Lazaromi huañushca
1Betania aillu llajtapica, Lázaro shuti runami ungushca carca. Chaipimi Mariapish, paipaj ñaña Martandij causarca. 2(Ungushca Lazaropaj pani Mariami, Apunchij Jesustaca mishquijllata ashnajhuan chaquipi tallishpa, ajchahuan chaquichirca). 3Paicunami: «Apunchij Jesús, Canhuan alli apanacuj, Can cʼuyashca Lazaroca ungushcamari» nishpa, huillachun cacharcacuna.
4Chaita huillajpica, Jesusca: «Cai ungüihuanca, mana huañungachu. Ashtahuanpish Taita Dios tucuita rurai tucuj cashcata ricuchinapajllami. Cai ungüimantami Diospaj Churi Ñucapish, tucuita rurai tucuj cashcata ricuchisha» nircami.
5Jesusca Martatapish, paipaj ñañatapish, Lazarotapish cʼuyarcami. 6Lázaro ungushca cajta yachashpapish, ishqui punllahuan chaipi saquirircarajmi. 7Chai qʼuipami Jesusca, yachacujcunataca:
—Cutin Judeaman jacuchij— nirca.
8Shina nijpi, Paipaj yachacujcunaca:
—Rabí, cainanijllamari judiocunaca Cantaca, rumihuan shitashun nircacuna. ¿Cutinchari chaimanca risha ninguiari?— nircacunami.
9Chashna nijpipish, Jesusca:
—¡Illu punllaca, chunga ishqui horastami charin! Punllapi purijca, achij punllapi cashcamanta mana ñitcarinchu. 10Ashtahuanpish tutapi purijca, quiquinllataj mana achijyachi tucushcamantaca, maipipish ñitcarinllami— nircami.
11Caitapishmi nirca:
—Ñucanchijhuan apanacuj Lazaroca dormicunmari, paita rijchachinamanmi rigrini— nirca.
12Chashna nijpi, Paipaj yachacujcunaca:
—Apunchij Jesús, Lazaroca dormicushpallaca alliyangallamari— nircacunami.
13Jesusca, Lazarotaca ña huañushca cajpimi, chashnaca nirca. Ashtahuanpish paicunaca ‘Dormishpa samaricujllapimi, chashna nicunga’ yuyarcacunami. 14Chaimantami Jesusca, cashna nishpa alli huillarca:
—Lazaroca huañushcami. 15Ñuca mana chaipi cashcamanta cushicunimi. Pai huañushcaca, cancuna crichun allimari, paita ricunaman jacuchij— nircami.
16Shina nijpica, ishqui huacharishca Tomasmi caishuj yachacujcunataca:
—Shinashpaca, ñucanchijpish Paihuan huañungapaj jacuchij— nircami.
Lazaropaj panitami Jesusca shunguta samachishca
17Jesusca, Lazarota pambashca chuscu punllapimi chayarca. 18Betaniaca, Jerusalenmantaca quimsa kilómetro shinallapimi carca. 19Chaimantami Martatapish, Mariatapish turi huañushcamanta llaquilla cajpi, achca judiocuna ricunaman shamushca carca. 20Martaca, ‘Jesús shamucun’ nijta uyashpaca, tupanamanmi llujshirca. Ashtahuanpish Mariaca, huasipi saquirircallami.
21Martami Jesustaca cashna nirca:
—Apunchij Jesús, Can caipi cashca cajpica, ñuca turica mana huañunmanchu carca. 22Cunanpish Taita Diosta Can imata mañajpica, Taita Dios cuna cashcata yachanimi— nircami.
23Shina nijpi Jesusca:
—Cambaj turica causaringamari— nircami.
24Chashna nijpi Martaca:
—Tucuri punllapi, huañushcacuna causarina punllapi causarina cashcataca yachanitajmari— nircami.
25Shina nijpi Jesusca, cashnami nirca:
—Ñucamari causachijpish, causaita cujpish cani. Maijanpish Ñucata crijca, huañushca cashpapish causangami. 26Causacujcunaca maijanpish Ñucata crijca, huiñaita manataj huañungachu. ¿Chaitaca cringuichu?— nircami.
27Jesús chashna nijpica:
—Ari Apunchij Jesús, Cantaca Diospaj Churi, Quishpichij Cristo cai pachaman shamushcatami crini— nircami.
