Propovijed na gori
(Lk 6:20-23)
1Kad Isus ugleda da se okupilo mnoštvo, popne se na goru i sjedne. Nato mu priđu njegovi učenici. 2On počne poučavati.
3“Blago onima koji shvaćaju da im je Bog potreban5:3 U grčkome: onima koji su ponizna duha, ili doslovce: siromašnima u duhu.
jer je njihovo nebesko kraljevstvo!
4Blago onima koji tuguju,
jer će ih Bog utješiti!
5Blago krotkima,
jer će baštiniti zemlju!
6Blago onima koji su gladni i žedni pravednosti,
jer će je se nasititi!
7Blago milosrdnima,
jer će se i njima iskazati milosrđe!
8Blago ljudima čista srca,
jer će gledati Boga!
9Blago mirotvorcima,
jer će se nazivati Božjom djecom!
10Blago onima koje progone zato što su pravedni pred Bogom,
jer je njihovo nebesko kraljevstvo!
11Blago vama kad vas zbog mene budu grdili i progonili i lažno vam pripisivali kojekakva zla! 12Radujte se zbog toga, silno se radujte! Jer velika vas nagrada čeka na nebesima. Tako su progonili i proroke prije vas!”
Sol i svjetlo
(Mk 9:50; Lk 11:33; 14:34-35)
13“Vi ste sol čovječanstvu5:13 U grčkome: sol zemlje.. Ali kakva je korist od soli ako obljutavi? Za što se može uporabiti? Ni za što, osim da se izbaci van, da ju ljudi pogaze.
14Vi ste svjetlost svijetu—grad na gori koji noću sjaji da ga svi vide. 15Svjetiljku ne palite da biste ju pokrili pod košaru, nego da biste ju postavili tako da svijetli svima u kući. 16Neka vaša svjetlost svijetli pred ljudima tako da vide vaša dobra djela i da slave vašega Oca koji je na nebesima.”
Isus poučava o Zakonu
(Lk 16:17)
17“Nemojte pogrešno shvatiti da sam došao ukinuti Zakon i zapise proroka. Nisam ih došao ukinuti, nego ispuniti. 18Zaista vam kažem: sve dok postoji nebo i zemlja, nijedno slovce, nijedan potez pera u Zakonu neće nestati dok se sve ne ostvari. 19Prekrši li zato tko i najmanju zapovijed i druge tome pouči, bit će najmanji u nebeskom kraljevstvu. Ali oni koji poučavaju Božjim zakonima i pokoravaju im se bit će veliki u nebeskom kraljevstvu. 20Kažem vam, ne bude li vaša pravednost veća od pravednosti pismoznanaca i farizeja, nipošto nećete ući u nebesko kraljevstvo!”
O srdžbi
(Lk 12:58-59)
21“Čuli ste da je starima rečeno u Zakonu: ‘Ne ubij! Tko ubije, mora biti izveden pred sud.’ 22A ja vam kažem: tko se rasrdi na svojeg brata, odgovarat će pred sudom! Nazove li ga glupanom, odgovarat će pred najvišim sudom. A nazove li ga luđakom, odgovarat će za to u paklenome ognju!
23Stojiš li, dakle, pred žrtvenikom u Hramu prinoseći žrtvu Bogu pa se iznenada sjetiš da neki tvoj brat ima što protiv tebe, 24ostavi žrtvu pred žrtvenikom pa se najprije pomiri s njime, a tek onda dođi i prinesi žrtvu Bogu.
25Brzo se nagodi s protivnikom, prije nego što bude kasno, dok te nije izveo pred sud, a sudac bacio u tamnicu. 26Zaista ti kažem, odande nećeš izići sve dok ne isplatiš sve do posljednjeg novčića!”
O preljubu
(Mt 18:8-9; Mk 9:43-48)
27“Čuli ste da u Zakonu piše: ‘Ne čini preljuba!’ 28A ja vam kažem: Tko samo i pogleda ženu s požudom, već je u svojem srcu s njom počinio preljub. 29Ako te tvoje desno oko navodi na grijeh, iskopaj ga i baci. Bolje ti je da samo jedan dio tvojeg tijela bude uništen nego da sav budeš bačen u pakao. 30Pa makar te i tvoja desna ruka navodila na grijeh, odsijeci ju i baci od sebe. Bolje da ostaneš bez jednoga od udova nego da ti cijelo tijelo ode u pakao.”
