Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 14:1-36

Bautiźaj Juanta huañuchishcata parlashcami

(Mar 6:14-29; Luc 9:7-9)

1Chai punllacunami, Galilea llajtata mandaj Herodesca, Jesús imallata rurashcata uyarca. 2Chaimantami Herodesca, paipaj servijcunataca cashna nirca:

—Chai runaca, Bautiźaj Juanmari canga. Paimari huañushcacunapaj chaupimanta causarimushpa, milagrocunata ruracunga— nircami.

3Juantaca, Herodías huarmi nishcata uyashpami, Herodesca cadenahuan huatashpa carcelpi churachishca carca. Chai Herodiasca, Herodespaj huauqui Felipepaj huarmimi carca. 4Juanca, Herodesta:

—Chai huarmihuan pushanacushpa causanaca, mandashcapi ricujpica mana allichu— nishcamantami, carcelpi carca.

5Herodesca Juantaca huañuchisha yuyarcami. Shina cashpapish, tucuicunami Juantaca, ‘Dios ima nishcata huillajmi’ nijcuna carca. Chaimanta paicunata manchashpa mana huañuchirca. 6Herodesca, pai huacharishca punlla pajtajpimi fiestata ruracurca. Chaipi cajcunapaj ñaupajpimi, Herodiaspaj ushushica bailarca. Pai bailacujtaca, Herodesca achcatami ricunachirca. 7Chaimantami Herodesca, chai solterataca:

—Canmanca imata mañajpipish cushallami, mana llullanichu, cushatajmi— nirca.

8Shina nijpi chai solteraca, mama yachachishcamantami Herodestaca:

—Bautiźaj Juanpaj umata platopi cuhuai— nirca.

9Jatun mandaj Herodes chaita uyashpaca, anchatami llaquirirca. Llaquiricushpapish, chaipi cajcunapaj ñaupajpi: “Mana llullanichu, imata mañajpipish cushatajmi” nishcamantami, pai nishcata ama pʼaquingapaj, chaita cuchun mandarca. 10Chaimantami Juanpaj umataca, carcelpi pʼitimuchun cacharca. 11Juanpaj umata pʼitishpa platopi apamushpaca, chai solteramanmi curca. Chaitaca, paipaj mamamanmi curca.

12Chashna huañuchijpimi Juanpaj yachacujcuna shamushpaca, paipaj cuerpota apashpa pambagrircacuna. Chaimantaca, imalla tucushcatami Jesusman huillagrircacuna.

Jesusca pichca huaranga runacunamanmi carashca

(Mar 6:30-44; Luc 9:10-17; Juan 6:1-13)

13Juanta huañuchishcata yachashpami Jesusca, pi mana causan shitashcaman Pailla shuj barcopi rirca. Chaita yachashpaca gentecunaca, cutintajmi achcacuna pueblocunamanta llujshishpa, chaquillahuan Jesuspajman rircacuna. 14Jesusca barcomanta llujshicushpa, chai tucui gentecunata ricushpa llaquishpami, mashnalla ungushcacunataca alliyachirca. 15Ña tutayamugrijpimi, Jesuspaj yachacujcuna shamushpaca:

—Cai shitashcapi canchijca, ñamari tutayamunpish, tucuicuna micunata randigrichun pueblocunaman cachaiari— nircacuna.

16Shina nijpi Jesusca:

—¿Imapajtaj ringari? Cancunallataj caraichijlla— nircami.

17Shina nijpimi yachacujcunaca:

—Cai pichca tanda, ishqui chalhuallatamari charinchij— nircacuna.

18Chashna nijpi Jesusca:

—Shinashpaca chaita apamuichij— nirca.

