Knijga O Kristu

Matej 6:1-34

O pomaganju onima koji su u potrebi

1“Pazite! Nemojte svoja dobra djela činiti javno da vam se drugi dive jer onda nećete primiti plaću od svojega nebeskog Oca.

2Zato kada daješ milodar, ne trubi pred sobom kao što to u sinagogama i na ulicama čine licemjeri da ih ljudi hvale. Zaista vam kažem, drugu nagradu osim te neće dobiti.6:2, 5 i 16 U grčkome: oni su već primili svoju plaću. 3Naprotiv, kada daješ milodar, neka tvoja ljevica ne zna što radi desnica. 4Udijeli svoj milodar potajno pa će te tvoj Otac, koji vidi i u tajnosti, nagraditi.”

O molitvi

(Mk 11:25; Lk 11:2-4)

5“I kada se molite, ne budite poput licemjera koji se vole moliti u sinagogama i po uličnim raskrižjima da ih ljudi vide. Zaista vam kažem, drugu nagradu osim te neće dobiti. 6Ti, naprotiv, kada se moliš, uđi nekamo gdje ćeš biti sam, zatvori za sobom vrata te se pomoli Ocu u tajnosti, a tvoj će te Otac, koji vidi u tajnosti, nagraditi. 7Kad se molite, ne nabrajajte isprazne riječi kao pogani, koji misle da će biti uslišani zbog svojega nabrajanja. 8Ne činite kao oni jer vaš Otac dobro zna što vam je potrebno i prije nego što ga zamolite. 9Zato se vi molite ovako:

‘Oče naš na nebu, neka se štuje tvoje sveto ime.

10Neka dođe tvoje kraljevstvo.

Neka se tvoja volja provodi

na zemlji kao i na nebu.

11Kruh naš svagdašnji daj nam danas

12i oprosti nam naše grijehe kao što i mi opraštamo onima koji griješe protiv nas.

13I ne dopusti da podlegnemo kušnji,

nego nas izbavi od Zloga.’6:13 U nekim rukopisima stoji još: Jer tvoji su kraljevstvo, sila i slava zauvijek. Amen.

14Jer ako oprostite ljudima njihove pogreške, i vaš će nebeski Otac vama oprostiti. 15Ali ne oprostite li vi drugima njihovih pogrešaka, ni vaš Otac neće vama oprostiti vaše grijehe.

O postu

16Kad postite, ne mrštite se kao licemjeri, koji izobliče lice kako bi ljudi opazili da poste. Zaista vam kažem, drugu nagradu osim te neće dobiti. 17Ali ti se, kada postiš, lijepo uredi 18da tvoj post ne zapaze ljudi, nego samo tvoj Otac koji je u tajnosti. I tvoj će ti Otac, koji vidi u tajnosti, uzvratiti.”

O novcu i imetku

(Lk 11:34-36; 12:33-34; 16:13)

19“Ne zgrćite sebi blago ovdje na zemlji, gdje ga mogu izgristi moljci ili može zahrđati, gdje lopovi provaljuju i kradu. 20Stječite sebi blago na nebu, gdje ga ne mogu izgristi moljci ni hrđa, gdje lopovi ne provaljuju i ne kradu. 21Jer gdje ti je blago, ondje će ti biti i srce.

22Oko je poput svjetiljke tijelu. Ne budete li odviše brinuli za materijalna dobra jasno ćete vidjeti u životu, 23ali ako za njih budete previše brinuli vid će vam biti zasjenjen i duboka će vam tama ispuniti život.

Ne može se služiti Bogu i bogatstvu

24Nitko ne može služiti dvojici gospodara. Ili će jednoga mrziti, a drugoga voljeti ili će jednome biti odan, a drugoga prezirati. Ne možete služiti i Bogu i bogatstvu.

Ne brinite se!

(Lk 12:22-31)

25Zato vam kažem: Ne brinite se tjeskobno kako ćete preživjeti, što ćete jesti ili piti, ni u što ćete obući svoje tijelo! Nije li život vredniji od hrane, a tijelo od odjeće? 26Pogledajte ptice nebeske! Niti siju, niti žanju, niti sabiru u žitnice jer ih hrani vaš nebeski Otac. A niste li vi mnogo vredniji od njih? 27Može li tko od vas sebi brigama produžiti život barem i za jedan dan?

