Jesusca sabadopipish ima allitaca rurachun mandai tucunmi
(Mat 12:1-8; Mar 2:23-28)
1Shuj sabadopimi Jesusca, chagracuna chaupita ricurca. Chaita ricujpimi Paipaj yachacujcunaca, trigo umata cʼutsashpa, cʼacushpa micurcacuna. 2Chaimantami maijan fariseocunaca:
—¿Ima nishpataj sabadopi ama rurachun nishcata ruracunguichij?— nircacuna.
3Chashna nijpi Jesusca, cashnami nirca:
—David paipaj runacunandij yaricaihuan cashpa, imata rurashcataca, ¿manachu reźarcanguichij? 4Illu paicunaca yaricaihuan cashpami, Diospaj huasiman yaicushpa, chaipi Diosman cushca tiyacuj tandacunata japishpa micurcacuna. Chai tandataca pipish mana micunallachu carca, curacunalla micunami carca— nircami.
5Shinallataj:
—Runa Aichayuj Ñucaca, sabadopipish ima allita rurachunca mandai tucunimi— nircapishmi.
Chaquishca maquiyuj runatami Jesús alliyachishca
(Mat 12:9-14; Mar 3:1-6)
6Shujtaj sabadopica cashnami tucurca: Tandanacuna huasiman yaicushpami, Jesusca yachachicurca. Chai ucupica, alli lado maqui chaquishca runami tiyacurca. 7Chai runata sabadopi Jesús alliyachijpica juchachingapajmi, Mandashcata yachachijcunapish, fariseocunapish chapacurcacuna. 8Ashtahuanpish Jesusca, paicuna yuyacushcata yachashpami, chaquishca maquiyuj runataca:
—Jatari, cai chaupipi shayari— nirca.
Shina nijpica, chai runaca shayarircallami. 9Chai runataca Jesusca, cashnami nirca:
—Cancunataca shujta tapusha: Sabadocunapica, ¿allita ruranachu, mana cashpaca mana allita ruranachu, huañuimanta quishpichinachu, mana cashpaca huañuchinachu, imata ruranataj alli?— nircami.
10Chashna nishpaca, chaipi cajcunata muyundijta ricushpami, chai runataca:
—Cambaj maquita chutai— nirca.
Ña chutajpica, chai runapaj maquica alli tucurcallami. 11Chashna rurajpica, juchachishun nicujcunaca yallitaj pʼiñarishpami, Jesusta ima shina llaquichinata paicunapura parlanacurcacuna.
Huillagrichun mingangapajmi chunga ishquita agllashca
(Mat 10:1-4; Mar 3:13-19)
12Chai punllacunapimi Jesusca, Taita Diosta mañangapaj urcuman rirca. Chaipica tucui tutami mañarca. 13Ña achijyajpica Paipaj yachacujcunata cayashpami, chunga ishquita agllarca. Paicunatami, huillagrijcuna cachun mingarca. 14Paillataj Pedrota shutichishca Simonta, paipaj huauqui Andresta, Jacobota, Juanta, Felipeta, Bartolometa, 15Mateota, Tomasta, Alfeopaj churi Jacobota, Cananista nishcapuramanta Simonta, 16Jacobopaj huauqui Judasta, Judas Iscariotetapishmi agllarca. Paimi qʼuipataca, Jesusta japichirca.
Ima shina cajcunapaj cushicui tiyanatapish ima shina cajcunapaj llaquicuna shamunatapishmi huillashca
(Mat 5:1-12; 4:23-25)
17Jesusca yachacujcunandij urcumanta uriyamushpaca, shuj pambapimi saquirircacuna. Chaipica Jesuspaj achca yachacujcunandij, tucui Judeamanta, Jerusalenmanta, shinallataj yacu uripi caj Tiro shuti, Sidón shuti llajtacunamanta shamushcacunandijmi chaipi carca. 18Tucui chaicunaca yachachishcata uyangapajpish, ungüicunamanta alliyachichunpishmi tandanacurcacuna. Mapa espiritucuna japishpa achcata llaquichicushcacunatapishmi alliyachirca. 19Alliyachi tucunata charijta ricushpami, tucuicuna Jesuspi tuparingapaj cʼuchuyarcacuna.
20Jesusca, Paipaj yachacujcunapaj ñahuita ricushpami, cashna nirca:
«Cushicuichij, huajchacuna
Taita Dios mandacunca cancunapajmi.
21Cushicuichij, cunan yaricaihuan cajcuna.
Diosca cancunamanmi mana nijta caranga.
Cushicuichij, cunan huacacujcuna,
cancunapajca asina shamungami.
