Juan 6 – MTDS & CRO

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Juan 6:1-71

Jesusca pichca huaranga runacunamanmi carashca

(Mat 14:13-21; Mar 6:30-44; Luc 9:10-17)

1Chai qʼuipami Jesusca, Tiberias nishca Galilea cuchata chʼimbarca. 2Ungushcacunata alliyachishpa milagrocunata rurajta ricushpami, mana jahualla achca gentecuna Jesusta catishpa rircacuna. 3Chaimantami Jesusca shuj urcuman huichiyashpa, Paipaj yachacujcunandij chaipi tiyarirca.

4Judiocunapaj Pascua fiestapish ñami chayamucurca.

5Jesusca, mana jahualla achca gentecuna Paipajman shamucujta ricushpami, Felipetaca:

—Cai tucuiman carangapajca, ¿maipitaj tandataca randishun?— nirca.

6Imata nijta uyangaraicullami chashna nirca. Jesusca, imata rurana cashcataca Paillataj yacharcami.

7Jesús tapujpica, Felipeca:

—Ishqui patsaj denario cullquihuan tandata randijpipish, mirga mirgalla carangapajllapish mana pajtangachu— nircami.

8Yachacujcunapuramanta Simón Pedropaj huauqui Andresmi, Jesusta cashna nirca:

9—Caipi shuj huambrami pichca cebada tandata, ishqui chalhuacunata charicun. Chaillaca cai tucuicunapajca, ima mana canchu— nircami.

10Chashna nijpimi, Jesusca:

—Tucuicunata samarichun nichij— nirca.

Chai pambapica, achca qʼuihuami tiyarca. Chaipimi, pichca huaranga shina cʼaricuna tiyarircacuna. 11Jesusca chai tandata japishpa, Diosta pagui nishpaca, yachacujcunamanmi chaupishpa curca. Yachacujcunaca, tucui chaipi samaricujcunamanmi raquircacuna. Chalhuatapish chashnallatajmi, chailla nijta cararcacuna.

12Ña tucuicuna mana nijta micujpimi, Jesusca yachacujcunataca:

—Ama ima chingarichun, puchushcacunataca tandachichij— nirca.

13Chashna nijpimi, chai pichca cebada tandamanta micujcuna puchuchishcataca, chunga ishqui canasta jundata tandarcacuna.

14Jesús chai señalta rurajta ricushpami, chai runacunaca: «Dios ima nishcata cai huillajca, cai pachaman shamuna cashca huillajtajmari» ninacurca. 15Chashna ninacushpa, jatun Mandajta rurangapaj Paita japinaman shamushun ninacujta yachashpami, Jesusca cutin jahua urcuman Pailla chʼicanyashpa rirca.

Yacu jahuatami Jesusca purishca

(Mat 14:22-27; Mar 6:45-52)

16Ña guiñiyaitami, Jesuspaj yachacujcunaca cuchaman uriyarcacuna. 17Chaimantaca shuj barcopimi, Capernaumman cuchata chʼimbacurcacuna. Ña tucui amsayangacamapish Jesusca, manaraj paicunapajman shamushcachu carca. 18Achca huaira jatarijpimi, cucha yacu jatarishpa caiman chaiman shitacurca. 19Pichca, mana cashpaca sujta kilometrollata ricushpami Jesustaca, yacu jahuata purishpa barcoman cʼuchuyamucujta ricurcacuna. Chaita ricushpami achcata mancharircacuna. 20Ashtahuanpish Jesusca: «Ama mancharichijchu, ñucamari cani» nircami. 21Chashna nijpica cushicushpami, Paitaca barcopi yaicuchircacuna. Chaimantaca paicuna ricushca pueblomanca, ñahui quimllaillapimi chayagrircacuna.

22Cayandij punllaca, cucha chʼimbanijpi cajcunaca, chishiman shujlla barco shayacushcatami yuyarircacuna. Chai barcopica, paicuna ricucujllapitajmi yachacujcunalla rirca. Jesustaca, mana paicunahuan huichiyajta ricurcacunachu.

23Chaita yuyaricushpami, Tiberiasmanta shujtaj barcocunataca, Apunchij Jesús Diosta pagui nishpa tandata carashca ucunij pambaman chayamucujta ricurcacuna. 24Jesuspish, Paipaj yachacujcunapish mana chaipi cajta ricushpami, gentecunaca chai barcocunapi yaicushcahuan Jesusta mashcanaman, Capernaumman rircacuna.

