Jesusca canchis chungatami huillagrichun cachashca
(Luc 9:3-5; Mat 10:23-24; 11:20-27; 13:16-17)
1Chai qʼuipami Apunchij Jesusca, Pai maillaman rina cashca pueblocunapi, aillu llajtacunapi ñaupashpa huillagrichun, canchis chunga yachacujcunata ishquipura, ishquipurata cacharca. 2Cachacushpaca cashnami nirca: «Tandana chagraca achcamari, tandajcunamari ashalla. Chaimanta, chagrayujtaca ashtahuan tandajcunata cachachun mañaichigari. 3Richijlla, cancunataca, malta ovejacunata atujcunapaj chaupiman cachaj shinami cachani. 4Mochilatapish, cullquitapish, pargatetapish ama apashpa ringuichijchu. Ñanpi tupajcunatapish, ‘¿Allillachu cangui?’ nishpa, ama uniyanguichijchu. 5Mai huasiman chayashpaca: “Sumaj causaita charipaichij” ninguichijraj. 6Chai huasipi sumaj causaita munaj maijan tiyajpica, cancuna nishca shinallataj chaipi sumaj causai tiyangami. Mana tiyajpica, sumaj causaica cancunapajllamantaj tigrangallami. 7Cancunata chasquij huasillapitaj ima carashcata micushpa, ubyashpa saquiringuichijlla. Imata ruraj runaca causanapaj chasquinatajmi can. Pajta huasin huasin puringuichijman. 8Mai puebloman chayajpi alli chasquijpica, chai pueblopipish carashcata micunguichijlla. 9Chai pueblopi ungushcacuna tiyajpipish, alliyachinguichij. Chashna rurashpaca: “Taita Dios mandanamari cancunapajman chayamushca” nishpa huillanguichij. 10Mai puebloman cancuna yaicujpi mana chasquijpica, ñancunaman llujshishpa cashna ninguichij: 11“Caita alli uyaichij, Taita Dios mandanaca cancunapajmantajmi chayamurca. Cancunallataj mana chasquishcamantaca, cancunapaj pueblopi japirishca ñutu allpatapish, ñucanchij chaquicunamantaca caillapitajmi chaspirinchij” ninguichij. 12Ñucatajmi caita huillani, Dios llaquichina punllapica, Sodoma pueblotapish yallitami llaquichinga.
13¡Ai, Corazín pueblolla! ¡Ai, Betsaida pueblolla, imachari tucunguichij! Cancunapajpica cai tucui milagrocunatami rurashcani. Tiropi, Sidonpi chaicunata rurashca cajpica, sarunmantajmi llaquirishpa cañamaźuta churarishpa, ushpahuan armarishpa, Diospajman cutirinman carca. 14Cancunata Dios llaquichi punllapica, cancunatamari Tiropi, Sidonpi causajcunata yalli llaquichinga. 15Capernaumpi causajcunalla, cancunatacarin jahua pachacamami huichiyachirca. Chaipi tiyacushpapish, Hadesmanmari shitashca cagringuichij.
16Maijan cancunata uyajca, Ñucatami uyan. Cancunata pʼiñajca, Ñucatami pʼiñan. Ñucata pʼiñajca, mana Ñucallatachu pʼiñan, Ñucata cachaj Yayatatajmi pʼiñan» nircami.
17Jesús cachashca canchis chunga huillajcunaca, cushicushpa tigramushpami:
—Apunchij Jesuslla, Cambaj shutipica supaicunapish ñucanchijta caźushpa llujshinllamari— nircacuna.
18Chashna nijpi Jesusca, cashnami nirca:
—Ari, Ñucaca Satanastaca relampa shina jahuamanta urmajtatajmari ricurcani. 19Ñucamari cancunamanca culebracunata, alacrancunata sarui tucunata curcani. Cancunata pʼiñaj diablotapish caźuchi tucunatami curcani. Chaimanta cancunataca, ima mana llaquichi tucungachu. 20Shina cajpipish supaicunata manchachishpa llujshichishcallamantaca, ama cushicuichijchu. Ashtahuanpish cancunapaj shuticuna jahua pacha libropi quillcashca cashcamanta cushicuichij— nircami.