19Gentecunataca tucuicunatami, qʼuihua pambapi tiyarichun mandarca. Chai qʼuipaca chai pichca tandata, ishqui chalhuata japishpami, jahua pachata huichilla ricushpa, Diosta pagui nirca. Chai huashaca chai tandata chaupishpa chaupishpami, yachacujcunaman curca. Paicunami tucui chaipi cajcunaman cararcacuna. 20Chai tucui gentecunami mana nijta micurcacuna. Puchushcataca, chunga ishqui canasta jundatami yachacujcunaca tandarca. 21Micujcunaca cʼaricunallami pichca huaranga carca. Huarmicunata, huambracunataca mana yuparcacunachu.

Yacu jahuatami Jesusca purishca

(Mar 6:45-56; Juan 6:15-21)

22Chaicunaman carashca qʼuipami Jesusca, paipaj yachacujcunataca ‘Barcopi cucha chʼimbanijman ñaupacuichij’ nishpa cacharca. Jesusca, chai tucui gentecunata ‘Cayacamachij’ ningapajmi saquirirca. 23Paicunata ‘Cayacama’ nishpa urcuman huichiyashpaca, tutacamami pailla chaipi Diosta mañarca. 24Yachacujcunaca, ñami chaupi cuchata barcopi ricurca. Ñaupajmanta achca huaira shamushpami, yacuta caiman chaiman cuyuchijpi, yacuca barcopi huajtaricurca. 25Ñapish pacarimuitaca, Jesusca yacu jahuata purishpami, paicunapajman cʼuchuyarca. 26Yacu jahuata shamucujta ricushpaca, yachacujcunaca achcata chujchushpa mancharishpami:

—¡Ayamari shamucun!— nishpa caparircacuna.

27Paicuna chashna caparicujpimi, Jesusca:

—Upalla caichij, ñucamari cani. ¡Ama mancharichijchu!— nirca.

28Chashna nijpi Pedroca:

—Apunchij Jesús canllataj cashpaca, yacu jahuata cambajman shamuchun ñucata cayai— nircami.

29Shina nijpi Jesusca:

—Shamui— nijpi Pedroca, barcomanta llujshishpa, yacu jahuata Jesuspajman puri callarirca.

30Shina cashpapish achca huaira shamujpimi, Pedroca mancharca. Chaimantaca, yacupi huashicui callarishpami:

—¡Apunchij Jesús, quishpichihuaiari!— nishpa caparirca.

31Shina caparijpi Jesusca, Pedrota utca maquimanta japishpami:

—¿Ima nishpataj manchangui? ¡Ñucata tucui shunguhuan cringuimanca!— nirca.

32Paicuna ña barcoman yaicujpica, huairaca casijlla tucurcallami. 33Chaimantami barcopi cajcunaca, Jesuspajman cʼuchuyashpa:

—Canca, Diospaj Churitajmari cashcangui— nishpa adorarcacuna.

34Ña cuchata chʼimbashpaca, Genesaret llajtamanmi chayarcacuna. 35Chaipi causajcuna Jesusta rijsishpaca, tucui chai muyundij llajtapimi huashan huashan huillanacurcacuna. Chaimantami, tucui ungushcacunata Jesuspajman apamurcacuna. 36Tucui ungushcacunami Jesustaca: “Cambaj churana filollapipish tuparipachun saquihuai” nircacuna. Pipish Jesuspaj churanata tuparijca, alliyarcallami.

Knijga O Kristu

Matej 14:1-36

Smrt Ivana Krstitelja

(Mk 6:14-29; Lk 3:19-20; 9:7-9)

1Kad je Herod tetrarh14:1 Herod Antipa. čuo o Isusu, 2reče svojim slugama: “To je od mrtvih uskrsnuo Ivan Krstitelj pa sad u njemu djeluju čudesne sile.” 3Herod je, naime, Ivana dao uhititi, svezati i baciti u tamnicu na zahtjev Herodijade, žene svojega brata Filipa, 4jer mu je Ivan govorio: “Ti nemaš prava da je imaš za ženu!” 5Htio je ubiti Ivana, ali se bojao naroda jer su ga smatrali prorokom.