Jesusca causaita cuj Tandami

25Cucha chʼimbanijpi Jesus-huan tupashpaca:

—Rabí, ¿ima horataj caimanca chayamurcanguiari?— nircacunami.

26Chashna nijpi Jesusca, cashnami nirca:

—Ñucataca, señalcunata rurashcamantaca mana mashcacunguichijchu, ashtahuanpish tandata sajsajta carashcallamantami mashcacunguichij, chaica chashnatajmi. 27Chingarijlla micuillataca ama mashcashpa shamuichijchu, ashtahuanpish huiñaita mana chingarij micuita mashcaichigari. Yaya Diosca, Runa Aichayuj ñucatamari, chaita cuchun cacharca— nircami.

28Chashna nijpica:

—Shinashpaca, Taita Dios ‘Rurai’ nishcata pajtachishpa catingapajca, ¿imallatataj rurana canchij?— nishpami tapurcacuna.

29Shina nijpimi, Jesusca:

—Ñucatamari, Pai cachashca cashcata crina canguichij. Chaimari Taita Diospajta ruranaca— nircami.

30Chashna nijpi paicunaca, cashnami nircacuna:

—Can rurashcacunata ricushpa ñucanchij Canta crichunca, ¿ima señaltataj rurashpa ricuchigringui? Imallatapish ashtahuan ruranarajmi cangui. 31Dios Quillcachishcapica: “Jahua pachamanta tandatami cararca” nishcami tiyacun. Chaipi nishca shinatajmi, ñucanchij ñaupa yayacunaca shitashca pambapica, maná shuti tandata micushcacuna— nircacunami.

32Chashna nijpi, Jesusca cashnami nirca:

—Mana Moiseschu jahua pachamanta tandata cararca. Ñuca Yayamari cunanpish cancunamanca, jahua pacha Tandatataj caracun. Chaica chashnatajmari. 33Taita Dios cushca Tandatajca, jahua pachamanta cai pachaman uriyamushpa, cai pachapi causajcunaman causaita cujmari— nircami.

34Chashna nijpica:

—Apu, shinashpaca chai tandata punllanta carahuaiari— nircacunami.

35Shina nijpimi Jesusca, cashna cutichirca:

—Causaita cuj Tandaca ñucamari cani. Pipish Ñucapajman shamujca, manataj yaricachingachu, pipish Ñucata crijca manataj yacunachingachu. 36Shina cajpipish cancunaca, Ñucata ricushpapish mana cringuichijca. Ñamari chaitaca nircani. 37Yaya Ñucaman cushcacunallamari, Ñucapajmanca shamunga. Ñucapajman shamujtaca, pi cajpipish mana tigrachishpa cachashachu. 38Ñucaca, jahua pachamantaca quiquin munaita rurangapajca, mana uriyamurcanichu, ashtahuanpish Ñucata Cachajpaj munaita rurangapajmi uriyamurcani. 39Ñucata cachaj Yayaca, Ñucaman cushcacunata shujllatapish mana chingachishpa, shamuj punllapica tucuicunata causachichunmi munan. 40Ñucata Cachajca, pipish Churita ricushpa crijca, huiñai causaita charichunmi munan. Tucuri punllapica, Ñucami paicunataca causachisha— nircami.

41«Jahua pachamanta uriyamushca Tandami cani» nishcamantami, judiocunaca huashalla rimarcacuna.

42Paicunaca: “Caica, ¿Josepaj churi Jesustaj shiná? Paipaj yaya mamatapish rijsinchijtajmari. ¿Ima nishpataj Paica: ‘Jahua pachamantami uriyamurcani’ niricunri?” nishpami rimarcacuna.

43Chaimantami Jesusca cashna nirca:

—Ama cancunapuralla Ñucata rimacuichijchu. 44Ñucata cachaj Yaya pushamujllapimi, maijanpish Ñucapajmanca shamui tucun. Ñucapajman shamujtaca, tucuri punllapimi Ñucallataj causachisha. 45Dios ima nishcata huillajcuna Quillcashcallapitajmi: “Tucuicunatami Diosca yachachinga” nicun. Paicuna nishca shinaca, pipish Yayata uyashpa, Paimanta yachajcunallami ñucapajmanca shamun. 46Yayataca pi mana ricushcachu, Ñucallami ricushcani, Ñucami Yayapajmanta shamurcani. 47Chaimantami, pipish Ñucata crijca, huiñai causaita charin. Chaica chashnatajmi. 48Ñucamari causaita cuj Tanda cani. 49Cancunapaj ñaupa yayacunaca, shitashca pambapi maná shuti tandata micushpapish huañurcacunallami. 50Cai Tandaca, jahua pachamantamari uriyamurca. Maijanpish chaita micujca, mana huañungachu. 51Ñucamari jahua pachamanta uriyamushca, causaiyuj Tanda cani. Pipish cai Tandamanta micujca, huiñaita causangami. Ñuca carana Tandaca, Ñuca aichallatajmi. Cai pacha runacuna causachunmi, Ñuca aichata cusha— nircami.

