1Caitamari nisha nini: Yayapaj imalla tiyashcata japinapaj tiyacuj huahuaca, imalla yayapaj tiyashcata pai japina cashpapish, jatunyangacamaca, servijcunapura shinallatajmi. 2Ashtahuancarin yaya tucuita paipaj maquipi churana punlla chayangacamaca, churica huiñachijcunapaj, yachachijcunapaj maquillapimi purin. 3Ñucanchijpish chashnallataj huahua shina cashpaca, cai pachapaj ruranacunata catishpa, chai yuyaicunallapimi huatashca shina carcanchij. 4Ashtahuanpish ña punlla pajtajpimi, Taita Diosca Paipaj Churita cacharca. Paimi shuj huarmipi huacharirca. Pai huacharijpica, Mandashcaca Paitapish mandarcami. 5Paimi ñucanchijtaca, Mandashca ucupi causacujta cacharichishpa, quiquin huahuata rurangapaj shamurca. 6Cancuna, Diospaj huahuacuna cajpimi, Taita Diosca Paipaj Churipaj Espirituta cancunapaj shunguman cacharca. Chaimanta Paimi, cancunapaj shungupica Diostaca: (“¡Abba!”) “¡Ñuca Yayito!” nishpa caparicun. 7Chaimanta cunanca, ña Diospaj huahuami cangui, ña mana servij shinallachu cangui. Chashna ña Diospaj huahua cashcamantaca, Cristomantami Taita Dios imalla charishcata japigringui.
Pabloca Galacia crijcunatami achcata llaquishca
8Cancunaca, Taita Diosta ñaupa manaraj rijsishpaca, manapish dioscunatami servij carcanguichij. 9Chashna cashca cashpapish, cunanca Taita Diosta rijsinguichijmari, Diospish cancunata rijsinmari. Chashna cashca jahuaca, ¿ima nishpataj chai manapish cana, upa yuyaicunallapi crishpa, cutinllataj huatarishun ninguichigari? 10Ñaupa jatun nishca punllacunata, quillacunata, mushuj quilla, mushuj huatatapish cunancamamari huaquichicunguichijraj. 11Ñuca cancunata yachachishca yanga yuyachijpi, achcatami llaquirini.
12Huauqui, panicuna, ñucapish cancuna shina tucushcamanta, cancunapish ñuca shina tucupaichigari. Mana ñucata ima shina llaquichishcamanta chashna nicunichu. 13Cancunallataj yachanguichijmi. Ñuca cancunaman alli huillaita punta huillashpaca, ungushca, nanaihuan cashpami, cancunamanca huillarcani. 14Ñuca aichapi chashna ungushcalla cajpipish, mana millarcanguichijchu, ashtahuanpish uyarcanguichijllami. Millanapaj randica, Diospaj angelta shina, Cristo Jesusta shinamari chasquihuarcanguichij. 15Cancuna, chashna cushi cashcaca, ¿imataj tucurcari? Cancunapi ñuca quiquin ricushcatami yuyachisha nini: Cancunaca ima shina llujshichishpa cunalla cajpica, cancunapaj quiquin ñahuitapish llujshichishpa ñucaman cunguichijmanllami carca. 16¿Cashcatataj cancunaman huillashcallamantachu, cancunapaj ricuipica pʼiñanayaj tucurcani?
17Chai caishujcunaca cancunataca, ñucanchijllata uyashca canman yuyacuncunamari. Chashna yuyashpaca, mana cancunapaj ima allipajca yuyacuncunachu. Ashtahuanpish ñucanchijmanta chʼicanyashpa, paicunallata cʼuyashpa catichunmari yuyacuncuna. 18Alli shunguhuan shujtajcuna yuyailla canaca allimi. Shina cashpapish mana ñuca cancunahuan cajllapichu, chashna yuyarina canguichij. 19Ñuca huahuacunalla, cancunamantaca cutintajmi huachana nanaihuan shina cani. Cancuna Cristo shina tucujta ricuna yuyaihuan huañucunica. 20Cunantaj ñuca quiquin cancunahuan chaipi cashpaca, sumajtachari rimaiman. Cancunataca, sumajta rimanachari alli canman, mana cashpaca sinchita rimanachari alli canman imachari, mana yachanichu.
Agarhuan Sarahuan chʼimbapurashpami yuyachishca
21Mandashcapi nishcata pajtachishpa catishun nijcuna, huillahuaichij. Mandashca imallata nishcataca, ¿manachu uyashcanguichij? 22Dios Quillcachishcapica: ‘Abrahamca, ishqui churitami charirca’ ninmi. Shujtaca, paita servij huarmihuanmi charirca. Caishujtaca, paipaj quiquin huarmihuanmi charirca. 23Servij huarmihuan charishca churica, aichallamantami huacharirca. Ashtahuanpish quiquin huarmihuan charishca churica, Diosllataj cusha nishcata pajtachishcami carca.
24Chaihuanca, cashnami yuyachisha nicun: Chai ishqui huarmicunaca, ishqui chʼican ari ninacuitami ricuchin. Shuj ruranataca, Sinaí urcupimi ari nirca. Chaitaca, Agar huarmimi ricuchin. Chai huarmipaj huahuacunaca, huatashca shina causangapajllami huacharirca. 25Agarca, Arabia llajtapi tiyacuj Sinaí urcutapish, cunan tiyaj Jerusalén pueblotapishmi ricuchin. Chai puebloca, tucui chaipi causajcunandij huatashcarajmi. 26Ashtahuanpish jahua pachapi tiyacuj Jerusalenca, mana huatashcachu. Ñucanchijca, chai llajtapaj huahuacunami canchij. 27Chaitamari Dios Quillcachishcapica, cashna nicun:
«Cushicui, mana chichuj, mana huachaj huarmi.