21Jesusca chashna nicushpami, Diospaj Espíritu cushichijpi achcata cushicushpa, cashna nirca: «Jahua pachata, cai pachata Mandaj Ñuca Yayalla, Cantaca ‘Allimari cangui’ ninimi. Caicunataca alli yuyaiyuj, alli yachajcunamanca, pacashpa mana yachachishcanguichu. Ashtahuanpish, huahua shinacunamanmi, yachana yuyaita cushpa yachachishcangui. Yayitolla, chashna rurana Cambaj alli cajpimi, cashna rurashcangui.
22Ñuca Yayaca, tucuitami Ñucaman curca. Ñuca pipaj Churi cashcataca pi mana yachanchu, Ñuca Yayallami yachan. Shinallataj Ñuca Yaya pi cashcatapish, pi mana yachanchu. Ñucaca Paipaj Churi cashcamanta, Ñucallami yachani. Ñuca rijsichisha nishcacunallami, Ñuca Yaya pi cashcataca yachan» nircami.
23Chashna nishpaca, Paipaj yachacujcunata tigralla ricushpami, paicunallata cashna nirca: «Cancuna cunan ricucushcata, quiquin ñahuihuan ricujcunaca cushi cachun. 24Cancunamanca caita ninimi: Dios ima nishcata huillajcunapish, jatun mandajcunapish cancuna ricucushcataca ricushun yuyashpapish, manataj ricui tucurcacunachu. Cancuna cunan uyacushcata uyashun nishpapish, mana uyarcacunachu» nircami.
Samaria llajta alli shungu runamantami Jesús parlashca
25Chashna nicujpimi, Mandashcata yachachij shuj runaca, Jesús imapi pandarijpica juchachingapaj, shayarishpa cashna tapurca:
—Yachachij, ¿imata rurashpataj huiñai causaitaca charisha?— nircami.
26Chashna nijpi Jesusca:
—¿Dios Mandashcapica imatataj quillcashca? ¿Ima nicujtataj ricungui?— nircami.
27Chashna nijpimi, chai yachachijca, cashna nishca tiyacujta huillarca:
—“Canta Mandaj Diostaca, cambaj tucui shunguhuan, tucui almahuan, tucui fuerzahuan, tucui yuyaihuan, cʼuyangui. Shujtajcunatapish can quiquinta shinallataj cʼuyangui” ninmi— nirca.
28Shina nijpi, Jesusca:
—Allitami cutichingui. Chaicunata pajtachishpaca, huiñai causaita charinguimi— nircami.
29Chashna nijpi chai runaca, paillataj alli ricurisha nishpami:
—¿Pi shujtajtataj cʼuyana cani?— nirca.
30Chashna nijpimi, Jesusca cashna parlarca:
—Shuj runami, Jerusalenmanta Jericoman uriyacurca. Chai runa ñanta uriyacujpi shuhuacuna japishpami, churanacama tucuita quichushpa, chahuata huañujta macashpa rircacuna. 31Chai ñanllatataj shuj cura shamushpaca, chai runa chashna siricujpipish, ricushpa rircallami. 32Shinallataj shuj levita runapish, chai ñanllatatajmi shamurca. Paipish chai runa chashna siricujpica, ricushcahuan rircallami. 33Chai qʼuipaca, Samariamanta shuj runapish chai ñanllatatajmi shamurca. Chai runarajmi chashna siricuj runata ricushpaca, anchata llaquirca. 34Chaimantami paipajman cʼuchuyashpaca, chugricunata aceitehuan, vinohuan jambishpa, linsohuan pilluchirca. Chashna rurashpaca, paipaj burropi tiyachishpami, shuj poźada huasiman pushashpa, chaipi alli cuidarca. 35Chai Samaria llajta runa cayandij punllata ña rigrishpaca, ishqui denario cullquitami chai huasiyujman curca. Chaita cushpami: “Cai runata alli ricucupangui. Cai cullqui mana pajtajpica, ñuca tigramushpa ashtahuan cupashallami” nishpa mingashpa saquirca. 36Canpica, chai shuhuacuna llaquinayajta macashca runataca, chai quimsa runacunamantaca, ¿maijantaj quiquinta shinallataj llaquishca yuyachin?— nircami.