52Chashna nijpi, judiocunaca: «¿Ima shinataj caica ñucanchijmanca, Paipaj quiquin aichata carangari?» nishpami, paicunapura pʼiñanacushpa rimanacurcacuna.

53Chaimantami Jesusca, cashna nirca:

—Runa Aichayujpaj aichata mana micushpa, Paipaj yahuarta mana ubyashpaca, mana causaita charinguichijchu. 54Pipish Ñuca aichata micuj, Ñuca yahuarta ubyajllami huiñai causaita charin. Paitami tucuri punllapica causachisha. 55Ñuca aichaca micunatajmi, Ñuca yahuarca ubyanatajmi. 56Pipish Ñuca aichata micuj, Ñuca yahuarta ubyajca, Ñucahuan shujllami tucun, Ñucapish paihuan shujllami cani. 57Ñucata cachaj Yayaca causaiyujmi. Yayamantami Ñucapish causacuni. Shinallataj Ñuca aichata micujpish, Ñucamantami causanga. 58Cai tandaca, jahua pachamantataj uriyamushcami. Mana cancunapaj ñaupa yayacuna micushca maná shuti tanda shinallachu. Paicunaca chaita micushpapish, huañurcacunami. Ashtahuanpish cai Tandata micujca, huiñaitami causanga— nircami.

59Jesusca Capernaumpi, tandanacuna huasipi yachachicushpami chashnaca nirca.

Achca yachacujcunami Jesusmanta raquirishcacuna

60Jesús chashna nijta uyashpaca, Paipaj achca yachacujcunami:

—Maita mana entendipajtamari riman. ¿Pitaj uyasha ningari?— ninacurca.

61Paihuan yachashpa puricujcuna huashalla rimanacucujta yachashpami, Jesusca cashna nirca:

—¿Chashna yachachishcata uyashpaca, mancharinguichijchu? 62Runa Aichayuj ñaupa maipi cashcaman huichiyajta ricushpacarin, ¿imatashi ninguichijman? 63Diospaj Espiritumari causaita cun, aichaca mana causaita cunchu. Ñuca cancunaman rimashca shimicunaca Espiritumi, causaiyujmi. 64Chashna cajpipish, maijan cancunaca manarajmari cringuichijchu— nircami.

Jesusca ñaupamanmi maijanlla mana crina cashcata, pi Paita japichina cashcatapish yacharca. 65Chaimantami cashnapish nirca:

—Chaimantami Ñucaca “Pipish Yaya pushamujllapimi, Ñucapajmanca shamunga” nircani— nirca.

66Chaipachamantami Paihuan yachashpa puricujcunaca, achcacuna huashaman tigrashpa, ña mana Paihuan purircacuna.

67Chaimantami Jesusca, chunga ishqui yachacujcunataca:

—¿Cancunapishchu risha ninguichij?— nirca.

68Shina nijpimi Simón Pedroca, cashna nirca:

—Apunchij Jesuslla, ¿pipajmantaj rishunri? Quiquinllamari huiñai causaita cuj shimicunata rimangui. 69Cantaca causaj Taita Diospaj Churi, Quishpichij Cristo cajta rijsinchijmari, crinchijmari— nircami.

70Chashna nijpimi, Jesusca:

—Ñucamari cancunataca chunga ishquita agllarcani. Ashtahuanpish cancunapuramanta shujca, diablomari— nircami.

71Simonpaj churi Judas Iscariotetami, chashna nirca. Paimi, Jesustaca japichina carca. Judasca, chunga ishquipurallamantatajmi carca.

