Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Lucas 11

‘Ama ricuringaraiculla Diosta mañaj tucunguichijchu’ nishcami

1Chai q'uipami Jesusca, Diosta mañacurca. Pai tucui mañashca q'uipami, shuj yachacujca cashna nirca:

–Apunchij Jesús, ñucanchijtapish Diosta mañanata yachachiari. Bautiźaj Juanpish Paipaj yachacujcunataca yachachircatajmari– nircami.

Chashna nijpimi, Jesusca cashna nirca:

–Cancunaca cashna mañanguichij:

“Jahua pachapi caj ñucanchij Yaya,
Cantaca jucha illaj cashcamanta,
tucuicuna alli nichun.
Can mandana punlla shamuchun.
Jahua pachapi shinallataj,
cai pachapipish Can munashca rurarichun.
Punllanta caraj shinallataj, cunanpish micunata carahuai.
Ñucanchij juchacunata perdonahuai,
    ñucanchijpish tucui ñucanchijta llaquichijcunataca perdonanchijmi.
Mana alli munaicuna shamujpipish,
    ama urmachun saquihuanguichu” ninami canguichij– nishpami yachachirca.

Jesusca, cashnapish nircami:

–Yuyaringapaj cashna nishun: Maijan cancuna alli rijsishcata charishpaca, chaupi tuta paipaj huasiman rishpaca: “Amigo, quimsa tandata mañachi. Shuj ñuca alli rijsishcamari, cunanlla carumanta ñuca huasiman chayamun. Ñucami imata mana carai tucuni” nina tucungachari. Chashna nijpi ucumanta caishujca: “Ama p'iñachichu, pungupish ña huichcashcamari. Ñuca huahuacunahuan siricunica. ¿Maitataj tandata cungaraiculla jatarishari?” ninmanchari. Chashna nicushpapish, ama ashtahuan p'iñachichun nishpallapish imalla mañashcataca, jatarishpa cunmanmi. Rijsishca cashcallamanta mana mañachishpapish, cunmantajmi. Caihuanca, caitami nisha nini: Diosta mañaichij, Paica cungami. Mashcaichij, japinguichijmi. ‘Huasiyuj’ nichij, Paica punguta pascangami. 10 Maijanpish mañajca, chasquingatajmi. Mashcajpish, japingatajmi. ‘Huasiyuj’ nijtapish yaicuchingatajmi.

11 ¿Cancunapurapica, pi yayataj paipaj huahua tandata mañajpica, rumita cungari? ¿Chalhuata mañajpipish, mana culebrata cunmanchu? 12 Shinallataj lulunta mañajpipish, ¿alacrantaca mana cunguichijmanchu? 13 Cancunaca mana allicuna cashpapish, cancunapaj huahuacunamanca imatapish allitamari cunguichij. Jahua pachapi caj cancunapaj Yayacarin, Paita mañajcunamanca Paipaj jucha illaj Espirituta cungallamari– nircami.

Diospaj Espiritutami c'amishcacuna

14 Chai q'uipaca Jesusca, supai japishca shuj runamantami supaita llujshichicurca. Chai runaca, supai japishca cashcamanta mana rimaj cashca cashpapish, supaita Jesús llujshichijpica, ña rimarcallami. Chaita ricushpaca, tucui chaipi cajcunami achcata mancharircacuna. 15 Ashtahuanpish maijancunaca: «Caica, supaicunata mandaj Beelzebuhuan cashpamari, supaicunataca llujshichin» ninacurcami.

16 Cutin shujtajcunaca, ima pandata nijpica juchachingapajmi:

–Jahua pacha Dios cachashca cashpaca, ima señalta rurashpa ricuchiari– nircacuna.

