22:3-6)

14Chai qʼuipami, Paipaj chunga ishqui yachacujcunamanta Judas Iscarioteca, curacunata mandajcunapajman rirca. 15Paicunatami Judasca:

—Jesusta cancunaman japichijpica, ¿mashnatataj cusha ninguichij?— nirca. Chashna nijpimi paicunaca quimsa chunga cullquita curcacuna.

16Chai punllamantami Judasca, Jesusta ima shina japichinata yuyacurca.

Jesusca Pai huañushcata yuyarishpa micunatami callarichishca

(Mar 14:12-25; Luc 22:7-23; Juan 13:21-30; 1 Cor 11:23-26)

17Levadura illaj tandata micuna callari fiesta punllami, Jesuspaj yachacujcuna Paipajman cʼuchuyashpaca:

—Pascua punllapi micunata Can micuchunca, ¿maipitaj allichigrichun ningui?— nishpa tapurcacuna.

18Chaita tapujpimi, Jesusca cashna nirca:

—Jerusalenman richij. Chaipi causaj shuj runapaj huasiman rishpaca: “Yachachijca, ‘Ñuca punllami ñalla chayamucun. Cambaj huasipimi, ñuca yachacujcunandij Pascuapi micunataca micusha nini’ ninmi” nigrichij— nircami.

19Chashna nijpimi yachacujcunaca, Jesús nishca shinallataj, Pascuapi micunataca allichircacuna.

20Ña tutayajpica, Jesusca Paipaj chunga ishqui yachacujcunandijmi, micungapaj tiyarirca. 21Ña micucushpami, Jesusca:

—Cancunapuramanta shujmari, ñucataca huañuchichun japichinguichij, chashnatajmi canga— nirca.

22Chashna nijpica, yachacujcunaca tucuicuna achcata llaquirinacushpami:

—Apunchij Jesús, ¿ñucachu cantaca japichisha, imashi?— nishpa tapurcacuna.

23Shina tapujpimi, Jesusca cashna nirca:

—Cunan ñucahuan cai platopi maquita satijmi, ñucataca japichinga. 24Runa Aichayuj ñucataca, Dios Quillcachishcapi nishca shinami huañuchingacuna. Runa Aichayujta japichij runaca, ¡ai, imachari tucunga! Chai runaca, mana huacharishca cashpachari, alli canman carca— nircami.

25Shina nijpimi, Paita japichij Judasca:

—Yachachij, shinashpaca, ¿ñucachu cantaca japichisha?— nirca.

Chashna nijpimi Jesusca:

—Ari, canllataj chashna ninguica— nircami.

26Chashna micucushpami Jesusca tandata japishpa, Diosta mañashpa pagui nirca. Chai tandata chaupishpami:

—Japichij, micuichij, caica ñuca aichami— nishpa, Paipaj yachacujcunaman curca.

27Shinallataj vino vasotapish japishpa, Diosta pagui nishpami, cashna nishpa curca:

—Tucuicuna caita ubyaichij. 28Caica, achcacunapaj juchacunata anchuchingapaj ari ninacushca mushuj ruranamanta jichana ñuca yahuarta ricuchijmi. 29Cancunaman huillanimi: Ñuca Yaya mandacunpi cancunahuan cutin ubyangacamami, uvas vinotaca cunanmanta cutinca mana ubyasha— nircami.

Jesusca Pedro ‘Paita mana rijsinichu’ ninatami huillashca

(Mar 14:26-31; Luc 22:31-34; Juan 13:36-38)

30Cantota cantashca qʼuipaca, Olivos yuracuna tiyan urcumanmi rircacuna. 31Chaiman chayashpaca, Jesusca cashnami nirca:

—Dios Quillcachishcapica, cashnami nin: “Michijtaca huañuchishami. Huañuchijpica ovejacunaca caita chaitami ringa” ninmi. Chashnatajmi cunan tutaca, tucuicuna ñucata pʼiñarishpa saquinguichij. 32Causarishca qʼuipaca, cancunapaj ñaupami Galileaman risha— nircami.

33Jesús chashna nijpi Pedroca, cashnami nirca:

—Tucui caishujcuna pʼiñarishpa canta saquijpipish, ñucatajca cantaca mana saquishachu— nircami.

