Rurashcalla dioscunata ama adoraichijchu
1Huauqui, panicuna, ñucanchij ñaupa yayacuna ima shina tucushcata yuyarichigari. Paicunaca tucuicunami, pʼuyu ucupi rircacuna. Tucuicunallatajmi Puca cucha jatun yacutapish chʼimbarcacuna. 2Chashnami tucuicunallataj, pʼuyupipish, yacupipish Moises-huan tandalla bautiźarircacuna. 3Diospaj Espíritu cushca micunatapish, tucuicunallatajmi micujcuna carca. 4Diospaj Espíritu cushca ubyanatapish, tucuicunami chaillatataj ubyajcuna carca. Diospaj Espíritu cushca jatun Rumipish, paicunahuanmi purij carca. Chai Rumimanta llujshicuj yacutapish, tucuicunami ubyajcuna carca. Chai jatun Rumica, Cristollatajmi carca. 5Chashna cajpipish paicunapuramantaca, achcacunami Taita Diospi pʼiñai tucurcacuna. Chaimantami chaicunaca, chai shitashca pamballapitaj huañurcacuna.
6Ama ñucanchijpish paicuna shinallataj mana allita munachunmi, yuyachingapaj chashna tucurca. 7Ama cancunapish paicunapuramanta maijancuna shinallataj, rurashcalla dioscunata adoraichijchu. Dios Quillcachishcapica, paicunamantami: «Tucuicunami micungapaj, ubyangapaj tiyarircacuna. Chai qʼuipa jatarishpaca, pugllarcacunami» nicun. 8Shinallataj ama paicunapuramanta maijancuna shina huainayashunchijchu. Chaicunaca shuj punllallami, 23.000 huañurcacuna. 9Paicunapuramanta maijancunaca Mandaj Diostaca, paicuna munashca shinami, ‘Caita chaita rurai’ nircacuna. Ñucanchijpish ama chashnallataj rurashunchijchu. Chashna nijcunataca, culebracuna canishpami huañuchirca. 10Paicunapuramanta maijancuna shina ama Diosta cʼamishunchij. Paicunataca, huañuchij angelmi huañuchirca.
11Paicuna chashna tucushcaca, ñucanchijta yuyachingapajmi chashna tucurca. Cunan punllacuna ñucanchijta yachachingapajmari Diosca tucui chaicunata quillcachishca. 12Maijanpish alli puricushpaca, ama urmangapaj yuyaipi purichun. 13Shujtaj runacunata japij llaquicunallatajmi, cancunatapish japin. Shina cajpipish Taita Diosca, pai rurasha nishcata pajtachij cashpami, cancuna mana mishai tucuipaj llaquicuna japichunca mana saquinga. Cancunata urmachisha nij llaquicuna shamujpipish, Diosllatajmi cancuna ama urmachun, chaimanta llujshinata ricuchinga.
Rurashcalla dioscunaman cujcunaca supaicunamanmi cuncuna
14Chashna cajpica ñuca cʼuyashca crijcuna, rurashcalla dioscunata adoranataca, caruman manchanguichij. 15Cancuna ña alli yuyaiyujcuna cajpimi, caicunataca nini: Cancunallataj ñuca imata nisha nishcataca, yuyaita japichijlla. 16Ñucanchijman Dios cushca copamanta, Paita pagui nishpa ubyashpaca, Cristo jichashca yahuarmantami paihuan shujlla tucunchij. Shinallataj tandata chaupinacushpa micushpapish, Cristopaj cuerpohuanmari shujlla tucunchij. 17Chai shujlla tandata tucuicunallataj chaupishpa micushpami, ñucanchijca achcacuna cashpapish, shujlla cuerpo tucunchij.
18Israelcuna paicunapaj aicha causaipi imata rurashcataca yuyarichigari. Diosman cushpa huañuchishca animalpaj aichata micushpaca, ¿manachu altarmanta micun? 19¿Ima nishpataj cashna nini? ¿Rurashcalla dioscunaca diostaj cajpi, chaicunaman cushca aichapish ima alli cana cajpichu chashnaca nini, imashi? 20Mana, chaicunaca imapish mana canchu. Riquichij, Diosta mana caźujcuna chai dioscunaman animalcunata cushpa huañuchishpaca, mana Taita Diosman cunchu. Ashtahuanpish supaicunamanmari cun. Chaimantamari, ama chai aichacunata micushpa, supaicunahuan shujlla tucugrichijchu nicuni. 21Apunchij Jesuspaj copamantapish, supaicunapaj copamantapish mana ubyai tucunguichijchu. Shinallataj Apunchij Jesuspaj meźamantapish, supaicunapaj meźamantapish mana micui tucunguichijchu. 22¿Chashna rurashpachu Apunchij Jesustaca pʼiñachishun? ¿Chashna rurangapajca, Paita yalli sinchicunachari canchigari?
Apunchij Jesusmi ñucanchijtaca cacharichirca
23«Ñucaca imata rurasha nishpapish, rurai tucunillami» ninguichari. Shina cajpipish munarishcata ruranaca mana allichu. «Imata ruranapish mana jarcashcachu.» Shina nishpa, ima, japi tucushcata ruranaca, mana sinchi crijta ruranchu. 24Pi ama quiquinllata yuyarishpa, imatapish ruraichijchu, ashtahuanpish shujtajcunapaj alli canata ruraichij.
25Aicha cʼatupi aichata randicushpaca, ama imata yuyashpa tapuichijchu, randishpa micuichijlla. 26«Cai pachapish, tucui imalla tiyajcunapish Mandaj Diospajmi.»
