Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 15:1-39

Mana alli yuyaicunami juchayujta ruran

(Mar 7:1-23)

1Chai qʼuipami, Jerusalenmanta shamushca fariseocunapish, Mandashcata yachachijcunapish huaquincuna Jesusta cashna tapurcacuna:

2—¿Ima nishpataj Cambaj yachacujcunaca mana maquitaraj maillashpa micuncuna? Chashna rurashpaca, ñaupa yayacuna yachachishcatamari pʼaquincuna— nircacunami.

3Shina nijpica, Jesusca paicunatapish cashnami tapurca:

—¿Ima nishpataj cancunapish ñaupa yayacuna yachachishcallata catishpa, Taita Dios mandashcataca mana caźunguichij? 4Taita Diosca: “Cambaj yaya mamata cʼuyangui. Yaya mamata pʼiñashpa millaita rimajtaca, mana llaquishpami huañuchina” nishcami. 5Chashna nicujpipish, cancunaca cashnami yachachicunguichij: “Yaya cashpa, mama cashpa imata mañajpica, canta ayudanapaj charicushcataca, ñamari Taita Diosman cuna tucurcani. Canmanca, ña imata mana cui tucunichu” nichijlla. 6Chashna nishpaca “Yaya mamamanca imata mana cushpa saquirinallami” ninguichijmi. Chashna nishpami yayacuna yachachishcallata catishpa, Taita Dios mandashcataca saquinguichij. 7¡Mishqui shimi, jayaj shungu runacuna! Dios ima nishcata huillaj Isaiasca, allimari cancunataca cashna nishca:

8“Cai runacunaca, shimillahuanmi ñucataca adoraj tucuncuna.

Ashtahuanpish shungupica, shujtajtami yuyacun.

9Yangallami ñucata yuyarij tucuncuna.

Yachachishpapish runacuna yachachishcallatami ñucamanta yachachij shina yachachincuna” nishcami— nircami.

10Chashna nishpa Jesusca, chai tucui gentecunata cayashpa cashnami nirca:

—Alli uyashpa yuyaita japichij. 11Imapish shimita yaicujca, pita mana juchayujta ruranchu. Ashtahuanpish shimimanta llujshij mana alli shimicunami mapayachin— nircami.

12Chashna nishca qʼuipa yachacujcuna paipajman cʼuchuyashpaca:

—Can rimashcata uyashpa fariseocuna pʼiñarijtaca, ¿ricurcanguichu?— nishpa tapurcacuna.

13Shina nijpimi, Jesusca cashna nirca:

—Jahua pacha ñuca Yaya mana tarpushca yurataca, ima yura cajpipish sapimanta llujshichishca cangami. 14Chai runacunataca saquichijlla. Paicunaca, ñahui mana ricujcunallataj, shujtaj mana ricujcunata pushajcunami. Ñahui mana ricuj runa, caishuj mana ricujta pushacushpaca, ishquindijtajmi jutcupi urmanga— nircami.

15Shina nijpi Pedroca:

—¿Imata yuyachisha nishpataj chashna chʼimbapurangui? Yachachihuaiari— nirca.

16Chashna nijpi, Jesusca cashnami nirca:

—¿Cancunapish manarajchu caitaca yuyaita japinguichij? 17Illu tucui imapish shimita yaicushpa huijsaman rijca, mapa tucushpa llujshinllami. 18Ashtahuanpish ima rimashcapish shimiman llujshijca, shungumantami shamun. Chai mana alli shimicunami mapayachin. 19Huañuchina, huainayana, pushanacushpalla causana, shuhuana, llullana, cʼamina, cai tucui millai yuyaicunaca shungumantami llujshin. 20Tucui cai yuyaicunami, pitapish juchayujta ruran. Maquita mana maillashpa micujllapica, mana mapayachinchu— nircami.

Canaán llajta huarmimi Jesusta crishca

(Mar 7:24-30)

21Jesús chai llajtamanta llujshishpaca, Tiro shuti Sidón shuti llajtacunamanmi rirca. 22Chaiman chayajpica, Canaán llajtamanta shuj huarmimi, callpashpa tupanaman llujshishpa, cashna nirca:

—Davidpaj Churi, Apu, ñucata llaquihuaiari. Ñuca ushushitami, supai japishpa achcata llaquichicun— nishpa caparirca.

