Tesalonicapica Jasontami Pablopaj randi macashcacuna
1Pabloca Silasdij Anfípolis shuti, Apolonia shuti pueblocunata rishpami, Tesalonicaman chayarcacuna. Chaipipish judiocuna tandanacuna huasi tiyarcami. 2Pabloca maipipish tandanacuna huasimantajmi rij carca. Chaimantami, Tesalonicapi tiyashca tandanacuna huasiman quimsa sabadota rishpa, chaipi tandanacujcunahuan parlanacurca. 3Quillcashcacunapitaj ricuchishpami:
—Quishpichij Cristoca, chashna llaquita apashpa huañunallatajmi cashca, huañushcacunapaj chaupimanta causarinatajmi cashca. Ñuca cancunaman huillacushca chai Jesusmi, Quishpichij Cristoca— nishpami, alli alli yachachirca.
4Chashna yachachijpimi, tauca judiocuna crishpa Pablohuan, Silas-huan tandanacurcacuna. Chashnallataj Diosta yuyarij griegocunapish, alli nishca huarmicunapish achcacunami crircacuna.
5Mana crij judiocunaca, chaimanta pʼiñarishpami, puricujlla millai runacunahuan tucushpa, chai pueblo gentecunata jatarichircacuna. Chaimantaca, Pablota, Silasta japishpa, tucuicunapaj ñaupajpi juchachingapajmi, Jasonpaj huasipi huaica mashcagrircacuna. 6Paicunata chaipi mana japishpaca, Jasontallami shujtaj crijcunandijta japircacuna. Paicunatami, chai pueblota mandajcunapajman cashna caparinacushpa pushamurcacuna: «¡Tucui cai pacha runacunata umashpa purijcunaca, caimanpishmari shamushcacuna! 7¡Cai Jasonmari chaicunataca, paipaj huasipi chasquishpa tiyacushca! Tucui paicunamari: “Ñucanchijca, Jesús shuti shujtaj jatun Mandajtami charinchij” nishpa, César mandashcataca yanganchincuna» nircacunami.
8Chaita uyashpaca tucui pueblo gentecunapish, mandajcunapishmi huaica jatarircacuna. 9Chaimantaca mandajcunallatajmi Jasontapish, caishujcunatapish cullqui jahua cacharishpa cacharcacuna.
Pablota Silastaca Bereamanpish catishpami llaquichishcacuna
10Chai tutallatajmi, crijcunaca Pablota, Silastaca Berea puebloman cacharcacuna. Chaiman chayashpapish, judiocuna tandanacuna huasimanmi rircacuna. 11Bereapi causajcunaca, Tesalonicapi causajcunata yalli alli yuyaiyujcunami carca. Chashna cashpami, alli huillaitaca tucui yuyaihuan uyarcacuna. Shina cashpapish, chashnataj cashcata paicuna quiquintaj yachangapajmi, Dios Quillcashcataca, punllanta alli chʼimbapurashpa ricurcacuna. 12Allillataj cashcata ricushpami, achca judiocunapish, griegocunapura alli nishca huarmicunapish, cʼaricunapish achcacuna crircacuna.
13Tesalonicapi causaj judiocunaca, Bereapipish Diospaj Shimita Pablo huillacujtaca yachaj chayarcacunami. Chaimantami, chaimanpish catishpa, gentecunata jatarichircacuna. 14Chaita uyaihuanmi crijcunaca, Pablotaca mama cucha uriman cacharcacuna. Silas-huan, Timoteollahuanmi Bereapi saquirircacuna. 15Pablota pushashpa rijcunaca, Atenaspimi saquigrircacuna. Paicuna tigrashpaca: “ ‘Ñucahuan tandanacunaman utcashpa shamupaichij’ ninmi” nishpami, Timoteomanpish, Silasmanpish huillarcacuna.
Atenaspica mushujta uyanachijcunami causashca
16Pabloca Atenaspimi Silasta, Timoteota shuyacurca. Chai pueblopi causajcunaca rurashcalla achca dioscunatami charircacuna. Chaita ricushpami, paipaj shungupica anchata llaquirishpa pʼiñarirca. 17Chaimantami, tandanacuna huasiman rishpa, judiocunahuanpish, Diosta yuyarij griegocunahuanpish parlanacurca. Jatun plazaman shamujcunamanpish punllantami yachachirca. 18Epicúreos nishca yachajcunapish, estoicos nishca yachajcunapish taucacunami Pablohuan parlanacungapaj shamurcacuna. Pabloca paicunamanca Jesusmanta alli huillaitapish, huañushcacuna causarinamantapishmi huillarca. Chaita huillajpimi maijancunaca:
«Cai rimaricujlla runaca, cashna yachachishpaca, ¿imatashi nisha nin?» nircacunami.