O rastavi
(Mt 19:9; Mk 10:11-12; Lk 16:18)
31“Također ste čuli: ‘Tko otpusti svoju ženu, neka joj dade otpusnicu.’5:31 Ponovljeni zakon 24:1. 32Ali ja vam kažem: Tko god se razvede od svoje žene, osim zbog njezina bluda, navodi ju na preljub. I tko god se oženi razvedenom ženom, čini preljub.”
O zakletvi
33“Čuli ste da u Zakonu piše: ‘Ne krši zakletve, nego izvrši ono na što si se Gospodinu zakleo.’5:33 Brojevi 30:2. 34A ja vam kažem: Ne kunite se nikako! Ni nebom, jer je Božje prijestolje, 35ni zemljom, jer je podnožje njegovim nogama, ni Jeruzalemom, jer je to grad velikoga kralja. 36Ne kunite se ni svojom glavom, jer ni jednu jedinu vlas niste u stanju učiniti bijelom ili crnom. 37Kad kažete: ‘Da’, neka to znači ‘da’, kad kažete: ‘Ne’, neka znači ‘ne’; sve što je više, dolazi od Zloga.”
O osveti
(Lk 6:29-30)
38“Čuli ste da u Zakonu piše: ‘Oko za oko, zub za zub!’5:38 Izlazak 21:24. 39A ja vam kažem: Ne opirite se zlotvoru! Pljusne li vas, naprotiv, tko po jednom obrazu, okrenite mu i drugi! 40Ako bi se tko htio s tobom parničiti da ti otme košulju, daj mu i svoj ogrtač. 41Primoraju li te rimski vojnici da im poneseš opremu jednu milju, ponesi ju dvije.5:41 Prema ondašnjem zakonu rimski su vojnici imali pravo to činiti. 42Zatraži li tko nešto od tebe, daj mu, i nemoj okrenuti leđa onome tko te zamoli da mu posudiš.”
O ljubavi prema neprijatelju
(Lk 6:27-28, 32-36)
43“Čuli ste da u Zakonu piše: ‘Ljubi svojega bližnjega, a mrzi neprijatelje!’ 44A ja vam kažem: Ljubite i svoje neprijatelje i molite se za one koji vas progone! 45Tako ćete se ponijeti kao prava djeca svojega nebeskog Oca, koji daje da njegovo sunce izlazi i nad zlima i nad dobrima te da kiša pada i pravednicima i nepravednicima. 46Jer ako volite samo one koji vas vole, kakvu nagradu možete očekivati? Ne čine li tako i ubirači poreza?5:46 Oni su u to doba bili omraženi u narodu zbog suradnje s okupatorskim vlastima i zbog toga što su iznuđivali novac od siromašnoga puka. 47Ako ste ljubazni samo prema svojoj braći, po čemu se razlikujete od drugih? To čine i neznabošci. 48Budite, dakle, savršeni kao što je savršen vaš nebeski Otac.”
Albarku
1Ganin taron mutane, sai ya hau kan gefen dutse ya zauna.
(Luka 6.20-23)
Almajiransa kuwa suka zo wurinsa, 2sai ya fara koya musu.
Yana cewa,
3“Masu albarka ne waɗanda suke matalauta a ruhu,
gama mulkin sama nasu ne.
4Masu albarka ne waɗanda suke makoki,
gama za a yi musu ta’aziyya.
5Masu albarka ne waɗanda suke masu tawali’u,
gama za su gāji duniya.
6Masu albarka ne waɗanda suke jin yunwa da ƙishirwa don gani an yi adalci,
gama za a ƙosar da su.
7Masu albarka ne waɗanda suke masu jinƙai,
gama za a nuna musu jinƙai.
8Masu albarka ne waɗanda suke masu tsabtar zuciya,
gama za su ga Allah.
9Masu albarka ne waɗanda suke masu ƙulla zumunci,
gama za a kira su ’ya’yan Allah.
10Masu albarka ne waɗanda ake tsananta musu don gani an yi adalci,
gama mulkin sama nasu ne.
11“Masu albarka ne ku, sa’ad da mutane suke zaginku, suna tsananta muku, suna kuma faɗin kowace irin muguwar magana a kanku saboda ni. 12Ku yi murna ku kuma yi farin ciki, domin ladarku mai yawa ne a sama, gama haka suka tsananta wa annabawan da suka riga ku.