28Chashna nishca qʼuipa Marta rishpaca, paipaj ñaña Mariataca:
—Yachachijmari caipi, canta cayacunmari— nishpa allijlla huillarca.
29Mariaca shina nijta uyashcahuanmi, jatarishpa Jesuspajman shamurca. 30Jesusca chai uchilla aillu llajtamanca manaraj chayashcachu carca. Marta Paihuan tupashcallapitajmi carca. 31Ricunaman shamuj judiocunaca, María jatarishcahuan huasimanta llujshishpa rijta ricushpami, ‘Turita pambashca ñaupajpimari huacagringa’ ninacushpa, catishpa rircacuna.
32María Jesuspajman chayashpaca, Paipaj ñaupajpi pambaman cumurishpami:
—Apunchij Jesús, Can caipi cashca cajpica, ñuca turica mana huañunmanchu carca— nirca.
33Chashna nishpa María huacacujpica, paita catishpa shamuj judiocunapish huacarcacunami. Chaita ricushpami Jesusca, Paipaj espiritupi nanarishpa anchata llaquirirca.
34Chashna llaquirishpaca:
—¿Maipitaj paitaca churarcanguichij?— nishpa tapujpimi:
—Apunchij Jesús, shamui ricungui— nircacuna.
35Ricugrishpaca, Jesusca huacarcami. 36Chaimantami judiocunaca:
—Riquichij, Lazarotaca yallitajmari cʼuyashca— nircacuna.
37Paicunapuramanta maijancunaca:
—Paica mana ricujtapish ñahuita pascarcamari, Lázaro ama huañuchunca, ¿manachu imallatapish rurai tucunman carca, imashi?— nircacunami.
Jesusca Lazarota causachishcami
38Jesusca cutintaj anchata llaquirishpami, Lazarota churashca jutcuman cʼuchuyarca. Chai jutcuca, quinriman allashca, jatun rumihuan huichcashcami carca. 39Chaimantami Jesusca:
—Rumita anchuchichij— nirca.
Shina nijpimi, huañushcapaj pani Martaca:
—Apunchij Jesús, pambashcaca ñamari chuscu punlla tucun, ashnacungamari— nirca.
40Chashna nijpi Jesusca:
—¿“Can crishpaca, Taita Dios rurai tucushcata ricunguimi” nircanitaj shiná?— nircami.
41Chashna nijpica, huañushcata churashca jutcuta huichcashca rumita anchuchircacunami. Chaipimi Jesusca, jahuata ricushpa cashna nirca:
—Yayalla, Can Ñucata uyashcamanta pagui ninimi. 42Ñucata Can uyaracuj cashcataca yachanimi. Ashtahuanpish Ñuca muyundijpi caj tucui gentecuna, Can Ñucata cachashcata crichunllami chashnaca nini— nircami.
43Chashna nishca qʼuipaca, sinchita caparishpami:
—¡Lázaro, chaimanta llujshimui!— nirca.
44Chashna nijpica chai huañushcaca maquicunatapish, chaquicunatapish maitushca, umatapish ñahuindij linsohuan chʼungullishcami llujshimurca. Chashna cajpimi Jesusca:
—Purichun, maitushcata pascaichij— nirca.
Jesusta huañuchingapajmi yuyarinacushca
(Mat 26:1-5; Mar 14:1-2; Luc 22:1-2)
45Chashna rurajta ricushpaca, Mariata ricunaman shamuj judiocunapuramanta achcacunami Jesusta crircacuna. 46Ashtahuanpish maijancunaca, fariseocunapajman rishpami Jesús imallata rurashcata huillarcacuna. 47Chaimantami pushaj curacunapish, fariseocunapish, tucui mandajcunapurata tandachishpa, cashna nircacuna:
—¿Imatataj rurashun? Chai runaca, señalcunatamari ruran. 48Chashna saquijllapica, tucuicunamari Paita cringacuna. Chashna tucujpica romanocuna shamushpaca, ñucanchij Diospaj huasitapish, tucui ñucanchij israelcunatapishmi chingachingacuna— nircacunami.
49Chashna nijpi paicunapuramanta chai huatapi mandacuj Caifás curami, cashna nirca:
—Cancunaca imatapish mana yachanguichijchu. 50Ñucanchij tucui israelcuna huañunapaj randica, shuj runalla ñucanchijpaj randi huañunamari ashtahuan alli. Chaitaca manamari entendinguichijchu— nircami.