37Chashna tapujpi, chai yachachij runaca:
—Shuhuacuna macashca runata llaquij runari— nirca.
Shina nijpi, Jesusca:
—Canpish chashnallataj ruragri— nircami.
Martapaj huasipica Mariami Jesustaca tiyashpa uyashca
38Chai qʼuipami Jesusca, Paipaj yachacujcunandij rishpa, shuj aillu llajtaman chayarca. Chaiman chayajpica, Marta shuti shuj huarmimi paipaj huasiman Jesusta pusharca. 39Martaca, María shuti ñañatami charirca. Chai Mariaca, Jesuspaj ñaupajpi tiyarishpami, Pai imallata yachachishcata uyarca. 40Ashtahuanpish Martaca, huasi ucupi caita chaita ruraricurcallami. Chashna ruracushpami, Jesuspajman cʼuchuyashpaca:
—Apu, ¿ñuca ñaña cai tucui ruranacunahuan ñucallata saquijtaca, manachu ricungui? Ayudahuachun cachaiari— nircami.
41Chashna nijpi, Jesusca cashnami nirca:
—Marta, Marta, canca tucuita rurana yuyaillamari cangui. 42Shujllatamari rurana cangui. Mariaca allitamari yuyarishca. Pai uyacujtaca, pi mana jarcangachu— nircami.
Isus šalje sedamdesetdvojicu učenika
(Mt 11:21-27; 13:16-17)
1Gospodin nakon toga izabere još sedamdesetdvojicu učenika10:1 U nekim rukopisima: sedamdesetoricu. (Također u stihu 10:17.) i pošalje ih po dvojicu da idu pred njim u svaki grad i mjesto kamo je kanio ići. 2Govorio im je: “Žetva je velika, ali je radnika malo. Molite zato gospodara žetve da pošalje žeteoce. 3Idite! Šaljem vas, evo, kao janjad među vukove. 4Ne nosite sa sobom ni novac, ni torbu, ni obuću. Putem ne gubite vrijeme pozdravljajući ljude i razgovarajući s njima.
5Kad uđete u neku kuću, najprije ju blagoslovite: ‘Mir ovoj kući!’ 6Bude li ondje tko dostojan mira, vaš će mir sići na njega. Ne bude li takvoga, vaš će se mir vratiti vama. 7Kad dođete u neku kuću, ne prelazite više iz jedne u drugu. Ostanite na jednomu mjestu te jedite i pijte što vam daju jer radnik zaslužuje plaću.
8Kad uđete u neki grad i ondje vas prime, jedite što vam ponude. 9Iscjeljujte ondje bolesnike i kazujte im: ‘Približilo vam se Božje kraljevstvo!’ 10Ali kad uđete u neki grad pa vas ne prime, iziđite na njegove ulice pa recite: 11‘Čak i prašinu iz vašega grada što nam se uhvatila za noge otresamo sa sebe za svjedočanstvo protiv vas. Ali znajte da je Božje kraljevstvo blizu!’ 12Kažem vam da će i Sodomi na Sudnji dan biti lakše nego tomu mjestu!
13Teško tebi, Korozaine! Teško tebi, Betsaido! Jer da su se čudesa koja su se kod vas dogodila zbila u pokvarenima Tiru i Sidonu, oni bi se već odavno obratili te sjedili u kostrijeti i pepelu. 14Ali Tiru i Sidonu bit će lakše na Sudnji dan nego vama! 15A ti, Kafarnaume, zar ćeš se do neba uzdignuti? Strovalit ćeš se u pakao.”
