1Shina nijpimi Agripaca, Pablotaca:
—Canta juchachicushcata mitsarilla— nirca.
Shina nijpi Pabloca, maquita alzashpami cashna rimai callarirca:
2«Jatun mandaj Agripa, judiocuna ñucata imallata juchachicushcata quiquinpaj ñaupajpi huillachun cayashcamantaca, achcatami cushicuni. 3Ashtahuancarin ñucanchij judiocunapura imallata ruraj cashcatapish, imamanta rimanacui tiyaj cashcatapish ña canllataj alli yachanguimi. Chaimanta, ama pʼiñarishpalla, ñuca huillashcata uyahuai.
4Ñuca llajtapipish, Jerusalenpipish uchillamantapacha ñuca ima shina causashcataca, tucui judiocunallataj allimari rijsincuna. 5Ñuca llajtapica, fariseocuna yachachishcata catij canaca yallitaj sinchimi. Chashna cajpipish, ñucataca cai tucui huatacunatami, chaita alli pajtachishpa causaj cashcata rijsircacuna. Chaitaca, paicunallataj parlai tucunmi. 6Cunanca Taita Dios ñucanchij ñaupa yayacunaman imallata cusha nishcata crishpa shuyacushcallamantami, ñucataca cashna juchachingapaj pushamuncuna. 7Ñucanchijca, Dios cusha nishcata pajtachijpi, chasquishun ninchijmi. Chaita shuyacushpami, tucui chunga ishqui aillu israelcunallataj, tutapish punllapish Pai Diosta servishpa causacunchij. Jatun mandaj Agripalla, ñucapish chai yuyai causacujllapimi, judiocunaca juchachihuancuna. 8¿Ima nishpataj cancunaca, huañushcacunata Dios causachi tucunataca mana cringuichij?
9Ñucaca, ñaupa mana yachashpami, ‘Ñucamanmi Nazaretmanta Jesuspaj shutitaca, ima shinapish chingachichuntaj mingahuashca’ yuyarcani. 10Jerusalenpica chaitatajmi rurasha yuyarcani. Chaimantami pushaj curacunaman quillcata mañashpa, Diospajlla causajcunataca taucacunata carcelpi churarcani. ‘Paicunata huañuchijpipish, allitami rurancuna’ nircanimi. 11Mai tandanacuna huasicunapipish huasinta yaicushpami mashcarcani. Crijcunata japishpaca, Jesusta cʼamishpa, paimanta anchurichunmi, cutin cutin llaquichij carcani. Shujtaj llajta pueblocunamanpish catishpami, paicunataca mana ricusha nishpa, yallitaj llaquichishpa purircani.
12Crijcunata chashna llaquichingapajllatajmi, pushaj curacuna quillcata cushpa cachajpi, Damascomanpish ricurcani. 13Ña chaupi punlla shinata ñanta ricurcanchijllami. Chashna ricujpica jatun mandajlla, jahua pachamantaca intita yalli lamyacuj ñapish ricurircallami. Ñucatapish ñucahuan ricujcunatapishmi muyundijta achij nirca. 14Chaimantami, tucuicuna pambaman urmarcanchij. Pambapi siricushpami: “Saulo, Saulo, ¿ima nishpataj ñucataca pʼiñashpa llaquichihuangui? Garrocha puntapi huagra tigraman jaitashpa chugririj shinami canllataj chugriricungui” nishpa, hebreo rimaipi rimajta uyarcani. 15Chashna nijpica: “Apu, ¿pitaj canguiari?” nircanimi. Shina nijpimi Apu Jesusca cashna nirca: “Ñucaca can llaquichicushca Jesusmi cani. 16Cunanca jatarishpa shayari, ñucata uyai. Cantaca, ñuca mandashcata rurachun, cunan imalla ricushcatapish, qʼuipata ñuca imata ricuchijpipish chaita huillagrichun mingangapajmi canmanca ricurini. 17Cantaca israelcunamanpish, mana israelcunamanpish huillachunmi cachani. Paicuna imata rurasha nijpipish, cantaca ñucami huaquichisha. 18Can huillashpa paicunapaj ñahuita pascajpimi, amsamanta achijman llujshingacuna. Satanaspaj maquimanta cacharirishpa, Diospaj maquipimi yaicungacuna. Ñucata crishpami, juchacunata perdonashca cangacuna. Diospajlla cajcuna japina cashcatapish chasquingacunami” nircami.