23Chashna caparijpipish, Jesusca imata mana nircachu. Chaimantami, Paipaj yachacujcuna cʼuchuyashpaca, cashna nircacuna:

—Riqui, chai huarmica ñucanchijtamari caparishpa catimucun. Imallatapish nishpa cachapaiari— nircacuna.

24Shina nijpimi Jesusca:

—Chingarishca ovejacuna shina causacuj Israelcunapajllamanmi, Diosca cachahuarca— nircami.

25Chashna nicujpipish chai huarmica, Jesuspaj ñaupajman cʼuchuyashpa, pambacama cumurishpami:

—Apu, ñucata ayudahuaiari— nirca.

26Shina nijpi, Jesusca:

—Huahuacunapaj micunata quichushpa, allquitucunaman shitanaca mana allichu— nircami.

27Ashtahuanpish chai huarmica:

—Ari, Apu, amocuna micucushpa, meźamanta urmachishcataca allquitucunatajmari micun— nircami.

28Shina nijpimi, Jesusca cashna nirca:

—Huarmi, canca shunguhuantajmi crishcangui. Can munashcaca pajtachuntaj— nircami.

Jesús chashna nijpica, chai huarmipaj ushushica ñapish alliyashcallami carca.

Chuscu huarangamanmi carashca

(Mar 8:1-10)

29Jesús chaimanta llujshishpaca, Galilea cucha patamanmi rirca. Chaimantaca shuj urcuman huichiyashpami, chaipi tiyarirca. 30Jesús chaipi tiyacujpica, achcacuna shamushpami suchucunatapish, ñahui mana ricujcunatapish, mana rimajcunatapish, chulla chaquiyujlla, chulla maquiyujllacunatapish, shujtaj ima ungüihuan cajcunatapish achcacunata apamushpa, Paipaj ñaupajpi churarcacuna. Jesusca, chai tucui ungushcacunatami alliyachirca. 31Chashna, mana rimajcunapish rimajpi, chulla chaquiyujlla, chulla maquiyujllacunapish alliyajpi, suchucunapish purijpi, ñahui mana ricujcunapish ricujpica, tucui gentecuna achcata cushicushpami, israelcunapaj Diosta sumajyachircacuna.

32Jesusca, paipaj yachacujcunata cayashpaca, cashnami nirca:

—Cai tucui gentecunaca ñamari quimsa punllata ñucahuan caipi tiyancuna. Ima micunatapish mana charincunachu, llaquinayanmari. Chashna mana micushcata huasiman cachajpica, yaricaihuan ñahui amsayashpa ñanpi urmangallatajmari— nircami.

33Jesús chashna nijpimi, yachacujcunaca cashna nircacuna:

—Pi mana causan, cai shitashca pambapica, ¿maipitaj cai tucuicunapaj micunata japishunri?— nircacunami.

34Shina nijpi, Jesusca:

—¿Mashna tandacunatataj charinguichij?— nircami.

Shina nijpimi, yachacujcunaca:

—Canchis tandata, asha chalhuitacunallatami charinchij— nircacunami.

35Chashna nijpica, Jesusca tucuicunatami pambapi tiyachirca.

36Chai huashaca chai canchis tandatapish, chalhuacunatapish japishpami, Diosta mañashpa pagui nirca. Chai qʼuipami chaupishpa chaupishpa, paipaj yachacujcunaman curca. Paicunami, chai tucui gentecunaman cararcacuna. 37Tucuicunami mana nijta micurcacuna. Puchushcataca, yachacujcunaca canchis canasta jundatami tandarcacuna. 38Chai micujcunaca huarmicunata, huambracunata mana yupashcami, cʼaricunalla chuscu huaranga carca. 39Carashca qʼuipami, Jesusca tucui chaipi cajcunataca ‘Cayacamachij’ nishpa cacharca. Chai qʼuipaca barcopi yaicushpa, Magdala shuti llajtamanmi rirca.

Knijga O Kristu

Matej 15:1-39

Isus poučava o unutrašnjoj čistoći

(Mk 7:1-23)

1Isusu pristupe neki farizeji i pismoznanci iz Jeruzalema te ga upitaju: 2“Zašto tvoji učenici krše stare židovske predaje? Ne drže se obrednoga pranja ruku prije jela!”