51Chaitaca, mana paipaj quiquin yuyaillamantachu nirca. Ashtahuanpish chai huatapi curacunata mandaj cura cashpa Diosllataj yuyachijpimi, tucui israelcunapaj randi Jesús huañunata, ñaupashpa huillarca. 52Mana tucui israelcunallamantachu huañuna carca. Ashtahuanpish mai llajtapi causacujcuna cashpapish, Diospaj huahua cajcunaca shujlla tucuchunmi huañuna carca. 53Chashna ninacushca punllamantami, Jesustaca huañuchingapaj shuj yuyailla tucurcacuna.
54Chaimantami Jesusca, judiocunapurapica pacalla purirca. Shitashca pamba cʼuchullapi caj Efraín puebloman rishpami, Paipaj yachacujcunandij chaipi purirca.
55Judiocunapaj Pascua punllacunapish ñami chayamucurca. Chuyayangapaj maillarinamanmi, achcacuna Pascua ñaupaman chai llajtamanta Jerusalenman huichiyarcacuna. 56Judiocunaca Jesusta mashcacushpami, Diospaj huasipica: «¿Imatataj yuyanguichij? ¿Cai fiestamanca shamungachu imashi?» nishpa, caishuj chaishuj tapunacurcacuna. 57Pushaj curacunapish, fariseocunapish Jesús maipi cashcata maijan yachashpaca, japigringapaj huillaj shamuchunmi ña mandashca carca.
Lazarova smrt
1Neki se čovjek imenom Lazar razbolio. Živio je u Betaniji sa sestrama Marijom i Martom. 2Bila je to ona Marija koja je izlila dragocjenu miomirisnu pomast na Gospodinove noge i otrla ih svojom kosom.11:2 Događaj je zabilježen u 12. poglavlju. Kako im je brat Lazar bio bolestan, 3sestre pošalju Isusu poruku: “Gospodine, tvoj je voljeni prijatelj teško bolestan.”
4Kad je Isus to čuo, reče: “Njegova bolest nije na smrt, nego na Božju slavu. Božji Sin će se ovom prigodom proslaviti.” 5Iako je Isus žarko volio Martu, Mariju i Lazara, 6nije odmah krenuo, nego je ostao još dva dana u mjestu u kojemu se nalazio. 7Nakon dva dana napokon reče učenicima: “Hajdemo natrag u Judeju!”
8Ali učenici se usprotive. “Učitelju,” rekoše mu, “zar te nisu prije nekoliko dana židovski vođe u Judeji htjeli ubiti, a ti hoćeš onamo?”
9Isus odgovori: “Dvanaest ura traje dan i oni koji hodaju u svjetlu neće se spotaknuti jer vide svjetlo ovoga svijeta. 10Koji hodaju u mraku, spotiču se jer u sebi nemaju svjetla.” 11Zatim reče: “Naš prijatelj spava, ali idem ga probuditi.”
12Učenici su rekli: “Gospodine, ako spava, znači da ozdravit će!” 13Mislili su da Isus želi reći kako Lazar zaista spava, ali Isus je htio kazati da je umro.
14Tada im posve otvoreno reče: “Lazar je umro. 15Radi vas se radujem što nisam bio ondje jer će vam ovo biti nova prilika da vjerujete u mene. Hajdemo k njemu!”
16Nato Toma, zvani Blizanac, reče drugim učenicima: “Hajdemo i mi s njime umrijeti!”
17Kad je Isus došao u Betaniju, rekoše mu da Lazar već četiri dana leži u grobu. 18Betanija je od Jeruzalema bila udaljena otprilike tri kilometra,11:18 U grčkome: 15 stadija (približno 2,8 km). 19pa je mnogo Židova došlo izraziti sućut i utješiti Martu i Mariju zbog gubitka brata. 20Kad je Marta čula da Isus stiže, pođe mu u susret, a Marija ostane u kući. 21Marta reče Isusu: “Gospodine, da si ti bio ovdje, moj brat ne bi umro! 22Ali ipak znam da će ti Bog dati sve što od njega zatražiš.”
23“Tvoj će brat uskrsnuti!” reče joj Isus.
24“Hoće”, reče Marta, “kad i svi drugi, o uskrsnuću u posljednji dan.”