27Maijan manaraj crij carangapaj cayajpica, ama imata yuyashpa, ama imata tapushpa, imata carajpipish japishpa micuichijlla. 28«Cai aichaca, rurashcalla dioscunaman cushcami» nishpa maijan huillajpitajca, ama micunguichijchu. Chashna huillajpaj yuyaita ama pandachichunmi, chashna nini. 29(Mana cambaj yuyaimantachu, caishujpaj yuyaita ama pandachichunmi, chashna nini). ¿Caishujpaj yuyaita ama pandachingaraicullachu ñuca yuyashcataca, mana rurai tucuni? 30Imata micushpapish Diosta pagui nishpami micuni. Shina cajpica, ¿Ima nishpataj Taita Diosta pagui nishpa micushcataca, ‘Mana alli’ nishpa ñucata juchachingacuna?
31Cancunaca caitami yuyaipi cacharina canguichij: Imata micusha nishpa, imata ubyasha nishpa, imata rurasha nishpapish: ‘Caihuanca ¿Taita Dios cushicungachu, imashi?’ nishpa, chaitaraj yuyarichij. 32Israelcunatapish, mana israelcunatapish, Diospajlla tandanacuj crijcunatapish, ama ñitcachichijchu. 33Ñucaca pihuan cashpapish, paicunapura shinami tucuni. Achcacunata quishpichingapajmi, paicunapaj alli canata rurani, mana ñuca quiquinpajlla alli canata ruranichu. Cancunapish chashna causaichigari.
Upozorenje na idolopoklonstvo
1Htio bih, braćo i sestre, da znate što se našim precima davno dogodilo u pustinji. Bog ih je sve vodio oblakom koji se kretao pred njima i sve ih je sigurno preveo preko mora po suhome dnu. 2Svi su oni kršteni u oblaku i u moru kao Mosijevi sljedbenici. 3Svi su jeli istu čudesnu hranu i svi su pili istu čudesnu vodu. 4Pili su iz duhovne stijene koja ih je pratila, a ta je stijena bio Krist. 5Unatoč svemu, većina ih nije bila po volji Bogu te su poubijani u pustinji.
6To se dogodilo nama za opomenu: da ne žudimo za zlim poput njih 7i da se ne klanjamo idolima kao oni. U Svetome pismu piše: “Narod posjeda da jede i pije, a zatim ustanu plesati” u čast zlatnome teletu. 8Ne odajmo se bludu kao što su mu se oni odali te ih je zbog toga dvadeset tri tisuće palo u jednome danu. 9Ne izazivajmo Gospodina kao što su ga izazivali neki od njih pa su poginuli od zmija. 10Ne prigovarajte kao što su neki od njih prigovarali pa je Bog poslao anđela Zatornika da ih pobije. 11Sve se to događalo nama za primjer, a zapisano je kao opomena nama koji živimo u posljednjim vremenima.
12Misli li dakle tko da dobro stoji, neka pazi da ne zapadne u isti grijeh. 13Znajte da vas ne snalaze kušnje koje i drugi ljudi nemaju. Bog je vjeran. Neće dopustiti da vas kušnja nadvlada, nego će vam pokazati i izlaz iz nje da možete izdržati.
14Zato se, dragi moji, klonite idolopoklonstva. 15Razumni ste vi ljudi. Prosudite dakle sami je li istina što ću vam reći. 16Nije li čaša koju posvećujemo za stolom Gospodnjim zajedništvo Kristove krvi? Nije li kruh koji lomimo zajedništvo Kristova tijela? 17Time što svi jedemo od jednoga kruha pokazujemo da smo jedno tijelo. 18Pogledajte Izraelce po tijelu! Svi koji blaguju žrtve dionici su žrtvenika.
19Što želim reći? Da su žrtve idolima vrijedne ili da su idoli pravi bogovi? 20Naprotiv! Kažem da pogani te žrtve prinose demonima, a ne Bogu. A ja ne želim da vi imate išta s demonima. 21Ne možete piti i iz Gospodnjeg i iz vražjeg kaleža. Ne možete jesti i za Gospodnjim i za vražjim stolom. 22Zar da izazivamo Gospodinovu ljubomoru? Mislite li da smo jači od njega?
23Kaže se: “Sve mi je dopušteno…”—ali ne služi mi sve na korist. “Sve mi je dopušteno…”—ali sve ne izgrađuje. 24Ne mislite samo na vlastito dobro. Brinite se o tome što je dobro za drugoga.
25Jedite sve što se prodaje na tržnici i nemojte se zbog savjesti raspitivati je li žrtvovano idolima ili nije. 26Jer “Gospodinova je zemlja i sve na njoj.”10:26 Psalam 24:1.
27Pozove li vas na objed nevjernik i želite li se odazvati, jedite sve što se pred vas stavi ne ispitujući ništa zaradi savjesti. 28Ako vas tko upozori da je meso bilo žrtvovano idolima, nemojte ga jesti zaradi onoga koji vas je upozorio i zaradi savjesti. 29Ne zaradi svoje, nego zaradi njegove savjesti.
“Zašto bi moju slobodu ograničavala tuđa savjest?” pitat ćete. 30“Ako zahvaljujem Bogu za hranu koju jedem, zašto da me osuđuju zbog onoga što jedem?” 31Jer bilo da jedete, pijete ili činite što drugo, sve činite Bogu na slavu! 32Ne budite na sablazan nikome—ni Židovima, ni poganima,10:32 U grčkome: Grcima. ni Božjoj crkvi. 33Tako se i ja trudim svima u svemu ugoditi ne čineći ono što je najbolje za mene, već što je najbolje za njihovo spasenje.