22Runa Aichayuj Ñucata caticushcamanta pʼiñajpi,
cancunahuan mana tandanacushun nijpi,
cʼamijpi, ima millananata shina cancunapaj shutillatapish mana rimasha nijpica, cushicuichijlla.
23Chashna llaquichi punllapica, cushicuichijlla. Jahua pachapica, jatun allitami chasquinguichij. Paicunapaj ñaupa yayacunapish, Dios ima nishcata huillajcunataca chashnallatajmari llaquichijcuna carca.
24¡Ai! Cunan achcata charijcunalla, cancunaca caillapimi
cushicushpa causanguichij.
25¡Ai! Cunan sajsajta micujcunalla,
qʼuipataca yaricai shamungami.
¡Ai! Cunan asicujcunalla,
qʼuipataca caparirishpami huacanguichij.
26¡Ai! Cunan tucuicuna alli nishca causajcunalla,
cancunapaj ñaupa yayacunapish
llulla huillajcunatami, chashnallataj alli nijcuna carca.
Pʼiñajcunatapish cʼuyanami
(Mat 5:38-48; 7:12)
27Shina cajpipish, Ñucata uyacuj tucui cancunatami caitaca mandani: Cancunata pʼiñajcunata cʼuyaichij, mana ricunachijcunapajpish allita ruraichij. 28Cancunata llaqui tucushca cachun nijcunatapish bendicianguichij, yanga juchachijcunamantapish Diosta mañaichij. 29Maijan canta quijadospi huajtajpica, caishuj ladopipish huajtachun ricuchinguilla. Cambaj jahua churashcata maijan quichujpica, ucu churashcatapish cushpa cachanguilla. 30Maijan imata mañajpica, mañashcata cuilla. Imatapish cambajta maijan quichujpica, ama tigrachichun mañaichu. 31Ima shinami shujtajcuna cancunapaj allita rurachun ninguichij, chashnallataj cancunapish shujtajcunapajca ruraichij.
32Ashtahuanpish cancunata cʼuyajcunallata cʼuyashpaca, ima allita mana ruranguichijchu. Juchayujcunapish paicunata cʼuyajcunataca cʼuyantajmari. 33Allita rurajcunallata cʼuyashpapish, ima allita mana ruranguichijchu. Juchayujcunapish chashnaca ruranllatajmi. 34Imata tigra japina yuyaillahuan imatapish mañachishpaca, ima allita mana ruranguichijchu. Juchayujcunapish cushca shinallataj cutin japina yuyaillahuanca, paicunapura mañachinacunllami. 35Ashtahuanpish cancunaca, pʼiñajcunata cʼuyashpa allita ruraichij. Ama imatapish chaimanta tigra japina yuyaillahuan ruraichijchu. Chashna rurashpami, cancunaca jatun chasquinata charinguichij. Shinallataj jahua pacha Diospaj huahuacunataj cashcatami ricuringuichij. Paillamari mana pagui nijcunahuanpish, millaicunahuanpish alli. 36Cancunapaj Yayaca llaquijmari, cancunapish Pai shinallataj shujtajcunata llaquij caichij.
Shujtajcunata ama juchachinguichij
(Mat 7:1-5)
37Cancunata ama juchachichunca, cancunapish ama pita juchachichijchu. Ama pita, “Jatun llaquiman rishca canman” ninguichij. Diospish cancunataca, mana jatun llaquiman cachana tucungachu. Shujtajcunata perdonaichij, Diospish cancunata perdonangami. 38Imatapish shujtajcunaman cuichij, Diospish cancunaman cungami. Paica jatun jatunllapi, tushuchishpa, talliricujta marcachingallami. Cancuna imapimi shujtajcunaman cunguichij, chaillapitajmi cancunamanpish cunga» nircami.
39Jesusca cai parlohuanpishmi, chʼimbapurashpa yuyachirca: «¿Mana ricuj runaca, shujtaj mana ricuj runataca pushaipajchu imatagari? ¿Manachu ishquindijtaj mai jutcupi huashicunman? 40Yachacujca, mana paita yachachijta yallichu. Shina cashpapish, tucuipi paita yachachij shinallataj tucushpaca, pai shinallataj canaman chayanmanmi.
41¿Ima nishpataj cambaj huauquipaj ñahuipi tiyacuj ujshataraj ricungui? ¡Cambaj ñahuipi tiyacuj jatun caspitarajmari mana ricungui! 42Cambaj ñahuipi jatun caspi tiyacujta manaraj llujshichishpaca, ¿ima shinataj cambaj huauquitaca: “Huauqui, shuyai, cambaj ñahuipi tiyacuj ujshata llujshichisha” ninguiari? Mishqui shimi jayaj shungu, cambaj ñahuipi tiyacuj caspitaraj llujshichi. Chashna rurashpami, cambaj huauquipaj ñahuipi tiyacuj uchilla ujshataca alli ricushpa llujshichi tucungui.