17 Ashtahuanpish paicuna imata yuyacushcata yachashpami, Jesusca cashna nirca: «Maijan llajtata mandajcunapura p'iñanacushpa chaupirishpa, caishuj chaishuj macanacushpaca, paicuna mandacushcaca chingarinmanllami. Shinallataj quiquin huasi ucupura p'iñanacushpapish, ch'icanyarinllami. 18 Chashnallataj Satanaspish, pai mandacushca supaicunallatataj llujshichishpa cachacushpaca, paicunapura p'iñanacushca cashpallamari chashna ruranman. Shinashpaca, paica ña mana mandashpa cati tucunmanchu. Ñucataca ‘Beelzebuhuan cashpami, supaicunata llujshichin’ ninguichijmi. 19 Beelzebuhuan cashpa supaicunata Ñuca llujshichijpica, cutin cancunapaj yachacujcunaca, ¿pihuan cashpataj supaicunataca llujshichin? Riquichij, paicuna chashna rurashpaca, paicunallatajmari cancuna Ñucata panda juchachicushcata ricuchin. 20 Ñucaca, Taita Dioshuan cashpami supaicunataca llujshichini. Caicunata Ñuca rurashcami, ña Taita Dios cancunata mandai callarishcata ricuchin. 21 Shuj c'ari c'ari runa, alli macanacunata maquipi aisashca paipaj huasita chaparacujpica, ima huaquichishcapish tiyacunllami. 22 Chashna cajpipish paita yalli sinchi shujtaj runa shamushpaca, mitsaringapaj pai charicushca macanacunatapish quichunllami. Chashna mishashpami quichushcacunataca chaupin. 23 Pipish Ñucata mana c'uyajca, Ñucata p'iñajmi. Maijanpish mana Ñucahuan tucushpa tandachijca, Ñuca tandachishcatapish tsirapanllami. 24 Mapa supai shuj runamanta llujshishpaca, mai shitashca pambacunapimi samarinata mashcashpa purin. Maipi tiyanata mana japishpaca: “Ñuca ñaupa causashcallamantaj tigrashalla” nishpami chaillamantaj tigran. 25 Ña tigrashpaca chai runataca, p'ichashpa allichishca huasi ucuta shinami ricun. 26 Chashnata ricushpaca, paita yalli millai canchis supaicunata pushashpami, chai runapi yaicushpa causan. Chashna rurajpica chai runaca, ñaupata yalli millaimi tucun» nircami.

27 Jesús chashna nicujpi ñapish Paita uyacujcunapaj chaupimanta shuj huarmica, Jesustaca:

–Canta huachaj, Canta chuchuchishpa huiñachij huarmica, cushimi canga– nishpami caparirca.

28 Chashna nijpipish, Jesusca:

–Diospaj Shimita uyashpa caźujcunamari, ashtahuan cushicuncuna– nircami.

Jesustaca shuj señaltami ricuchichun mañashcacuna

29 Ashtahuan achcacuna tandanacumujpimi, Jesusca cashna nirca: «Cai millai runacunaca, shuj señaltamari ricuchichun mañancuna. Chaitaca manataj ricungacunachu. Ashtahuanpish Dios ima nishcata huillaj Jonás shina tucushcallatami ricungacuna. 30 Jonasca, Nínive pueblopi causajcunapajca, shuj señalmi tucurca. Chashnallataj, Runa Aichayuj Ñucapish cunan causajcunapajca shuj señalmi tucusha. 31 Dios llaquichina punllapica, ura llajtata jatun mandaj huarmimi cai runacunataca, ‘Mana allitamari rurashcanguichij’ nishpa juchachinga. Chai huarmica, Salomón yachachishcata uyangaraicumi, chai maitajshi caru llajtamanta shamurca. Ñucacarin Salomontapish yallimari cani. 32 Chashnallataj Dios llaquichina punllapica, Ninivepi causajcunapishmi cai runacunataca, ‘Mana allitamari rurashcanguichij’ nishpa juchachingacuna. Paicunaca Jonás huillajpica, Diosman cutirircacunamari. Ñucacarin caipica, Jonastapish yallimari cani.

Ñahuicunaca cuerpopaj luzmi

33 Pipish luzta japichishpaca, mana maipi pacashpa churanchu, cajón ucupipish mana churanchu. Ashtahuanpish huasiman yaicujcuna achijllapi cachun, lamparata tiyachinapimi churan. 34 Cambaj ñahuicunaca, cuerpopaj luz shinami. Ima allillapi cambaj ñahuita churashpaca, tucui cambaj cuerpohuanmi achijllapi puringui. Ashtahuanpish cambaj ñahuihuan mana allita ricuracushpaca, tucui cambaj cuerpohuanmi amsapi causacungui. 35 Chaimanta, alli yuyaihuan causangui. ‘Achijpimi puricuni’ yuyashpapish, amsallapi causacunguiman. 36 Ima amsapi can mana yaicurijpica, cambaj tucui cuerpomi achijllapi puringa. Huasi ucupi lamparata japichijpi, tucuita achijyachicuj shinallatajmi achijllapi causangui» nircami.