34Pedro chashna nijpi Jesusca, cashnami nirca:

—Riqui, canca cunan tutallataj gallo manaraj cantajpimari, ñucataca quimsa cutin ‘Mana rijsinichu’ ningui. Ricungui, chashnatajmi rurangui— nircami.

35Chashna nijpipish, Pedroca:

—Canhuan huañuna cashpapish, Cantaca manataj, ‘Mana rijsinichu’ nishachu— nircami.

Caishuj yachacujcunapish, tucuicunami chashnallataj nircacuna.

Getsemaní huertapimi Jesús Diosta mañashca

(Mar 14:32-42; Luc 22:39-46)

36Chashna nishpa Jesusca, Paipaj yachacujcunandij Getsemaní shuti huertaman chayashpami:

—Chainijpi Diosta ñuca mañangacama, cancunaca caillapi tiyacuichij— nirca.

37Chashna nishpaca Jesusca Pedrota, Zebedeopaj ishqui churicunata pushashpami raquirirca. Chaimantaca achcata llaquirishpa, chujchui callarishpami:

38«Ñuca almaca, llaquihuan huañucunmari. Cancunaca, caipi ñuca shinallataj chaparashpa shuyacuichij» nirca.

39Jesusca paicunapajmanta ashallata caruyashpaca, pambacama cumurishpami, cashna nishpa Diosta mañarca: «Ñuca Yayito, ima shinamanta cai jayaj ubyanata, ñucamanta anchuchipajlla cajpica, ñucamanta anchuchipai. Ñuca chashna nijpipish, ama ñuca munashca shinaca rurapaichu, ashtahuanpish Can munashca shina rurapailla» nishpami mañarca.

40Yachacujcunapajman Jesús tigramushpaca, dormicujta japishpami, Pedrota cashna nirca: «¿Manachu cancunaca, ashacamallapish ñuca shina rijcharishca tiyacui tucurcanguichij? 41Mana allita rurana yuyaicuna ama japichun rijcharichij, Diosta mañacuichij. Cancunapaj espirituca mañanata yuyanmari, ashtahuanpish aichapica shaicushcamari canguichij» nircami.

42Cutin rishpaca, Jesusca: «Ñuca Yayito, jayaj ubyana shina cai llaquita ñuca apanallataj cajpica, can munashcata rurapailla» nishpa, caihuanca ishqui cutinmi mañarca.

43Tigramushpaca yachacujcunataca, cutinllataj dormicujtami japirca. Dorminaihuan huañucushcamanta, ñahuicunapish huichcaricurcami. 44Chaimantami chaillapitaj saquishpa, cutintaj Diosta mañagrirca. Caihuanca, ñami quimsa cutin ñaupaman mañashca shinallataj mañarca. 45Yachacujcunapajman cutin tigramushpaca, cashnami nirca: «Cancunatajca dormicunguichij, samaricunguichijllami. Riquichij, Runa Aichayuj ñucataca, ñami juchayujcunaman japichina pajtamushca. 46¡Jatarichij, jacuchij! Ñucata japichij runaca, ñami chayamucun» nircami.

Jesustaca Judasmi japichishca

(Mar 14:43-50; Luc 22:47-53; Juan 18:2-11)

47Jesús chashna rimacujpirajmi, Judasca chayamurca. Paica Jesuspaj chunga ishqui yachacujcunamanta shujmi carca. Chai Judas-huanmi, curacunata mandajcunapish, israelcunata cunaj yuyajcunapish cachashca, achca runacuna espadacunahuan, caspicunahuan shamurcacuna. 48Jesusta japichij Judasca, paihuan shamujcunataca: «Maijantami ñuca muchasha, chaimi canga. Chaita japinguichij» nishpami, yachachishca carca.

49Jesuspajman chayamushpaca:

—Yachachij, ¿allillachu cangui?— nishpami mucharca.

50Chaimantami Jesusca:

—Amigo, ¿imapajtaj shamungui?— nirca.

Chashna ninca, Judas-huan shamujcunaca Jesustaca, ñapish huaicashpa japircallacunami.