Ima yura cashcataca pʼucushcapi rijsinallami
(Mat 7:17-20; 12:34-35)
43Alli yurapica, ima mana alli granoca mana pʼucunchu. Shinallataj mana alli yurapish, ima alli granota mana pʼucunchu. 44Ima yura cashcataca, pʼucushcapi ricunallami. Higotaca, mana casha yuramanta pallancunachu. Uvastapish, mana zarza yuramanta tandanchu. 45Shinallataj alli runaca, paipaj shungupi alli yuyai tiyashcamantami allillata riman. Ashtahuanpish millai runaca, paipaj shungupi millai yuyaicuna tiyashcamanta, millaillatami riman. Shimica, shungupi ima tiyacujtami riman.
Ishqui huasichijcunahuanmi chʼimbapurashca
(Mat 7:24-27)
46¿Ñuca mandashcata manapish rurashpaca, ima nishpataj Ñucataca: “Ñuca Apu, Ñuca Apu” ninguichigari? 47Pipish Ñucapajman shamushpa, mandashcata uyashpa chaitataj rurajtaca, piman rijchaj cashcata huillasha. 48Paica ucujta allashpa, sinchi rumi jahuapi pircashpa, huasita ruraj runaman rijchajmi. Chai huasichishcataca, tamyajpi yacu jundashpa sinchita huajtarishpapish, callarimanta rumi jahuapi alli rurashca cashcamantaca mana cuyuchi tucurcachu. 49Ashtahuanpish, pipish Ñuca huillashcata uyashca jahua mana caźujca, allpa jahuallapi pircashpa huasita shayachij runaman rijchajmi. Yacu jundashpa sinchita huajtapica, chai huasi tucui urmajpi jatun llaquimi tucurca» nircami.
Rasprava o suboti
(Mt 12:1-8; Mk 2:23-28)
1Neke su subote, dok je Isus prolazio poljem usjeva, učenici počeli trgati klasje, trti ga rukama i jesti. 2A neki farizeji rekoše: “Zašto činite ono što je subotom zabranjeno? Zakonom je zabranjeno skupljati usjev subotom!”
3Isus im odgovori: “Niste li u Pismu čitali o tomu što je učinio kralj David kad su on i njegovi pratitelji ogladnjeli? 4Ušao je u Dom Božji6:4 U Hram. i jeo prineseni kruh6:4 Vidjeti 1 Samuelova 21:1-7. koji je dopušteno jesti samo svećenicima te ga je dao jesti i svojim pratiocima. 5Ja, Sin Čovječji, gospodar sam subote.”
Isus iscjeljuje u subotu
(Mt 12:9-14; Mk 3:1-6)
6Druge subote Isus uđe u sinagogu i počne poučavati. Ondje je bio neki čovjek usahnule desne ruke. 7Pismoznanci i farizeji budno su pazili hoće li Isus u subotu iscijeliti, da ga mogu optužiti. 8Ali Isus je znao za njihovu nakanu pa reče čovjeku usahnule ruke: “Ustani i dođi ovamo na sredinu!” Čovjek ustane i stane ispred svih.
9Tada Isus reče farizejima i pismoznancima: “Pitam vas: Je li subotom dopušteno činiti dobro ili zlo, život spasiti ili uništiti?” 10Pogleda ih sve uokolo pa reče čovjeku: “Ispruži ruku!” On ju ispruži, a ruka mu postane zdrava. 11Isusovi se neprijatelji nato silno razgnjeve te se počnu dogovarati što da poduzmu protiv njega.
Isus izabire dvanaestoricu apostola
(Mt 10:2-4; Mk 3:13-19; Djela 1:13)
12Nedugo zatim Isus ode u goru moliti se. Cijelu se noć molio Bogu. 13Kad se razdanilo, dozove učenike te od njih izabere dvanaestoricu i imenuje ih apostolima:
14Šimuna (kojega je prozvao Petrom),
Andriju (Šimunova brata),
Jakova,
Ivana,
Filipa,
Bartolomeja,
15Mateja,
Tomu,
Jakova (Alfejeva sina),
Šimuna (zvanoga Revnitelj),
16Judu (Jakovljeva sina)
i Judu Iškariotskoga, koji ga je poslije izdao.
Mnoštvo slijedi Isusa
17Isus s njima siđe s gore i zaustavi se na nekoj visoravni. Mnoštvo njegovih učenika te silno mnoštvo naroda iz cijele Judeje, Jeruzalema te iz tirskog i sidonskog primorja 18nagrnulo je da ga sluša i izliječi se od bolesti. Ozdravljali su i ljudi koje su mučili nečisti duhovi. 19Svi su ga pokušavali dotaknuti jer je iz njega izlazila sila koja je sve iscjeljivala.