28Zašto se onda brinuti za odjeću? Pogledajte samo poljske ljiljane! Niti se muče niti predu. 29A kažem vam da se ni kralj Salomon u svoj svojoj raskoši nije zaodjenuo kao jedan od njih. 30Pa ako Bog tako odijeva poljsku travu koja danas jest, a već se sutra baca u peć, zar se neće još i više brinuti za vas, malovjerni? 31Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: ‘Što ćemo jesti?’, ‘Što ćemo piti?’ ili ‘U što ćemo se obući?’ 32jer tako čine nevjernici. Vaš nebeski Otac zna da vam je sve to potrebno. 33Stoga najprije tražite Božje kraljevstvo i njegovu pravednost, pa će vam se i to nadodati.

34Ne brinite se zato tjeskobno za sutra jer će ono donijeti nove brige. Današnja vam je muka dovoljna za danas.”

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 6:1-34

Ama ricuringaraiculla allita ruraj tucungui

1Runacuna ricuchun nishpalla, ama ima allita ruraj tucunguichijchu. Paicuna ricuchun nishpalla rurajpica, jahua pachapi caj cancunapaj Yayaca cancunaman ima allita mana cungachu. 2Chaimanta canca, huajchacunaman imata cushpaca, ama tucuicunaman parlarishpa puringui. Mishqui shimi, jayaj shungucunallami tandanacuna huasicunapi, ñancunapi chaita parlarishpa purincuna. Paicunaca, shujtajcuna alli nichunllami chashna ruran. Paicuna chashna rurashpaca, ña caillapitajmi paicuna japisha nishcata japin, chaica chashnatajmi. 3Huajchacunaman can alli maquihuan cushcataca, ‘Lluqui maquipish ama yachashca canman’ yuyashpa cungui. 4Can chashna pacalla cushcamantaca, pacallatapish ricuj cambaj Yayami tucuicunapaj ñaupajpi allita cunga.

Ama ricuringaraiculla Diosta mañaj tucunguichij

(Luc 11:2-4)

5Canca, Diosta mañacushpaca, ama chai mishqui shimi, jayaj shungucuna shina mañangui. Paicunaca, shujtajcuna ricuchun nishpallami, tandanacuna huasicunapi, ñan muyurincunapi shayarishpa Diosta mañancuna. Chashna rurashpaca, caillapitajmi japisha nishcata japincuna. Chashnatajmi tucun. 6Ashtahuanpish can mañashpaca, cambaj huasiman yaicui, punguta huichcari. Chaipi cambaj Yayataca, pacallapi mañai. Can chashna pacallapi mañashcamantaca, pacallatapish ricuj cambaj Yayami, tucuicunapaj ñaupajpi can mañashcataca cunga. 7Cancuna mañacushpaca, ama chaillatataj cutin cutin rimarishpa mañaichijchu. Diosta mana caźujcunallami, ‘Chashna mañajpica Diosca uyangami’ yuyashpa, cutin cutin chaillatataj rimarishpa mañancuna. 8Ama paicuna shina mañaichijchu. Cancunapaj Yayaca, cancunapaj imalla illashcataca, cancuna manaraj mañajllapitaj ña yachanmi.

9Chaimanta, cashna mañaichij:

“Jahua pachapi caj ñucanchij Yaya,

cantaca jucha illaj cashcamanta tucuicuna alli nichun.

10Can mandana punlla shamuchun.

Jahua pachapi shinallataj, cai pachapipish Can munashca rurarichun.

11Punllanta caraj shinallataj, cunapish micunata carahuai.

12Ñucanchijta llaquichijcunata ñucanchij perdonashca shinallataj,

ñucanchij juchacunatapish perdonapai.

13Ima mana alli munaicuna shamujpipish,

ama urmachun saquihuanguichu.

Millaipaj maquimanta huaquichihuangui.

Canca, huiñaita Jatun Mandaj, tucuita rurai tucuj, alli,

sumajmi cangui. Chashna cachun” nishpa mañanguichij.

14Cancunata llaquichijcunata perdonajpica, jahua pacha cancunapaj Yayapish cancunapaj juchacunataca perdonangami. 15Cancunata pi llaquichijpi mana perdonajpica, cancunapaj Yayapish cancunapaj juchacunataca mana perdonangachu.