51Jesusta japijpica, Paihuan purijcunamanta shujmi, espadata surcurca. Chaihuanmi, curacunata mandaj curapaj servijtaca, shuj rinrinta pʼitirca. 52Chashna rurajpimi, Jesusca cashna nirca:

—Cambaj espadata huaquichi. Pipish espadahuan macanacujtaca, espadallahuantajmi huañuchingacuna. 53Cunanllataj ñuca Yayata mañajpica, patsaj ishqui huaranga yalli angelcunata cachana cashcataca, ¿manachu yachangui? 54Chashna mana mitsarishpa japichijpimi, Dios Quillcachishcapi nishca shinaca pajtanga— nircami.

55Shinallataj Jesusca, Paita japijcunataca cashnami nirca:

—Cancunaca, ¿shuhuata shinachu espadacunahuan, caspicunahuan ñucataca japij shamurcanguichij? Ñucaca punllantami, Diospaj huasipi yachachishpa tiyacurcani. Chaipi cancunallahuantaj cajpipish, mana japircanguichijchu. 56Dios ima nishcata huillajcuna Quillcashcacuna pajtachunmi, ñucataca cashna japij shamushcanguichij— nircami.

Chashna nijta uyashpaca, tucui yachacujcuna Jesusta saquishpa miticushpa rircallacunami.

Tandanacushca mandajcunapajmanmi Jesusta apashcacuna

(Mar 14:53-65; Luc 22:54-55, 63-71; Juan 18:12-14, 19-24)

57Jesusta japijcunaca, curacunata mandaj Caifás shuti curapaj huasimanmi pusharcacuna. Chaipimi, Mandashcata yachachijcunapish, cunaj yuyajcunapish tandanacushca tiyacurcacuna. 58Jesusta pushajpica, curacunata mandajpaj huasi canllacamami, Pedroca huasha huashalla catishpa yaicurca. Chai huasi canllaman yaicushpaca, Jesusta imata rurajta ricungapajmi, huasita cuidaj runacunahuan tiyarirca.

59Chai huasipica, curacunata mandajcuna, cunaj yuyajcuna, tandanacushca tucui mandajcunandijmi tiyacurcacuna. Paicunami pitapish llullachishpa, Jesustaca huañuchinata yuyarcacuna. 60Tauca runacuna Jesusmanta llullashpa huillajpipish, huañuchinapaj shina mana allitaca, mana japircacunachu. Chai qʼuipaca, ñapish ishqui runacuna shamushpaca, cashna nishpami llullarca:

61—Cai runaca, “Diospaj huasita urmachishpa, quimsa punllapi cutin shayachishallami” nircami. Ñucanchijtajmi chaitaca uyarcanchij— nircacunami.

62Chashna nijpimi, curacunata mandajca shayarishcahuan Jesustaca:

—Canta chashna juchachijpipish, ¿manachu imata ningui?— nirca.

63Chashna nijpipish, Jesusca imata mana nircachu. Chaimantami curacunata mandajca, cashna tapurca:

—Causacuj Taita Dios ricucunmi, ama llullashpa ñucanchijman huillai. ¿Canca Diospaj Churi, Quishpichij Cristochu cangui?— nircami.

64Shina nijpi Jesusca, cashnami nirca:

—Ari, cambaj shimihuantajmi chashna ningui. Caitapish huillanimi: Cunanmantaca, Runa Aichayujtaca, Tucuita Rurai Tucuj Diospaj alli ladopi Tiyacujtami ricunguichij, pʼuyupi tigramujtapish ricunguichijmi— nircami.

65Chashna nijta uyashpaca curacunata mandajca, achcata pʼiñarishpami, paipaj churanallatataj lliquishpa, cashna nirca:

—¡Cai runaca, Dios tucushpamari chashna nicun! Paita juchachishpa, pi shujtaj huillajcunataca ña mana ninchijchu. Dios tucushpa, chashna rimaricujtaca, cancunapaj rinrinhuantajmi uyashcanguichij. 66Cunanca, ¿imatataj yuyanguichij?— nijpi caishujcunaca:

—Chashna rimashcamantaca, huañunami can— nircacunami.

67Chashna nishpaca, Jesustaca ñahuipi chʼucashpami, macarcacuna. Maijancunaca, ñahuipimi huajtarcacuna. 68Chashna rurashpaca:

—¡Riqui, Quishpichij Cristo, huillaiari! ¿Pitaj cantaca macanchij?— nircacunami.