Blaženstva
(Mt 5:3-12)
20Isus se okrene prema učenicima i reče:
“Blago vama, siromasi,
jer imate kraljevstvo Božje!
21Blago vama koji ste sada gladni,
jer ćete se nasititi!
Blago vama koji sada plačete,
jer ćete se smijati!
22Blago vama kad vas ljudi zamrze,
kad vas izopće i pogrde
i prezru vaše ime kao zločinačko
zbog Sina Čovječjega!
23Kad se to dogodi, radujte se u poskakujte! Jer velika vas nagrada čeka na nebu. Tako su i njihovi očevi postupali prema prorocima.”
Pretkazanje nevolja
24“Teško vama, bogataši,
jer ste već primili svoju utjehu!
25Teško vama koji ste sada siti,
jer ćete gladovati!
Teško vama koji se sada smijete,
jer ćete tugovati i plakati!
26Teško vama kad vas svi budu hvalili,
jer su tako i lažne proroke hvalili njihovi!”
O ljubavi prema neprijatelju
(Mt 5:39-42)
27“Želite li me poslušati, kažem vam: Ljubite svoje neprijatelje! Činite dobro onima koji vas mrze. 28Blagoslivljajte one koji vas proklinju i molite se za one koji vas zlostavljaju. 29Udari li vas tko po obrazu, pružite mu i drugi. Uzima li vam tko ogrtač, dajte mu i košulju. 30Tko god vas što zamoli, dajte mu, a od onoga tko vam otima ne tražite svoje natrag. 31Činite drugima ono što biste htjeli da drugi čine vama!
32Mislite li da zaslužujete nagradu ako volite one koji vas vole? Ta i grešnici tako čine. 33I ako dobro činite onima koji vama čine dobro, zar ste zaslužili nagradu? To čine i grešnici! 34Ako posuđujete samo onima od kojih se nadate povratu, kakvu ste nagradu zaslužili? I grešnici posuđuju grešnicima da jednako prime natrag.
35Ali vi volite svoje neprijatelje. Činite dobro i posuđujte ne nadajući se ničemu zauzvrat. Tako će vam plaća biti velika i bit ćete djeca Svevišnjega koji je dobrostiv i prema nezahvalnicima i prema opakima. 36Budite milosrdni kao što je milosrdan vaš Otac.”
O osuđivanju drugih
(Mt 7:1-5)
37“Ne sudite i nećete biti suđeni. Ne osuđujte, da ne budete osuđeni. Praštajte i oprostit će vam se. 38Dajte, pa ćete i vi dobiti. Vaš će vam se dar vratiti u punoj i prepunoj mjeri, dobro nabijenoj, natresenoj, preobilnoj. Jer kakvom mjerom dajete, takvom će se i vama davati.”
39Zatim im Isus ispriča prispodobe: “Može li slijepac slijepca voditi? Obojica završe u jarku. 40Učenik nije veći od svojega učitelja, a tko je potpuno poučen, ravan je svojem učitelju.
41Što imaš gledati trun u oku svojega brata kad u vlastitome oku ni brvna ne opažaš? 42Kako ti, koji u vlastitome oku ne vidiš ni brvna, možeš reći bratu: ‘Daj da ti izvadim trun iz oka’? Licemjeru! Izvadi najprije brvno iz vlastitog oka, pa ćeš onda dobro vidjeti kako da izvadiš trun iz bratova!”
Prispodoba o stablu i plodovima
(Mt 7:17-20)
43“Dobro stablo ne može roditi nevaljalim plodom niti nevaljalo stablo može roditi dobrim plodom. 44Svako se stablo po plodu poznaje. Ne beru se s trnja smokve niti s gloga grožđe. 45Dobar čovjek iz svojega srca iznosi dobra djela, a zao iz svojega zlog srca zla djela. Jer usta govore ono čega je srce prepuno.”
Kuća na stijeni i kuća na pijesku
(Mt 7:24-27)
46“Zašto me dakle nazivate Gospodinom, a ne činite što vam zapovijedam? 47Reći ću vam kakav je svaki koji dolazi k meni, sluša što govorim i čini tako: 48on je poput čovjeka koji gradi kuću te iskopa dubok temelj i izgradi kuću na stijeni. Kad dođe poplava i navale bujice, ona ostane čvrsto stajati jer je dobro izgrađena. 49A onaj tko sluša riječi i ne čini tako jest poput čovjeka koji kuću izgradi na tlu, bez temelja. Kad na nju navali bujica, ona se brzo sruši i od nje ostane velika razvalina.”