16Zatim reče učenicima: “Tko vas sluša, mene sluša, a tko vas odbaci, mene je odbacio. Tko odbacuje mene, odbacuje Boga koji me je poslao.”
17Kad su se sedamdesetdvojica učenika vratili, radosno su kazali: “Gospodine, čak nam se i zlodusi pokoravaju u tvoje ime.”
18“Da,” reče im on, “vidio sam Sotonu kako poput munje pada s neba. 19Dao sam vam, eto, vlast nad svakom neprijateljskom silom da gazite zmije i štipavce. Ništa vam neće moći nauditi. 20Ali nemojte se radovati tomu što vam se zlodusi pokoravaju. Radujte se što su vaša imena zapisana na nebesima.”
Isusova molitva zahvale
21Isusa zatim ispuni radost u Svetome Duhu te reče: “Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si to skrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. Da, Oče, tebi se to svidjelo tako učiniti.
22Moj mi je Otac sve predao. Nitko ne poznaje Sina nego Otac i nitko ne poznaje Oca nego Sin i oni kojima se Sin hoće objaviti.”
23Okrene se zatim prema učenicima te im nasamo reče: “Blago vama jer vam to oči gledaju. 24Kažem vam, mnogi su proroci i kraljevi željeli vidjeti to što vi gledate, ali nisu vidjeli; željeli su čuti što vi čujete, ali nisu čuli.”
Najveća zapovijed
(Mt 22:34-40; Mk 12:28-31)
25Jednom neki zakonoznanac ustane i upita Isusa da ga iskuša: “Učitelju, što moram učiniti da dobijem vječni život?”
26“Što piše u Mojsijevu zakonu? Što ondje čitaš?”
27“‘Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim,
svom dušom svojom i svom pameti svojom,
a svojega bližnjega kao samoga sebe’”10:27 Levitski zakonik 19:18., odgovori čovjek.
28“Tako je”, reče Isus. “Čini tako pa ćeš živjeti.”
29Ali hoteći se opravdati, on upita Isusa: “A tko mi je bližnji?”
Prispodoba o milosrdnome Samarijancu
30Isus mu odgovori prispodobom: “Nekog su čovjeka koji je putovao iz Jeruzalema u Jerihon napali razbojnici te ga svukli, pretukli i ostavili polumrtva uz cestu.
31Onuda je slučajno prolazio židovski svećenik. Kad ugleda polumrtvog čovjeka, zaobiđe ga i ode. 32Naiđe zatim i levit, svećenički pomoćnik. Kad ga ugleda, također ga zaobiđe i ode.
33Zatim dođe i prezreni Samarijanac, koji je onuda putovao. Kad ugleda čovjeka, sažali se nad njim. 34Priđe mu, opere mu rane maslinovim uljem i vinom te ih previje. Podigne ga zatim na magarca i odvede u gostionicu te ga je ondje njegovao. 35Sutradan gostioničaru dade dva srebrnjaka10:35 U grčkome: dva denara. i reče mu: ‘Brini se za njega. Potrošiš li više, platit ću ti na povratku.’
36Što kažeš, koji je od te trojice bio bližnji čovjeku kojega su napali razbojnici?”
37“Onaj koji mu je iskazao milosrđe”, reče čovjek.
Isus mu reče: “Idi pa i ti čini tako.”
Isus u posjetu Marti i Mariji
38Putujući dalje prema Jeruzalemu, Isus i učenici uđu u neko selo. Tu ga neka žena, imenom Marta, primi u svoj dom. 39Njezina je sestra Marija sjedila do Gospodinovih nogu i slušala što govori. 40A Marta je bila tako zauzeta pripremanjem i posluživanjem da mu se došla požaliti: “Gospodine, zar ti uopće ne mariš što me je sestra ostavila da sama poslužujem? Reci joj da mi pomogne!”
41Ali Gospodin joj odgovori: “Marta, Marta! Brineš se i uznemiruješ oko svih tih sitnica. 42A zapravo se vrijedi brinuti samo o jednome. Marija je to shvatila—i neću joj to oduzeti.”