Pedroca Jesustaca ‘Mana rijsinichu’ nishcami

(Mar 14:66-72; Luc 22:56-62; Juan 18:15-18, 25-27)

69Chaicamaca Pedroca, huasi canllapimi tiyacurca. Chaipi tiyacujpi shuj servij huarmi shamushpaca:

—Canpishmari Galilea llajtamanta Jesus-huan puricurcangui— nircami.

70Shina nijpi Pedroca, tucui chaipi cajcunapaj ñaupajpimi:

—Imatapishchari nicungui, mana yachanichu— nirca.

71Shina nishpa, chai huasi canlla punguta Pedro llujshicujpica, shujtaj huarmipish paita ricushpaca:

—Cai runapishmari, Nazaretmanta Jesus-huan puricurca— nishpami, chaipi cajcunamanca huillarca.

72Chashna nijpimi, cutin Pedroca:

—Diospish ricucunmi. Chai runataca, manataj rijsinichu— nirca.

73Chashna nishca ashalla qʼuipami, chaipi cajcuna Pedropajman cʼuchuyashpaca:

—Canpishtajmari paicunapura cangui. Riquiari, can rimashcapish rijsinallamari— nircacuna.

74Paicuna chashna nijpimi, Pedroca cashna nirca:

—Diospish ricucunmi. Ñuca llullajpica, ima llaquipish japichunlla, chai runataca mana rijsinichu— nicujpica, ñapish gallo cantarcallami.

75Chaipimi Pedroca, Jesús ñaupaman nishcata yuyarirca. Paica Pedrotaca: «Gallo manaraj cantajpimi, ñucataca quimsa cutin ‘Mana rijsinichu’ ningui» nishcami carca. Chaita yuyarishpami canllaman llujshishpaca, achcata llaquirishpa huacarca.

Knijga O Kristu

Matej 26:1-75

Zavjera protiv Isusa

(Mk 14:1-2; Lk 22:1-2; Iv 11:45-53)

1Kad je Isus sve to ispripovjedio, reče učenicima: 2“Znate da je za dva dana Pasha i da će mene, Sina Čovječjega, izdati da me raspnu.”

3Tada se svećenički poglavari i narodne starješine okupe u dvoru velikog svećenika imenom Kajfa 4te se dogovore da Isusa na prijevaru uhvate i ubiju. 5“Nećemo na blagdansku svetkovinu”, rekli su, “da se narod ne pobuni.”

Pomazanje u Betaniji

(Mk 14:3-9; Iv 12:1-8)

6Dok je Isus bio u Betaniji za stolom u kući Šimuna gubavca, 7dođe k njemu neka žena s alabasternom posudom skupocjene pomasti i izlije mu je na glavu. 8Videći to, učenici počnu negodovati: “Čemu takva rastrošnost! 9Mogla se ta pomast skupo prodati, a novac dati siromasima.”

10Isus to opazi pa im reče: “Zašto joj dodijavate? Učinila mi je dobro djelo! 11Uvijek će biti siromaha, a ja neću uvijek biti s vama. 12Izlila je tu pomast na mene da pripravi moje tijelo za ukop. 13Zaista vam kažem, gdje god se diljem svijeta bude propovijedala ova Radosna vijest, spominjat će se i ovo njezino djelo, njoj na uspomenu.”

Juda pristaje izdati Isusa

(Mk 14:10-11; Lk 22:3-6)

14Tada Juda Iškariotski, jedan od Dvanaestorice, ode svećeničkim poglavarima 15te ih upita: “Koliko ćete mi platiti da vam izdam Isusa?” Oni mu obećaju trideset srebrnjaka. 16Od tada Juda počne tražiti prigodu da ga izda.

Posljednja večera

(Mk 14:12-21; Lk 22:7-14, 21-23; Iv 13:21-30)

17Na prvi dan Blagdana beskvasnih kruhova učenici upitaju Isusa: “Gdje želiš da ti pripravimo pashalnu večeru?”

18“Idite u grad tom i tom čovjeku”, odgovori on, “pa mu recite: ‘Naš učitelj poručuje: Moje je vrijeme blizu. Kod tebe ću blagovati Pashu sa svojim učenicima.’”