Huachana nanaita mana rijsishpapish,
jatunta cushicushpa, caparishpa asilla.
Shitashca huarmi cashpapish,
canmari cusayuj huarmita yalli
achca huahuayuj tucungui» nicunmi.
28Chashna cajpica huauqui, panicuna, ñucanchijca Dios cusha nishcata pajtachishpa cushca Isaac shinamari canchij. 29Chai punllacunapica, Diospaj Espiritumanta huacharishca Isaactaca, aichallamanta huacharishca churimi pʼiñashpa llaquichirca. Cunanpish chashnallatajmi tucucun. 30Shina cajpipish Dios Quillcachishcapica, ¿ima nintaj? “Servij huarmitaca, paipaj churindijta llujshichishpa cachailla. Chai huarmipaj churica, quiquin huarmihuan charishca churihuanca, yaya imalla charishcacunataca mana japingachu” ninmi. 31Chaimanta huauqui, panicuna, ñucanchijca mana chai servij huarmipaj huahuacuna shinachu canchij. Ashtahuanpish quiquin huarmipaj huahuacuna shinami canchij.
1Recimo to ovako: dok je nasljednik još dijete, ni po čemu mu nije drukčije nego robu iako sve posjeduje. 2Mora se podrediti skrbnicima i upraviteljima dobara sve do punoljetnosti koju je odredio njegov otac.
3Tako smo i mi, prije Kristova dolaska još malodobni, robovali prirodnim silama ovoga svijeta. 4Ali kad je došlo pravo vrijeme, Bog je poslao svojega Sina rođenoga od žene i pod Zakonom 5da otkupi nas koji smo bili robovi Zakonu i da nas posini. 6I zato što ste Božja djeca, Bog je u vaša srca poslao Duh svojega Sina, koji vapi: “Abba!4:6 Na aramejskome: Oče! Oče!” 7Sada više nismo robovi, nego pravi Božji sinovi i njegovi baštinici.
Pavlova zabrinutost za Galaćane
8Dok još niste poznavali pravoga Boga, služili ste takozvanim bogovima koji po svojoj naravi i nisu bili bogovi. 9Ali sada poznajete Boga (ili bih zapravo trebao reći, Bog poznaje vas). Zašto se onda želite vratiti na staro i postati robovi nemoćnim i bijednim prirodnim silama? 10Brižno se trudite steći Božju naklonost pazeći na određene dane, mjesece, vremena i godine. 11Bojim se za vas! Bojim se da je sav moj trud oko vas možda bio uzaludan.
12Braćo moja, molim vas da živite, poput mene, slobodni od tih stvari—jer i ja sam, poput vas pogana, postao slobodnim. Ničim me niste pozlijedili 13kad sam vam prvi put navijestio Radosnu vijest Isusa Krista, premda sam bio bolestan. 14Iako vam je moje jadno tjelesno stanje bilo velika kušnja, niste me prezreli niti odbacili. Primili ste me, naprotiv, kao anđela s neba, kao Isusa Krista. 15Kamo je nestalo ondašnje blaženo zajedništvo s vama? Tada ste mi bili spremni dati sve—čak i vlastite oči da ste mogli. 16Jesam li vam sada postao neprijateljem propovijedajući vam istinu?
17Ti lažni učitelji, koji se toliko trude da steknu vašu naklonost, ne čine to za vaše dobro. Žele vas odvratiti od mene da biste svoju gorljivost stavili u njihovu službu. 18Dobro je biti gorljiv ako se trudite oko dobrog cilja, pogotovo onda kada ja nisam s vama. 19Ali, djeco moja! Zbog vas opet kao da osjećam porođajne boli koje neće prestati dok se Krist ne oblikuje u vama. 20Tako bih želio sada biti s vama, da vam mogu blaže govoriti. Ali na ovakvu udaljenost ne znam kako to drukčije reći.
Dva Abrahamova sina
21Recite mi vi, koji želite živjeti pod Zakonom: Zar ne razumijete što on zapravo kaže? 22U Svetome pismu stoji da je Abraham imao dvojicu sinova, jednoga s ropkinjom, a drugoga sa slobodnom ženom.4:22 Vidjeti: Postanak 16:15; 21:2-3. 23Ropkinjin je sin rođen po tijelu—kao plod ljudskoga pokušaja da se ostvari Božje obećanje, ali sin slobodne žene rođen je po obećanju—kao Božje ispunjenje tog obećanja.
24Te su dvije žene slikovit prikaz dvaju saveza. Ropkinja Hagara predstavlja goru Sinaj, gdje su ljudi prvi put postali robovima Zakona. 25Sadašnji je Jeruzalem upravo poput gore Sinaja u Arabiji jer robuje skupa sa svojom djecom. 26Ali Sara, slobodna žena, predstavlja nebeski Jeruzalem. Ona je naša prava majka. 27Na to je mislio Izaija kad je prorokovao:
“Raduj se, nerotkinjo,
koja nisi rađala!
Pocikni glasno i radosno,
ti koja ne znaš za trudove.
Jer nerotkinja sada
ima više djece nego udana!”4:27 Izaija 54:1.
28I vi ste, draga braćo i sestre, djeca obećanja poput Izaka. 29Nas koji smo rođeni od Svetoga Duha progone oni koji žele da izvršavamo Zakon, baš kao što je Izaka, sina obećanja, progonio ropkinjin sin Išmael. 30Ali što o tome kaže Sveto pismo?
“Otjeraj tu ropkinju i njezina sina
jer ropkinjin sin ne smije biti baštinikom
skupa sa sinom slobodne žene!”4:30 Postanak 21:10.
31Mi, braćo moja, nismo ropkinjina djeca koja bi se morala držati Zakona. Djeca smo slobodne žene.