Knijga O Kristu

Ivan 6:1-71

Isus hrani pet tisuća ljudi

(Mt 14:13-21; Mk 6:30-44; Lk 9:10-17)

1Nakon toga Isus prijeđe na drugu stranu Galilejskog jezera (to jest, Tiberijadskog mora). 2Golemo ga je mnoštvo posvuda slijedilo jer su gledali čuda koja je činio iscjeljujući bolesnike. 3Isus se popne na goru i sjedne sa svojim učenicima. 4Bližio se židovski blagdan Pashe. 5Podignuvši pogled, Isus ugleda silno mnoštvo ljudi kako se penje prema njemu. On upita Filipa: “Čime ćemo, Filipe, kupiti kruha da nahranimo sav taj narod?” 6Kušao ga je jer je već znao što će učiniti.

7Filip mu odgovori: “Trebalo bi nam cijelo bogatstvo6:7 U grčkome: dvjesto denara. da svatko dobije samo malo hrane!”

8Tada Andrija, brat Šimuna Petra, reče: 9“Ovdje je neki dječak s pet ječmenih kruhova i dvije ribice. Ali što je to za toliki narod?”

10“Neka ljudi sjednu!” zapovjedi Isus. I cijelo mnoštvo—samo je muškaraca bilo oko pet tisuća—posjeda na prostranu livadu. 11Zatim Isus uzme kruhove, zahvali Bogu pa ih razdijeli ljudima koji su sjedili. Potom to učini i s ribama. I svi su se do sita najeli. 12“A sad pokupite ostatke,” reče Isus učenicima, “tako da ništa ne propadne.” 13Dvanaest su košara napunili ostacima preostalih mnoštvu koje se nahranilo s pet ječmenih kruhova.

14Kad su ljudi shvatili kakvo je silno čudo Isus učinio, povikali su: “On je zaista Prorok6:14 Vidjeti: Ponovljeni zakon 18:15, 18. koga očekujemo!” 15Kad je Isus znao da su ga spremni pograbiti i učiniti svojim kraljem, ode ponovno u goru, posve sam.

Isus hoda po vodi

16Uvečer siđu njegovi učenici na obalu da ga pričekaju. 17No kako je već pao mrak, a Isus se još nije vratio, ukrcaju se u lađu i upute na drugu stranu jezera, prema Kafarnaumu. 18More je bilo uzburkano jakim vjetrom. 19Kad su otplovili kojih pet kilometara6:19 U grčkome: 25 do 30 stadija (4,6 do 5,5 km). od obale, iznenada opaze Isusa kako hoda po vodi prema lađi. Prestraše se, 20no on im reče: “Ne bojte se! Ja sam!” 21Htjeli su ga uzeti na lađu, ali lađa se odmah nađe na obali prema kojoj su plovili.

Isus, kruh života

22Drugoga se jutra na obali s druge strane jezera počelo okupljati mnoštvo iščekujući da vidi Isusa. Ljudi su znali da se Isus nije ukrcao s učenicima u lađu i da su oni isplovili bez njega. 23U blizinu onog mjesta na kojemu su jeli kruh pošto je Gospodin zahvalio Bogu stiglo je nekoliko lađica iz Tiberijade. 24Kad su ljudi vidjeli da ondje nema ni Isusa ni njegovih učenika, ukrcali su se u lađe i otplovili na drugu stranu jezera, u Kafarnaum, ne bi li pronašli Isusa. 25Kad su stigli onamo, pronašli su ga i upitali: “Učitelju, kad si došao ovamo?”

26Isus im odgovori: “Vi uistinu želite biti sa mnom jer ste se nasitili onih kruhova, a ne zato što ste razumjeli značenje čuda koja sam činio. 27Radite, ali ne za propadljivu hranu, već za hranu koja ostaje za vječni život što će vam ga dati Sin Čovječji. Jer ga je Bog Otac za to ovlastio.”

28“Što nam je činiti da bismo radili djela koja Bog traži?” pitali su.

29“Djelo je Božje da vjerujte u onoga koga je on poslao”, odgovori Isus.

30“Kakav ćeš nam znak dati”, pitali su, “da bismo ga vidjeli i povjerovali ti? Kakvo ćeš djelo učiniti? 31Uostalom, naši su preci jeli manu dok su putovali pustinjom! U Svetom pismu stoji: ‘Dao im je za jelo kruh s neba.’”6:31 Izlazak 16:4; Psalam 78:24.

32Isus im reče: “Zaista vam kažem, nije vam Mojsije dao kruh s neba, nego Otac moj daje vam istinski kruh s neba. 33Pravi je Božji kruh onaj koga je Bog poslao s neba i koji svijetu daje život.”

34“Gospodine,” kazaše, “daj nam uvijek toga kruha.”