19Učenici učine kako ih je Isus uputio te ondje pripreme pashalnu večeru.

Juda pristaje izdati Isusa

(Mk 14:17-21; Lk 22:21-23)

20Uvečer je Isus bio za stolom s Dvanaestoricom. 21Dok su blagovali, on reče: “Zaista vam kažem, jedan od vas će me izdati!”

22Oni se silno ražaloste pa ga jedan za drugim počnu pitati: “Nisam valjda ja taj, Gospodine?”

23On odgovori: “Izdat će me onaj koji sa mnom umače kruh u istu zdjelu. 24Jer ja, Sin Čovječji, moram umrijeti kao što piše u Svetome pismu. Ali teško onome koji izda Sina Čovječjega! Bilo bi mu bolje da se nije ni rodio!”

25I izdajnik Juda ga upita: “Učitelju26:25 U grčkome: Rabbi., da nisam ja taj?”

A Isus mu reče: “Sam si kazao.”

Posljednja večera

(Mk 14:22-26; Lk 22:17-20; 1 Kor 11:23-25)

26Dok su blagovali, Isus uzme kruh, blagoslovi ga, razlomi te podijeli učenicima govoreći: “Uzmite i jedite! To je moje tijelo.” 27Zatim uzme čašu vina, zahvali Bogu i pruži njima govoreći: “Svi pijte iz nje! 28Ovo je moja krv, krv novoga Saveza, koja se prolijeva za oproštenje grijeha mnogih ljudi. 29I kažem vam: Neću više piti vina26:29 U grčkome: neću piti od trsova roda. sve do onoga dana kada ću piti s vama novo vino u kraljevstvu svojega Oca.” 30Otpjevaju zatim psalme i zapute se prema Maslinskoj gori.

Isusovo proroštvo o Petru

(Mk 14:27-31; Lk 22:31-34; Iv 13:36-38)

31Tada im Isus reče: “Noćas ćete me svi napustiti, jer u Svetome pismu piše:

‘Udarit ću pastira

i ovce će se razbježati.’26:31 Zaharija 13:7.

32Ali kada uskrsnem, ići ću pred vama u Galileju.”

33Petar mu reče: “Napuste li te svi ostali, ja te neću napustiti!”

34“Zaista ti kažem,” reče mu Isus, “još ove noći, prije nego što pijetao zakukuriče, triput ćeš me se odreći.”

35“Neću!” odvrati Petar. “Makar morao s tobom i umrijeti, neću te se odreći!” Tako su se zaklinjali i svi ostali.

Isus se moli u Getsemaniju

(Mk 14:32-42; Lk 22:39-46; Iv 18:1)

36Isus dođe s učenicima u maslinik nazvan Getsemani te reče učenicima: “Sjednite ovdje dok se ja odem pomoliti!” 37Povede sa sobom Petra i obojicu Zebedejevih sinova. Obuzmu ga žalost i tjeskoba. 38Tada im reče: “Duša mi je nasmrt shrvana tugom. Ostanite ovdje i bdijte sa mnom.”

39Ode malo dalje i padne ničice moleći se: “Oče moj! Ako je moguće, poštedi me ove čaše! Ipak, neka bude po tvojoj, a ne po mojoj volji.” 40Zatim se vrati trojici učenika i nađe ih spavati te reče Petru: “Niste li mogli ni ure probdjeti sa mnom? 41Ostanite budni i molite se da vas ne bi svladala kušnja! Jer duh je spreman, ali je tijelo slabo.”

42Ode još jedanput i pomoli se: “Oče moj! Ako nije moguće da me poštediš te čaše, neka bude po tvojoj, a ne po mojoj volji.” 43I opet ih po povratku nađe spavati jer su im oči otežale. 44Opet ih ostavi i ode se treći put pomoliti istim riječima.

45Zatim se vrati k učenicima i reče im: “Još spavate i odmarate se? Kucnuo je čas! Sin Čovječji, predan je grešnicima u ruke. 46Ustanite! Hajdemo! Evo, moj je izdajnik već tu!”