6Ali na proslavi Herodova rođendana pred uzvanicima je plesala Herodijadina kćerka i tako se svidjela Herodu 7da se zakleo dati joj sve što zatraži. 8Ona na majčin nagovor reče: “Zapovjedi da mi na pladnju donesu glavu Ivana Krstitelja!” 9Kralj se ražalosti, ali zbog toga što se zakleo i zbog uzvanika zapovjedi da joj učine po volji. 10Pošalje ljude da Ivanu u tamnici odrube glavu. 11Donesu djevojci glavu na pladnju, a ona je pak odnese majci. 12Potom dođu Ivanovi učenici, uzmu njegovo tijelo i pokopaju ga te odu javiti Isusu.

Isus hrani pet tisuća ljudi

(Mk 6:32-44; Lk 9:10-17; Iv 6:1-13)

13Kad je Isus to čuo, otplovi odande lađicom na pusto mjesto da se povuče u osamu. Ali narod je to doznao pa su pješice krenuli iz gradova za njim. 14Kad je izišao iz lađice, ugleda silan narod pa se sažali nad njima i izliječi im bolesnike.

15Uvečer mu priđu učenici i kazaše. “Pust je ovo kraj a već je i kasno. Otpusti ljude da mogu otići u sela kupiti hrane!”

16Ali Isus odgovori: “Nije potrebno da idu; vi ih nahranite!”

17“Pa ovdje imamo samo pet kruhova i dvije ribe!”

18“Donesite ih!” reče. 19Zapovjedi zatim mnoštvu da sjednu na travu. Uzme pet kruhova i dvije ribe, pogleda u nebo te blagoslovi hranu. Razlomi kruh i dade ga učenicima, a učenici su ga dijelili mnoštvu. 20I svi su jeli dok se nisu nasitili. Zatim pokupe ostatke. Bilo ih je dvanaest punih košara. 21A nahranilo se pet tisuća muškaraca te žene i djeca koji su bili s njima.

Isus hoda po vodi

(Mk 6:45-51; Iv 6:16-21)

22Odmah zatim Isus natjera učenike da uđu u lađu i da preplove na drugu obalu, dok on otpusti mnoštvo. 23Kad ih je otpustio, popne se u goru da se pomoli u osami. Kasno navečer još je bio sam ondje. 24U međuvremenu je lađa već bila daleko od obale. Zapuhao je jak protivan vjetar, pa se borila s velikim valovima.

25Oko tri sata ujutro14:25 U grčkome: o četvrtoj noćnoj straži. Isus dođe k učenicima hodajući po vodi. 26Kad ugledaju kako hoda po vodi prema njima, vrisnu od straha misleći da je sablast. 27Ali Isus im odmah reče: “Samo hrabro! Ja sam! Ne bojte se!”

28Nato mu Petar reče: “Gospodine, ako si ti, zapovjedi da dođem k tebi po vodi!”

29“Dođi!” odgovori Isus. Petar iziđe iz lađe te hodajući po vodi pođe prema Isusu. 30Ali kad je osjetio silinu vjetra, prestraši se i počne tonuti. “Spasi me, Gospodine!” poviče.

31Isus mu odmah pruži ruku i uhvati ga. “Slaba je tvoja vjera”, reče mu. “Zašto si posumnjao?” 32Kad su ušli u lađu, vjetar prestane.

33Učenici u lađi poklone mu se ničice i uzviknu: “Ti si zaista Božji Sin!”

Mnoga ozdravljenja

(Mk 6:53-56)

34Preplove jezero i pristanu u Genezaretu. 35Ondašnji žitelji ga prepoznaju i po svoj okolici razglase da je došao, pa mu svi počnu dovoditi bolesnike. 36Molili su ga da im dopusti dotaknuti barem skut njegove haljine i svi koji su ga dotaknuli ozdravljali su.