19Jahua pachamanta ricurishpa chashna nijpimi, jatun mandaj Agripalla, chai mandashcata caźurcani. 20Paita caźushpami, Damascomanta callarishpa, Jerusalenpipish, tucui Judea llajtapipish, mana israelcunamanpish, Taita Diospajman cutirichun huillarcani. Diosman cutirishcataj ricurichunca, allita rurashpa causachunmi yachachircani. 21Chaillamantami judiocunaca. Diospaj huasipi japishpa, ñucataca huañuchishun nircacuna. 22Chashna cajpipish, Taita Dios huaquichijpimi, cunancama sinchita shayacuniraj. Dios ima nishcata huillajcuna huillashcatapish, Moisés huillashcatapish, jatunman uchujman, cunancama huillacunirajmi. 23“Quishpichij Cristoca, llaquita apashpa huañunatajmi cashca. Huañushcacunapaj chaupimanta punta pai causarishpami, israelcunamanpish, mana israelcunamanpish, achij luzta huillana cashca” nishpami huillarcani» nircami.
24Pablo mitsarishpa chaicama huillajpica, Festoca:
—¡Pablo, canca yallitaj yachacushpallamari yuyaita chingachishca yuyachingui!— nishpami caparirca.
25Shina nijpi Pabloca, cashnami nirca:
—Tucuicuna alli nishca Festolla, ñucaca mana yuyaita chingachishcanichu. Ashtahuanpish ñucaca, ima shina cashcatataj, alli yuyaihuanmi huillacuni. 26Mai pacallapi mana chashna tucushcachu. Quiquin jatun mandaj Agripapish, chai tucui imalla tucushcataca, allimari yachapangui. Chaimantami ñucaca, quiquinpaj ñaupajpi, imata mana manchashpa huillani. 27Jatun mandaj Agripa, ¿quiquinca Dios ima nishcata huillajcuna huillashcataca cringuichu? Ari, quiquinpish crishcata ricunitajmari— nircami.
28Pablo chashna nijpimi, Agripaca:
—Ashallamantamari ñucataca, mana Cristota crijta rurangui— nirca.
29Chashna nijpi Pabloca:
—Ashallamanta cashpa, achcamanta cashpapish, Taita Diosca quiquintapish, tucui caipi ñucata uyajcunatapish, ñucata shina crijta rurashca canman. Ñuca shina, cadenahuan huatashca cachunllami mana munani— nircami.
30Pablo chashna nijpica, jatun mandaj Agripapish, mandaj Festopish, Berenicepish shayarijpimi, tucui chaipi cajcunapish shayarircacuna. 31Ña canllaman llujshishpaca, paicunapurallami:
—Cai runaca, huañuchishca canapaj shina mana allitaca mana rurashcachu. Preźullapish mana tiyacuna canchu— nishpa parlanacurcacuna.
32Agripacarin Festotaca:
—Paillataj, ‘Cesarpajman cachahuailla’ nishcallamantami, mana cachari tucunchij. Mana chashna nishca cajpica, cacharinallami canman carca— nircami.
1Agripa nato reče Pavlu: “Dopušta ti se da se braniš.”
Pavao zato ispruži ruku i počne se braniti: 2“Kralju Agripa, smatram se sretnim da se od svega za što me Židovi optužuju mogu, evo, danas braniti pred tobom 3jer ti najbolje poznaješ židovske običaje i razmirice. Molim te zato, strpljivo me poslušaj!