Ayunashpaca cashna ayunanguichij

16Cancuna ayunashpaca, ama chai mishqui shimi, jayaj shungucuna shina llaquilla ñahui tucunguichijchu. Shujtajcuna ricuchunllami chashna llaquilla ñahui tucushpa ayunancuna. Chaicunaca caillapitajmi paicuna japisha nicushcataca japin, chashnatajmi tucun. 17Ashtahuanpish can ayunashpaca, ñahuita maillari, umatapish sumajta aceitehuan ñajchari. 18Can ayunacushcataca, pipish ama yachachun, pacallapi caj cambaj Yayalla yachachun. Can chashna ayunashcamantaca, pacallatapish ricuj cambaj Yayami, tucuicunapaj ñaupajpi allita cunga.

Jahua pachapi charinacunata huaquichichij

(Luc 12:32-34)

19Cai pachallapi charijyanata ama mashcaichijchu. Chai charishcacunataca, polilla cʼurucuna micunllami, ismushpa tucurinllami. Shuhuacunapish huasita jutcushpa shuhuanllami. 20Chaipaj randica, jahua pachapi charijyangapaj rurana cashcata ruraichij. Chaipica, polilla cʼurucunapish mana micunchu, mana ismunchu, huasita jutcushpa pi shujpish mana tiyanchu. 21Maipimi imatapish huaquichishcata charinguichij, chaillapimi cancunapaj shunguca yuyacunga.

Ñahuicunaca cuerpopaj luzmi

(Luc 11:34-36)

22Cambaj ñahuicunaca, cuerpopaj luzmi. Cambaj ñahuicuna alli cajpica, tucui cambaj cuerpopish achijllapimi canga. 23Imapish allillapi cambaj ñahuita churashpaca, tucui canmi achijpi causangui. Cambaj luzllataj amsayashca cajpica, amsatajcarin mancharinamari canga.

Diosta cashpa, charinacunata cashpa, shujllata mashcaichij

(Luc 16:13)

24Pipish ishqui amotaca, mana servi tucunchu. Shujta pʼiñanman, caishujtaca cʼuyanmanmi. Shuj amo mandashcataca allimi ruranman, caishujtaca mana ricunachinmanchu. Shinallataj cancunapish charijyangapaj imata ruracushpaca, mana chaita rurashpandij Taita Diostaca servi tucunguichijchu.

Taita Diosmi Paipaj huahuacunataca cuidacun

(Luc 12:22-31)

25Chaimanta ñucaca, cashnami nini: “¿Imatataj micushun, imatataj ubyashun?” nishpa, cancunapaj causaimanta ama chai yuyailla caichijchu. Cancunapaj cuerpopipish: “¿Imatataj churashun?” nishpa, ama chai yuyailla caichijchu. Causaimari micunamantapish, churanamantapish ashtahuan alli. Cuerpomari churanatapish yalli alli. 26Pajarocunata ricushpa yuyarichij: Chaicunaca mana tarpunchu, mana tandanchu, mana huaquichinchu. Shina cajpipish jahua pacha cancunapaj Yayaca paicunaman caranllami. ¡Cancunacarin chaicunatapish yallimari valinguichij! 27Maijan cancuna chuscu chunga pichca centimetrohuan jatunta huiñasha nishpa, chai yuyailla cashpapish, mana huiñai tucunguichijchu. 28¿Ima nishpataj ‘¿Imatataj churashun?’ nishpa chai yuyailla puringuichij? Chagrapi huiñacuj lirio sisacunata ricushpa yuyarichij: Paicunaca imata mana ruranchu, mana puchcanchu. 29Ashtahuanpish cancunamanca cashnami nini: Salomonca, yallitaj charij cashpapish, chai sisacuna shinatajca mana churarircachu. 30Taita Diosca, chagramanta aisashpa, cayandijca hornopi rupachinalla qʼuihuatapish sumajtami sisachin. Cancunamancarin maihuan yallita churachina cashcataca, ¿manachu tucui shunguhuan cringuichij? 31Chashna cashcamantaca: ‘¿Imatataj micushun, imatataj ubyashun, imatataj churashun?’ nishpa, ama chai yuyailla causaichijchu. 32Diosta mana caźujcunami chai yuyailla causancuna. Ashtahuanpish cancunapaj jahua pacha Yayaca, cancunapaj ima illashcataca ñami yachan. 33Chaimanta cancunaca, yallica Taita Dios mandashca shina, cashcata rurashpa causanata mashcaichij. Chashna rurajpica, Diosca cancuna ima charinatapish cungallami. 34Chashna cajpica, ‘¿Cayaca imataj tucushun?’ nishpa, ama chai yuyailla causaichijchu. Punllantami ima llaqui cashpapish tiyan. Chaimanta caya punllapajca, cayallatajmi yuyari tucunguichij.