Cutin maijancunaca:
«Paica shujtaj dioscunamanta yachachijmari yuyachin» nircacunami.
19Chaimantami Pablotaca, tucuicuna tandanacuna Areópago shuti jatun huasiman pusharcacuna. Chaipimi, cashna tapurcacuna:
—¿Ñucanchij mana yachashca mushujta can yachachicushcata, ñucanchijman yachachisha ninguichu? 20Can yachachishca yuyaicunaca, mushujmari uyarin. Chaicuna ima cashcatamari yachashun ninchij, huillaiari— nircacunami.
21(Atenaspi causajcunapish, shujtaj llajtamanta shamushpa chaipi causajcunapish ima manaraj uyashcata uyana, parlana yuyaillami causajcuna carca).
22Pabloca, Areopagopi tucui tandanacushcacunapaj chaupipi shayarishpami cashna nirca:
—¡Atenas runacunalla! Cancunataca tucuipimari dioscunata alli yuyarijcuna cashcata ricuni.
23Cai pueblopi puricushpaca, cancunapaj dioscunata yuyarina huasicunata ricucushpami, shuj altarpica: mana rijsishca diospaj nishpa quillcashcata ricurcani. Mana rijsishpapish, cancuna yuyaricuj cashca Diosmantatajmari, ñucaca cancunaman huillacuni.
24Pai Diosca cai pachatapish, cai pachapi imalla tiyajtapish rurajmi. Jahua pachatapish, cai pachatapish Mandaj Diosmi rurarca. Paica, runacuna rurashca adorana huasicunapica mana causanchu. 25Shinallataj mana paipaj ima illajpi, runacuna imallatapish cuchun shuyacunchu. Ashtahuanpish paimari tucuicunaman causaita, samaita, tucui imatapish cucun. 26Paica, shuj runallamanta cai pachapi tucui causajcunata rurashpami, tucui cai pachapi causachun churarca. Maicama causanatapish, maillapi causanatapish paillatajmi mandarca. 27Taita Diosca, tucuicuna Paita mashcashpa, ima shinapish Paihuan tupachun nishpami, chashna rurarca. Diosca, mana pi ñucanchijmanta carupichu. 28Pai causaita cujpimi causacunchij, puricunchij; paimantami imapish canchij. Cancunapurallamantataj shuj yachajmi: “Ñucanchijca Diospaj huahuacunami canchij” nishca.
29Pai nishca shinallataj, ñucanchij Diospaj huahuacuna cajpica, ¡manaca Taita Diosca curita, cullquita, rumita runacunallataj, paicuna yachashcahuan rurashca dioslla cangachu! 30Diosca, ñaupa Paita mana rijsishcamanta, quiquin munaita rurashpa causashcataca, mana imata nishpa saquishcamari. Shina cashpapish cunanca, tucuicunallataj maipi causacushpapish, Paipajman cutirichun nishpami mandacun. 31Diosca cai pachapi causajcuna imalla rurashcata, cashcatataj ricuchingapajca, ñami shuj punllata churashca. Chaita rurachunca, Pai agllashca Runatami churashca. Chaipaj churashcata ricuchishpami, Paitaca huañushcacunapaj chaupimanta causachishca— nircami.
32Huañushcacunapaj chaupimanta causachishcata uyashpaca, shujcunaca achcatami asircacuna. Cutin maijancunaca:
—Chai jahua can huillashcataca, shujtaj punllami uyashun— nircacunami.
33Chashna nijpica Pabloca, paicunapajmanta rircallami. 34Chashna cajpipish, Pablo huillashcata maijancuna crishpaca, paihuan tandanacurcacunami. Areopagopi tandanacuj mandajcunapura Dionisio shuti runapish, Dámaris huarmipishmi crij tucurca.
Pavao propovijeda u Solunu
1Pavao i Sila proputovali su kroz gradove Amfipol i Apoloniju te stigli u Solun, gdje je bila židovska sinagoga. 2Pavao po običaju uđe onamo. Tri je subote zaredom tumačio narodu Pisma. 3Objašnjavao je i dokazivao navodeći proročanstva da je Mesija trebao trpjeti i uskrsnuti od mrtvih. “Taj je Mesija Isus kojega vam navješćujem”, govorio je. 4Neki su povjerovali pa su se pridružili Pavlu i Sili. Obratilo se i mnogo pobožnih Grka te uglednih žena.