4Židovski vođe dobro znaju kako sam od najranije mladosti živio među svojim narodom, u Jeruzalemu. 5Odavno me poznaju i mogli bi, da samo hoće, posvjedočiti da sam bio farizej, član najstrože sljedbe u našoj vjeri. 6Sada mi sude jer se nadam da će Bog ispuniti obećanje koje je dao našim precima. 7Ispunjenju toga obećanja nadaju se i dvanaest izraelskih plemena koja postojano dan i noć služe Bogu. Za tu me nadu, kralju, tuže Židovi! 8Zašto smatrate nevjerojatnim da Bog uskrisuje mrtve?
9I ja sam nekoć smatrao da se svim silama moram boriti protiv sljedbenika Isusa Nazarećanina.26:9 U grčkome: protiv imena Isusa Nazarećanina. 10Pošto sam dobio ovlasti od velikih svećenika u Jeruzalemu, mnoge sam svete zatvorio u tamnicu. Glasovao sam da ih osuđuju na smrt. 11Po svim sam ih sinagogama primoravao, često mučenjem, da govore pogrde protiv Boga. Prekomjerno gnjevan na njih, progonio sam ih čak i u tuđim gradovima.
12Dok sam tako po istoj zadaći išao u Damask s punomoći i ovlaštenjem velikih svećenika, 13u pol bijela dana vidio sam, kralju, kako je mene i moje suputnike obasjala svjetlost s neba sjajnija od sunca. 14Popadali smo na zemlju. Zatim sam začuo glas kako mi na hebrejskome govori: ‘Savle, Savle! Zašto me progoniš? Teško je boriti se protiv moje volje.’
15‘Tko si ti, Gospodine?’ upitao sam.
A Gospodin odgovori: ‘Ja sam Isus kojega ti progoniš. 16Ustani sada! Ukazao sam ti se da te postavim za poslužitelja i svjedoka onoga što si vidio i što ću ti još pokazati. 17Izbavit ću te i od tvojega naroda i od pogana kojima te šaljem 18da im otvoriš oči, da se obrate od tame k svjetlosti, od Sotonine vlasti k Bogu. Tako će po vjeri u mene primiti oproštenje grijeha i mjesto među mojim svetim narodom.’
19Kralju Agripa, nisam bio neposlušan tome nebeskom viđenju. 20Najprije sam propovijedao ljudima u Damasku pa u Jeruzalemu, a zatim svoj Judeji i poganima—da se pokaju od svojih grijeha i da se obrate Bogu te da čine djela dostojna obraćenja. 21Židovi su me zato uhvatili u Hramu i pokušali ubiti. 22Ali Bog me, eto, sačuvao da do današnjeg dana svjedočim svima, od najmanjega do najvećega, upravo ono što su pretkazivali proroci i Mojsije: 23da će Mesija trpjeti i da će prvi ustati od mrtvih te navješćivati svjetlost Židovima i poganima.”
24Dok je još govorio u svoju obranu, Fest poviče: “Luduješ, Pavle! Preveliko ti je znanje pomutilo um!”
25Ali Pavao odgovori: “Ne ludujem, preuzvišeni Feste. Govorim istinito i razumno. 26Kralj Agripa zna za sve to i zato mu otvoreno govorim. Siguran sam da mu ništa od toga nije nepoznato jer se nije događalo u kakvu zakutku. 27Kralju Agripa, vjeruješ li prorocima? Znam da im vjeruješ.”
28Agripa reče: “Zamalo si me uvjerio da na brzinu postanem kršćaninom!”
29“Na brzinu ili ne,” odgovori mu Pavao, “dao Bog da ne samo ti nego i svi koji me ovdje slušaju postanu poput mene, izuzevši ove okove!”
30Nato kralj, upravitelj, Berenika i njihovi pratitelji ustanu i odu. 31Dok su odlazili, međusobno su razgovarali: “Taj čovjek nije učinio ništa čime bi zaslužio smrt ili zatvor.” 32Agripa reče Festu: “Da se nije prizvao na Cezara, mogli bismo ga osloboditi!”