Mandashcata yachachijcunata, fariseocunatami Jesusca juchachishca

37 Jesús chashna rimashca q'uipami, shuj fariseoca paipaj huasipi micunaman pusharca. Chai runapaj huasiman chayashpaca, meźapimi tiyarirca. 38 Micungapaj paicuna ruraj cashca shina, mana maquita millashpa tiyarijta ricushpami, chai fariseoca mancharirca. 39 Ashtahuanpish Apunchij Jesusca, cashnami nirca:

–Riquichij fariseocuna, cancunaca vasocunatapish, platocunatapish jahuallatamari maillanguichij. Shungupica shuhuana, millaita rurana yuyaicunahuan jundamari canguichij. 40 ¡Rumi shungucuna! Ucutapish, jahuatapish chai Diosllatajmari rurarca. 41 Cancuna imalla charishcacunamantaca, shujtajcunamanpish caraichij. Chashna rurashpami ucupish, jahuapish chuyajlla canguichij.

42 Fariseocunalla, ¡ai, imachari tucunguichij! Cancunaca mentata, rudata, ima shujtaj granocunatapish patsajmanta chungataca Diosman cunguichijtajmari. Chashna rurashpapish allita ruranata, Taita Diosta c'uyanatamari cungarishcanguichij. Diosman cunatapish mana saquishpami, caicunataraj rurana carcanguichij.

43 Fariseocunalla, ¡ai, imachari tucunguichij! Cancunaca tandanacuna huasicunapipish, punta alli tiyarinapi tiyarinatami munanguichij. Plazacunapipish manchaihuan alabaduchunmi munanguichij.

44 Mandashcata yachachijcuna, fariseocuna, mishqui shimi jayaj shungucunami canguichij, ¡ai, imachari tucunguichij! Cancunaca huañushcata pambashpa, lápida rumita mana churashca jutcu shinami canguichij. Mana yachashpaca, pambashca jahuata pipish jahuata purinllami– nircami.

45 Chashna nijpica, Mandashcata yachachijcunamanta shujmi:

–Yachachij, Can chashna nishpaca, ñucanchijtapishmari c'amicungui– nirca.

46 Chashna nijpi, Jesusca cashnami nirca:

–Mandashcata yachachijcunalla, cancunapish, ¡ai, imachari tucunguichij! Cancunacarin pi mana aparipaj quipita apachij shinamari shujtajcunataca, ‘Caita chaita rurai’ ninguichij. Cancunallatajca chaicunataca, shuj dedollahuanpish mana cuyuchinguichijchu.

47 ¡Ai, imachari tucunguichij! Cancunapaj ñaupa yayacunaca, Dios ima nishcata huillajcunata huañuchircacunami, cutin cancunaca chaicunata pambashca bovedacunatami allichinguichij. 48 Chashna rurashpaca, cancunapaj ñaupa yayacuna rurashcatami alli ninguichij. Cancunapaj yayacunami, Dios ima nishcata huillajcunataca huañuchircacuna. Cutin cancunaca, chaicunata pambashca bovedacunata allichijcunami canguichij. 49 Chaimantami Taita Diosca tucuita yachaj cashpa, cashna nishca: “Ñuca ima nishcata huillajcunatapish, huillagrichun mingashcacunatapish cachashami. Chaicunamanta maijancunataca huañuchingacunami, maijancunataca p'iñashpa mana ricusha ningacunachu” nishcami. 50 Chashna rurashcamantaca, Diosca Pai ima nishcata tucui huillajcunata huañuchishcamantami cai runacunata llaquichinga. Dios ima nishcata huillajcunataca, cai pachata rurashcamantapachami huañuchishcacuna. Chai tucuicunapaj yahuarmantaca, cunan punlla runacunata llaquichinga. 51 Abelta huañuchishca yahuarmanta callarishpaca, Diospaj huasihuan, altarhuan chaupipi huañuchishca Zacariaspaj yahuarcamami, Diosca cunan punlla runacunata llaquichinga.

52 Mandashcata yachachijcunalla, ¡ai, imachari tucunguichij! Cancunami Diospajta yachanata ama yachachun, llaveta pacashpa churashcanguichij. Cancunallatajpish mana yachashun ninguichijchu, yachashun nijcunatapish, mana yachachun saquinguichijchu– nircami.

53 Chashna nijpica Mandashcata yachachijcunapish, fariseocunapish achcatami p'iñarircacuna. Chaimantami Jesustaca achcata rimarichun, caita chaita tapushpa p'iñachi callarircacuna. 54 ‘Ima mana allita nijpica, imallatapish juchachishunpishchari’ yuyashpami, chashna tapurcacuna.

Knijga O Kristu

Evanđelje po Luki 11

Pouka o molitvi

1Kad je Isus završio s molitvom, priđe mu jedan od učenika i reče: 'Gospodine, nauči nas moliti kao što je i Ivan naučio svoje učenike.'