3On im odgovori: “A zašto vi zbog svoje predaje kršite Božje zapovijedi? 4Bog je rekao: ‘Poštuj oca i majku!’ i ‘Tko prokune oca ili majku, neka se kazni smrću!’ 5Ali vi velite: ‘Kaže li tko ocu ili majci: pomoć koju biste od mene dobili darovat ću Bogu’, 6nije im dužan iskazati poštovanje brinući se o njihovim potrebama. Tako kršite Božju zapovijed zbog svoje predaje. 7Licemjeri! Lijepo je o vama prorokovao Izaija:

8‘Ovaj me narod štuje samo usnama,

ali srce im je daleko od mene.

9Uzalud me štuju

jer kao moje učenje poučavaju ljudske zapovijedi.’”15:8-9 Izaija 29:13.

Što onečišćuju čovjeka?

10Dozove tada mnoštvo pa im reče: “Slušajte i pokušajte razumjeti! 11Ne onečišćuje čovjeka ono što na usta ulazi, nego ono što izlazi iz njih!”

12Tada mu priđu učenici. “Znaš li da su se farizeji sablaznili na to što si rekao?” upitaju.

13“Svaka biljka koju nije posadio moj nebeski otac iščupat će se skupa s korijenom. 14Pustite ih! To su slijepi vođe slijepaca! A kad slijepac vodi slijepca, obojica završe u jarku.”

15Petar ga zamoli: “Protumači nam tu prispodobu!”

16“Zar još ne razumijete?” reče Isus. 17“Ne shvaćate li: sve što uđe na usta ode u trbuh i izbacuje se u zahod. 18Ali zle riječi15:18 U grčkome: Ono što izlazi na usta. izlaze iz srca i onečišćuju čovjeka. 19Jer iz srca izviru zle misli, ubojstva, preljubi, blud, krađe, klevete, laži i kletve. 20To onečišćuje čovjeka! Neće čovjek biti nečist pred Bogom ako jede a da prije toga nije obavio obredno pranje ruku.”

Vjera poganke

(Mk 7:24-30)

21Isus zatim ode iz Galileje na sjever, u tirski i sidonski kraj. 22Neka žena, Kanaanka, koja je ondje živjela, dođe k njemu i poviče: “Smiluj mi se, Gospodine, Sine Davidov! Kćerka mi je teško opsjednuta!”

23Ali Isus joj ne odgovori ni riječi. Nato dođu učenici i zamole ga: “Reci joj da ode jer viče za nama!”

24On reče: “Poslan sam da pomognem Židovima, izgubljenim ovcama Izraela.”

25Ali ona priđe, ničice mu se pokloni i reče: “Gospodine, pomozi mi!”

26“Nije pravo oduzeti kruh djeci i baciti ga psima”, reče joj.

27“Nije, Gospodine”, odgovori ona. “Ali i psi pojedu ostatke koji padnu s gospodarova stola!”

28“Velika je tvoja vjera, ženo!” reče joj Isus. “Neka ti bude što želiš!” I njezina kćerka odmah ozdravi.

Isus iscjeljuje mnoge bolesnike

(Mk 7:31-37)

29Isus ode odande do Galilejskog jezera, popne se na goru i sjedne. 30K njemu nagrne silno mnoštvo vodeći sa sobom hrome, kljaste, slijepe, nijeme i druge bolesnike te mu ih polože do nogu, a on ih iscijeli. 31Zadivljeno time što nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju a slijepi vide, mnoštvo je slavilo Izraelova Boga.

Isus hrani četiri tisuće ljudi

(Mk 8:1-10)

32Isus pozove učenike i reče im: “Žao mi je ljudi. Već su tri dana sa mnom, a nemaju što jesti. Neću ih otpustiti gladne jer će putem klonuti.”

33Učenici odgovore: “Odakle da u pustinji nabavimo dovoljno hrane za toliko mnoštvo?”

34“Koliko hrane imate?” upita Isus.

“Sedam kruhova i nekoliko ribica”, rekoše. 35Isus zapovjedi mnoštvu da posjeda na zemlju 36te uzme sedam kruhova i ribe, zahvali Bogu, razlomi ih i dade učenicima. Oni ih razdijele mnoštvu. 37Svi su se do sita najeli i još su ostacima napunili sedam košara. 38A blagovalo je četiri tisuće muškaraca te žene i djeca koji su bili s njima. 39Isus otpusti narod, uđe u lađu i ode u magadanski kraj.