25“Ja sam uskrsnuće i život”, reče joj Isus. “Tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će. 26Tko god je živ i vjeruje u mene, neće nikada umrijeti. Vjeruješ li u to, Marta?”
27“Da, Gospodine,” odgovori ona, “vjerujem da si ti Krist, Božji Sin koji treba da dođe na svijet.” 28Zatim ode natrag Mariji i krišom joj reče: “Stigao je Učitelj i želi te vidjeti.” 29Kada je Marija to čula, brzo ustane i odmah pođe k njemu.
30Isus je još bio izvan sela, na mjestu gdje ga je susrela Marta. 31Kada su Židovi koji su bili u Marijinoj kući i tješili je vidjeli da tako žurno odlazi, pođu za njom. Mislili su, naime, da ide na grob oplakivati brata. 32Kad je Marija stigla do Isusa, padne pred njim ničice i reče: “Gospodine, da si ti bio ovdje, moj brat ne bi umro!”
33Kad Isus ugleda nju i Židove koji su došli s njom kako plaču, ostane duboko dirnut i potresen. 34“Kamo ste ga položili?” upita ih.
“Dođi i pogledaj”, odgovore. 35Isus zaplače. 36“Gledajte kako ga je volio!”, govorili su Židovi. 37A neki rekoše: “Zar taj koji je slijepcu vratio vid nije mogao spriječiti Lazarovu smrt?”
Isus podiže Lazara od mrtvih
38Isus opet ostane duboko dirnut. Uto stignu do groba. Bila je to špilja s teškim kamenom navaljenim na otvor. 39“Odmaknite kamen!” zapovjedi Isus.
Ali pokojnikova sestra Marta reče: “Gospodine, mora da je vonj već strašan jer je prošlo četiri dana otkako je umro!”
40“Nisam li ti rekao da ćeš, budeš li vjerovala, vidjeti Božju slavu?” upita ju Isus. 41I tako odmaknu kamen s groba. Isus pogleda u nebo i reče: “Hvala ti, Oče, što si me uslišao. 42Znam da me ti uvijek uslišavaš, ali to sam rekao zbog ovih ljudi, kako bi vjerovali da si me ti poslao.” 43Zatim glasno vikne: “Lazare, iziđi!” 44I Lazar iziđe—sav u povojima i lica zamotana u ručnik. Isus im reče: “Odvežite ga i pustite ga da ide!”
Zavjera protiv Isusa
(Mt 26:1-5; Mk 14:1-2; Lk 22:1-2)
45Kad brojni Židovi koji su bili s Marijom ugledali što se dogodilo, napokon povjeruju u njega. 46Ali neki odu javiti farizejima što je Isus učinio. 47Stoga svećenički glavari i farizeji sazovu Veliko vijeće11:47 U grčkome: Sanhedrin. da se dogovore što učiniti. “Što da radimo?” pitali su jedan drugoga. “Jer ovaj čovjek zaista čini čudesa. 48Ako ga pustimo na miru, sav će ga narod slijediti i povjerovati u njega, a onda će doći rimska vojska, pobiti nas i preuzeti vlast.”
49A jedan od njih, Kajfa, koji je te godine bio veliki svećenik, reče: “Ništa vi ne znate! 50Ne razumijete da je za vas bolje da jedan čovjek umre za narod, umjesto da sav narod izgine?”
51Kajfa to nije rekao po vlastitoj pameti. On je te godine bio veliki svećenik te je tako prorekao da će Isus umrijeti za sav narod, 52i to ne samo za izraelski narod već da bi okupio svu Božju djecu rasutu po svijetu.
53Toga dana istaknuti židovski vođe odluče ubiti Isusa. 54Zbog toga se Isus više nije javno kretao među Židovima, već ode u blizinu pustinje, u Efrajim, i ondje ostane s učenicima.
55Bližio se židovski blagdan Pasha, pa su mnogi ljudi dolazili u Jeruzalem nekoliko dana prije kako bi prije početka svetkovine obavili obred očišćenja. 56Željeli su vidjeti Isusa. Razgovarajući u Hramu, pitali su jedni druge: “Što mislite, hoće li doći na Pashu?” 57U međuvremenu su glavni svećenici i farizeji zapovjedili da svatko tko dozna gdje je Isus mora to odmah prijaviti kako bi ga uhvatili.