5Židove zbog toga spopadne zavist pa nagovore neke opake uličare da pobune građane. Oni upadnu u Jasonov dom zahtijevajući da se Pavao i Sila izvedu pred narod. 6Kako ih ondje nisu našli, odvuku Jasona i još neku braću pred gradske poglavare vičući: “Pavao i Sila uzbunili su sav svijet, a sada i naš grad uznemiruju! 7A Jason ih je primio u svoj dom. Krivi su za izdaju Cezara jer su odani drugome kralju: Isusu.”
8Uzbune tako svjetinu i poglavare, 9koji od Jasona i ostale braće uzmu jamčevinu pa ih puste.
Pavao i Sila u Bereji
10Te noći braća pošalju Pavla i Silu u Bereju. Kad stignu onamo, odu u židovsku sinagogu. 11Ti su Židovi bili plemenitiji od solunskih. Spremno su primili Riječ i dan za danom revno proučavali Sveto pismo da provjere ima li Pavao pravo. 12Zato su mnogi od njih povjerovali, kao i mnogi ugledni Grci i Grkinje.
13Ali neki Židovi u Solunu doznali su da Pavao propovijeda Božju riječ u Bereji. Odu onamo i podjare svjetinu. 14Braća smjesta pošalju Pavla na obalu, a Sila i Timotej ostanu ondje. 15Pratitelji odvedu Pavla do Atene te se vrate u Bereju noseći Sili i Timoteju zapovijed da se požure k njemu.
Pavao propovijeda u Ateni
16Dok ih je Pavao čekao u Ateni, silno se uznemiri videći kako je grad prepun idola. 17Raspravljao je u sinagogi sa Židovima i s pobožnim ljudima, a i na trgu s ljudima koji bi se svaki dan ondje zatekli.
18Raspravljao je i s nekim epikurejskim i stoičkim filozofima. Kad im je kazao za Isusa i za njegovo uskrsnuće, oni rekoše: “Što ovaj brblja?” “Čini se da navješćuje neke tuđe bogove”, odgovore drugi.
19Odvedu ga zatim na Areopag i upitaju: “Kakvo to novo učenje poučavaš? 20Govoriš čudne stvari. Željeli bismo čuti više o tomu.” 21Jer ondje ni Atenjani ni tuđinci po cijele dane kao da nisu radili ništa drugo do raspravljali o novostima.
22Pavao zato stane posred Areopaga i reče: “Atenjani! Vidim da ste vrlo pobožni. 23Prolazeći gradom, promatrao sam vaše brojne žrtvenike. Na jednome od njih pisalo je: Nepoznatome Bogu. Želim vam dakle navijestiti tog Boga kojega štujete, ali ga ne poznajete.
24On je stvorio svijet i sve što je na njemu. Gospodar je neba i zemlje i ne prebiva u hramovima koje je načinila ljudska ruka. 25Ne poslužuju ga ljudske ruke. On je taj koji svima daje život, dah i sve što je potrebno. 26Od jednoga je čovjeka stvorio cijeli ljudski rod da živi na cijeloj zemlji. Odredio je vrijeme i granice njihova prebivanja.
27On želi da svi traže Boga ne bi li ga nekako napipali i našli. Nije daleko ni od koga od nas. 28Jer u njemu živimo, krećemo se i jesmo. Kao što je rekao i jedan od vaših pjesnika: ‘Njegova smo djeca.’ 29Ako je dakle tako, Boga ne smijemo smatrati idolom, likom od zlata, srebra ili kamena, isklesanim ljudskom vještinom i maštom. 30Bog se ne obazire na neznanje u kojemu su ljudi živjeli, nego sada svakomu nudi da se obrati od idola k njemu. 31Jer odredio je dan kad će pravedno suditi svijetu po Čovjeku kojega je za to odredio i pred svima ga potvrdio uskrisivši ga od mrtvih.”
32Kad su čuli kako spominje uskrsnuće od mrtvih, neki se počnu smijati, a drugi rekoše: “Još ćemo te o tome slušati!” 33Tako Pavao prestane s njima raspravljati. 34Neki su mu se ipak pridružili i povjerovali. Među njima su bili Dionizije Areopagit te neka žena Damara, i drugi.