Isus reče: 'Kad se molite, recite:
    "Oče naš na nebu, neka se štuje tvoje sveto ime.
    Neka dođe tvoje kraljevstvo.
    Kruh naš svagdašnji daj nam danas
    i oprosti nam naše grijehe, kao što i mi opraštamo onima koji griješe protiv nas.
    I ne dopusti da podlegnemo kušnji, nego nas izbavi od Zloga.''[a]

Reče im zatim: 'Zamislite da u ponoć odete svojem prijatelju želeći posuditi tri kruha i kažete mu:

"Stigao mi je u goste prijatelj, a nemam mu što dati za jelo.'

On bi vam iznutra doviknuo: "Ne uznemiruj me! Vrata su već zaključana, a djeca su u postelji. Ne mogu sada ustajati da ti to dadem.'

Ali kažem vam, ne učini li to zbog prijateljstva, učinit će to da se ne osramoti.

Kažem vam: Molite i dat će vam se! Ištite i naći ćete! Kucajte i otvorit će vam se!

10 Jer tko god ište, prima. Tko traži, nalazi. Tko kuca, otvara mu se.

11 Bi li ijedan otac svojemu djetetu, kad bi ga zaiskalo ribu, dao zmiju?

12 Ili bi mu tko dao štipavca kad ga zaište jaje?

13 Pa ako vi, grešni ljudi, znate davati dobre darove svojoj djeci, koliko će više vaš nebeski Otac darovati Svetoga Duha onima koji ga ištu?'

Isus i knez zloduha

14 Isus jednom istjera nijemog zloduha iz nekog njemaka. Kad je zloduh izišao, njemak progovori. Mnoštvo se divilo.

15 Ali neki rekoše: 'Taj zloduhe izgoni s pomoću Beelzebula, kneza zloduha.'

16 A drugi su ga iskušavali ištući da im dade kakav znak s neba kao dokaz da ga je Bog poslao.

17 Znajući što misle, Isus im reče: 'Svako podijeljeno kraljevstvo propada. Razjedinjen dom također ne može opstati.

18 Kažete da ja s pomoću Beelzebula izgonim zloduhe. Sotonino je kraljevstvo, dakle, razjedinjeno. Kako će onda opstati?

19 Ako ja zaista izgonim zloduhe s pomoću Beelzebula, čijom ih pomoći izgone vaši sljedbenici? Zato će vas oni osuditi.

20 Ali ako ja zloduhe izgonim Božjim prstom, onda je k vama stiglo Božje kraljevstvo.

21 Dok snažni i dobro naoružani[b] čuva svoj dom, njegov je posjed osiguran.

22 Ali kada dođe jači od njega, svlada ga i otme mu sve oružje u koje se uzdao te podijeli plijen.

23 Tko nije na mojoj strani, zapravo je protiv mene; i svatko tko sa mnom ne skuplja, zapravo rastjeruje.

24 Kad nečisti duh iziđe iz čovjeka, luta bezvodnim mjestima tražeći odmora, ali ga ne nalazi. Tada kaže: "Vratit ću se u čovjeka iz kojega sam izišao.'[c]

25 Vrati se i svoj stari dom zatekne prazan, pometen i čist.

26 Zatim ode pronaći drugih sedam duhova još gorih od sebe te svi oni uđu u čovjeka i u njemu se nastane. Na koncu tako čovjeku bude i gore nego prije.'

27 Dok je još govorio, neka žena iz mnoštva poviče: 'Blagoslovljena utroba koje te je nosila i prsa koja si sisao!'

28 'Još su blagoslovljeniji oni koji slušaju Božju riječ i tvore ju

Jonin znak

29 Kad je mnoštvo nagrnulo k Isusu, on reče: 'Zao je ovo naraštaj. Traži znak, ali neće mu se dati drugoga osim znaka proroka Jone.

30 Što se dogodilo Joni, bilo je Ninivljanima znak da ga je Bog poslao. Što će se sa mnom dogoditi, bit će znak da je mene, Sina Čovječjega, Bog poslao ovom narodu.[d]

31 Kraljica Juga[e] ustat će protiv ovoga naraštaja na Sudu i osuditi ga jer je izdaleka došla čuti Salomonovu mudrost, a s vama je ovdje i veći od Salomona.

32 Stanovnici Ninive ustat će protiv ovoga naraštaja na Sudu i osuditi ga jer su se oni obratili na Jonino propovijedanje. S vama je ovdje i veći od Jone!'