Isusovo uhićenje

(Mk 14:43-50; Lk 22:47-53; Iv 18:3-11)

47Dok je još govorio, stigne Juda, jedan od Dvanaestorice, a s njime i svjetina naoružana mačevima i toljagama, koju su poslali svećenički poglavari i narodni starješine. 48Izdajica im je dao znak: “To je onaj kojega poljubim. Uhvatite ga.” 49On odmah priđe Isusu i reče: “Zdravo, Učitelju!” i poljubi ga.

50“Zašto si došao ovamo, prijatelju?” ukori ga Isus. Zatim podignu ruke na Isusa i uhvate ga. 51A jedan od onih koji su bili s Isusom maši se rukom te izvuče mač i njime odsiječe uho sluzi velikoga svećenika.

52“Vrati mač u korice”, reče mu Isus, “jer tko se mača laća, od mača će i poginuti. 53Zar ne shvaćaš da mogu tražiti od Oca više od dvanaest legija anđela da nas zaštite i on bi ih odmah poslao? 54Ali da to učinim, kako bi se ispunilo Sveto pismo?”

55Zatim reče svjetini: “Pošli ste na mene mačevima i toljagama kao na prevratnika! A svaki dan sam sjedio u Hramu i poučavao, pa me ipak niste uhvatili. 56Ali sve se ovo događa zato da bi se ispunilo ono što su o meni u Pismu napisali proroci.” Nato ga svi učenici napuste i pobjegnu.

Isus pred Velikim vijećem

(Mk 14:53-65; Lk 22:54-55, 63-71; Iv 18:12-13, 19-24)

57Isusa uhvate i odvedu ga velikomu svećeniku Kajfi kod kojega su se okupili pismoznanci i starješine. 58Petar je izdaleka slijedio Isusa do dvorišta palače velikog svećenika. On uđe u dvorište te sjedne sa slugama da vidi kako će sve to završiti.

59Unutra su svećenički poglavari i cijelo Veliko vijeće tražili su protiv Isusa kakvo lažno svjedočanstvo na temelju kojega bi ga mogli smaknuti. 60Ali nisu ga mogli pronaći iako su se javili mnogi lažni svjedoci. Napokon dođu dvojica 61i izjave: “Ovaj je rekao: ‘Mogu srušiti Božji hram i za tri dana ga opet izgraditi!’”

62Veliki svećenik zatim stane i upita Isusa: “Zar ništa ne odgovaraš na ove optužbe protiv tebe?” 63Isus je šutio. “Zakuni se živim Bogom i reci jesi li ti Krist, Božji Sin”, reče veliki svećenik.

64“Sam si rekao”, odgovori Isus. “A ja vam kažem da ćete gledati Sina Čovječjega kako sjedi zdesna Svemogućemu i kako dolazi na nebeskim oblacima.”26:64 Vidjeti: Psalam 110:1; Daniel 7:13.

65Nato veliki svećenik razdere svoju odjeću i reče: “Hulio je na Boga! Što će nam još svjedoci? 66Što kažete?” A oni odgovore: “Zaslužio je smrt!”

67Zatim su Isusu pljuvali u lice i tukli ga. Neki su ga pljuskali 68govoreći: “Proreci nam tko te je udario, Kriste!”

Petar se odriče Isusa

(Mk 14:66-72; Lk 22:54-62; Iv 18:15-18, 25-27)

69Dok je Petar sjedio vani u dvorištu, priđe mu neka sluškinja i reče: “I ti si bio s Isusom Galilejcem!”

70Petar to pred svima zaniječe: “Ne znam o čemu govoriš!”

71Kad je izišao u predvorje, spazi ga druga sluškinja i reče nazočnima: “Ovaj je bio s Isusom Nazarećaninom!”

72On opet zaniječe i još se zakune: “Ne poznajem tog čovjeka!”

73Ali ubrzo mu priđu ljudi koji su bili ondje. “Pa ti si doista jedan od njih! Odaje te galilejski naglasak.”

74Petar se stane kleti i zaklinjati: “Ja ne poznajem tog čovjeka!” I pijetao odmah zakukuriče.

75On se tada sjeti što mu je Isus rekao: “Zaista ti kažem, prije nego što pijetao zakukuriče, triput ćeš me se odreći.” Iziđe iz dvorišta i gorko zaplače.