35Isus im odgovori: “Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće nikad više ogladnjeti. Koji vjeruju u mene, neće ožednjeti nikada. 36Ali, kao što vam rekoh, gledali ste me, a ipak ne vjerujete. 37Ali svi oni koje mi je Otac dao, doći će k meni a takve sigurno neću odbaciti. 38Jer ja sam sišao s neba da vršim volju Boga koji me poslao, a ne svoju volju. 39A Božja je volja da ne izgubim nijednoga od onih koje mi je on dao, nego da ih u posljednji dan uskrisim u vječni život. 40Jer je volja mojeg Oca da svatko tko vidi njegova Sina i tko vjeruje u njega ima vječni život te da ga ja uskrisim u posljednji dan.”

41Židovi su počeli mrmljati protiv njega zato što je o sebi rekao: “Ja sam kruh koji je sišao s neba.” 42“Pa to je Isus, Josipov sin”, govorili su. “Znamo mu i oca i majku. Kako sad može reći: ‘Sišao sam s neba?’”

43Ali Isus im odgovori: “Ne prigovarajte međusobno! 44Nitko ne može doći k meni ako ga ne privuče Otac koji me je poslao, a ja ću sve takve oživjeti u posljednji dan. 45Kao što je zapisano u Svetome pismu: ‘Svi će biti učenici Božji.’6:45 Izaija 54:13. Kojima Otac govori i koji primaju njegovu pouku, doći će k meni. 46To ne znači da je netko vidio Oca, jer sam ga jedini vidio ja koji od njega dolazim.

47Zaista vam kažem, tko vjeruje u mene, ima vječni život. 48Ja sam kruh života. 49Vaši su preci jeli manu u pustinji, ali svi su poumirali. 50Ovaj kruh s neba, međutim, svakomu tko ga jede daje vječni život. 51Ja sam živi kruh koji je sišao s neba. Jede li tko ovaj kruh, živjet će zauvijek. Kruh koji ću ja dati jest moje tijelo što ću ga predati za život svijeta.”

52Nato se Židovi počnu međusobno prepirati govoreći: “Kako nam ovaj može dati svoje tijelo za jelo?”

53Isus im zato ponovno reče: “Zaista vam kažem, ne jedete li tijela Sina Čovječjega i ne pijete li njegove krvi, ne možete u sebi imati vječni život! 54Ali tko god jede moje tijelo i pije moju krv, ima vječni život i ja ću ga uskrisiti u posljednji dan. 55Jer je moje tijelo prava hrana, a moja krv pravo piće. 56Tko jede moje tijelo i tko pije moju krv, ostaje u meni i ja ostajem u njemu. 57Kao što me je poslao živi Otac i kao što ja živim zaradi Oca, tako će i oni koji mene blaguju živjeti zaradi mene. 58Ja sam pravi kruh koji je sišao s neba, a ne onakav kakav su jeli vaši oci i svejedno pomrli. Tko jede ovaj kruh, živjet će zauvijek.”

59To je rekao poučavajući u sinagogi u Kafarnaumu.

Mnogi učenici napuštaju Isusa

60Mnogi njegovi učenici kazaše: “To su vrlo teške riječi. Tko bi razumio što je htio reći?”

61Isus je znao da njegovi učenici prigovaraju pa im reče: “Zar vas to sablažnjava? 62A što ćete pomisliti ako vidite Sina Čovječjega kako se vraća u nebo? 63Sveti Duh je taj koji daje vječni život. Ljudskim naporima ne može se ništa postignuti. A same riječi koje sam vam rekao jesu Duh i život. 64Pa ipak, neki od vas mi ne vjeruju.”

Jer je Isus od početka znao tko u njega ne vjeruje i tko je onaj koji će ga izdati.

65I još reče: “Na to sam mislio kad sam vam rekao da nitko ne može doći k meni ako ga Otac ne privuče.”

66Mnogi se učenici tada povuku i nisu ga više slijedili. 67Tada se Isus okrene Dvanaestorici i upita ih: “Hoćete li i vi otići?”

68Šimun Petar mu odgovori: “Gospodine, kome da odemo? Samo ti imaš riječi koje daju vječni život, 69a mi vjerujemo i znamo da si ti Svetac Božji!”

70Zatim im Isus reče: “Sâm izabrah vas Dvanaestoricu, a ipak je jedan od vas đavao.” 71Govorio je o Judi, sinu Šimuna Iškariotskoga, jednome od Dvanaestorice koji ga je poslije izdao.