Svjetiljka biću

33 'Svjetiljku ne palite da ju skrijete, nego da ju postavite tako da svijetli svima u kući.

34 Oko je poput svjetiljke tijelu. Ne budete li se previše brinuli za materijalna dobra, jasno ćete vidjeti u životu, ali ako se za njih previše brinete, vid će vam biti zasjenjen i tama će vam ispuniti život.[f]

35 Pazite dakle da se svjetlost koja je u vama ne zamrači.

36 Ako dakle sve vaše biće bude svijetlo bez djelića tame, cijelo će biti rasvijetljeno kao da ga je obasjala svjetiljka.'

Isus opominje vjerske poglavare

37 Dok je Isus još govorio, neki ga farizej pozove k sebi na objed. Isus uđe i zauzme mjesto za stolom.

38 Kad je farizej to vidio, začudi se što Isus prije objeda nije, prema židovskome običaju, obavio obredno pranje ruku.

39 A Gospodin mu reče: 'Vi farizeji toliko se trudite očistiti svoju čašu i zdjelu izvana, a napunili ste ih svojim grabežom i pakošću.

40 Bezumnici! Nije li Bog taj koji je načinio i nutrinu, a ne samo vanjštinu?

41 Dajte zato to iznutra, što grabežljivo čuvate, kao milostinju onima kojima je potrebna pa ćete cijeli biti čisti.[g]

42 Teško vama, farizeji! Jer revno namirujete čak i desetinu metvice, rutvice i svake vrste povrća, a ne marite za Božju pravednost i ljubav. Treba davati desetinu, ali ne smijete zanemarivati važnije stvari.[h]

43 Teško vama, farizeji! Volite sjediti na počasnome mjestu u sinagogama i godi vam kad vas ljudi pozdravljaju na javnim mjestima.

44 Teško vama! Vi ste poput neprimjetnih grobova po kojima ljudi hodaju ne opažajući trulež u njima.'

45 'Učitelju, vrijeđaš nas govoreći tako!' reče neki zakonoznanac.

46 Isus mu odgovori: 'Jao i vama, zakonoznanci! Tlačite ljude teškim teretom vjerskih zahtjeva, a ni prst ne želite pomaknuti da im taj teret pomognete nositi.

47 Teško vama! Gradite spomenike onim istim prorocima koje su poubijali vaši vlastiti preci.

48 Zato ste im svjedoci i sumišljenici.

49 Evo što Božja mudrost kaže o vama: "Poslat ću k njima proroke i apostole, a oni će neke od njih ubiti, a druge protjerati.'

50 Vaš će se naraštaj smatrati odgovornim za krv svih proroka prolivenu od postanka svijeta,

51 od Abelove krvi do krvi Zaharije, koji je ubijen između žrtvenika i svetišta. Kažem vam, vaš će naraštaj odgovarati za tu prolivenu krv.

52 Teško vama, zakonoznanci! Skrili ste ključ znanja od naroda. Sami ne ulazite u kraljevstvo, a druge sprečavate da uđu.'

53 Kad je Isus odande otišao, pismoznanci i farizeji počnu gnjevno na njega navaljivati i postavljati mu kojekakva pitanja

54 vrebajući hoće li reći što da ga mogu optužiti.

Notas al pie

  1. Evanđelje po Luki 11:4 U nekim rukopisima stoji još: Jer tvoji su kraljevstvo, sila i slava zauvijek. Amen.
  2. Evanđelje po Luki 11:21 Sotona.
  3. Evanđelje po Luki 11:24 U grčkome: "... u kuću iz koje sam izišao.'
  4. Evanđelje po Luki 11:30 U grčkome: Kao što je Jona bio znak Ninivljanima, tako ću i ja, Sin Čovječji, biti znak ovomu naraštaju.
  5. Evanđelje po Luki 11:31 Kraljica od Sabe.
  6. Evanđelje po Luki 11:34 U grčkome: Stoga, ako ti je oko zdravo, sve će ti tijelo biti obasjano svjetlošću. No ako ti oko nije zdravo, sav ćeš biti u tami. Grčki pridjev ovdje preveden sa 'zdravo' ujedno znači potpunu odanost Bogu i neopterećenost brigom o materijalnim dobrima.
  7. Evanđelje po Luki 11:41 U grčkome: ali dajte ono iznutra kao milostinju - i sve vam je čisto.
  8. Evanđelje po Luki 11:42 U grčkome: Ovo je trebalo činiti, a ono ne propuštati.