Gishiri da kuma haske
(Markus 9.50; Luka 14.34,35)
13“Ku ne gishirin duniya, amma in gishiri ya rabu da daɗin ɗanɗanonsa, yaya za a sāke mai da daɗin ɗanɗanonsa? Ba shi da sauran amfani, sai dai a zubar da shi mutane kuma su tattaka.
14“Ku ne hasken duniya. Birnin da yake a bisan tudu ba ya ɓoyuwa. 15Mutane ba sa ƙuna fitila su rufe ta da murfi. A maimako, sukan ajiye ta a kan wurin ajiye fitila, takan kuma ba da haske ga kowa a cikin gida. 16Haka ma, bari haskenku yă haskaka a gaban mutane, domin su ga ayyukanku masu kyau, su kuwa yabi Ubanku da yake cikin sama.
Cikar doka
17“Kada ku yi tsammani na zo ne domin in kawar da Doka ko kuma Annabawa; ban zo domin in kawar da su ba ne, sai dai domin in ciccika su. 18Gaskiya nake gaya muku, kafin sama da ƙasa sun shuɗe, babu ko ɗan wasali, babu wani ɗigo ta kowace hanya da zai ɓace daga Dokar, sai an cika kome. 19Duk wanda ya karya ɗaya daga cikin mafi ƙanƙanta na umarnan nan, ya kuma koya wa waɗansu su yi haka, za a ce da shi mafi ƙanƙanta a mulkin sama. Amma duk wanda ya aikata, ya kuma koyar da waɗannan umarnai, za a kira shi mai girma a cikin mulkin sama. 20Gama ina faɗa muku cewa in dai adalcinku bai fi na Farisiyawa da na malaman dokoki ba, faufau, ba za ku shiga mulkin sama ba.
Kisankai
21“Kun dai ji an faɗa wa mutanen dā cewa, ‘Kada ka yi kisankai;5.21 Fit 20.13 kuma duk wanda ya yi kisankai za a hukunta shi.’ 22Amma ina gaya muku, duk wanda ya yi fushi da ɗan’uwansa, za a hukunta shi. Kuma duk wanda ya ce wa ɗan’uwansa ‘Raka,’5.22 Kalmar Arameyik ta reni za a kai shi gaban Majalisa. Amma duk wanda ya ce, ‘Kai wawa!’ Zai kasance a hatsarin shiga jahannama ta wuta.
23“Saboda haka, in kana cikin ba da baikonka a kan bagade, a can kuwa ka tuna cewa ɗan’uwanka yana riƙe da kai a zuci, 24sai ka bar baikonka a can gaban bagade. Ka je ka shirya tukuna da ɗan’uwanka; sa’an nan ka zo ka ba da baikonka.
25“Ka yi hanzari ka shirya al’amura da maƙiyinka wanda yake ƙararka a kotu. Ka yi haka, tun kana tare da shi a kan hanya, in ba haka ba, zai miƙa ka ga alƙali, alƙali kuma yă miƙa ka ga ɗan sanda, mai yiwuwa kuwa a jefa ka a kurkuku. 26Gaskiya nake gaya maka, ba za ka fita ba, sai ka biya kobo na ƙarshe.
Zina
27“Kun dai ji an faɗa, ‘Kada ka yi zina.’5.27 Fit 20.14 28Amma ina gaya muku, duk wanda ya dubi mace, sa’an nan ya yi sha’awarta a zuci, ya riga ya yi zina ke nan da ita a zuciyarsa. 29In idonka na dama yana sa ka yin zunubi, ƙwaƙule shi ka yar. Zai fiye maka ka rasa ɗaya daga cikin gaɓoɓin jikinka, da a jefa jikinka ɗungum a cikin jahannama ta wuta. 30In kuma hannunka na dama yana sa ka yin zunubi, yanke shi ka yar. Zai fiye maka ka rasa ɗaya daga cikin gaɓoɓin jikinka, da a jefa jikinka ɗungum a cikin jahannama ta wuta.
Kashen aure
(Mattiyu 19.9; Markus 10.11,12; Luka 16.18)
31“An kuma faɗa, ‘Duk wanda ya saki matarsa, dole yă ba ta takardar saki.’5.31 M Sh 24.1 32Amma ina gaya muku, duk wanda ya saki matarsa in ba a kan laifin zina ba, ya sa ta zama mazinaciya ke nan, kuma duk wanda ya auri macen da mijinta ya sake, shi ma yana zina ne.
Rantsuwa
33“Har wa yau dai kun ji an faɗa wa mutane a dā, ‘Kada ka karya alkawarinka, sai dai ka cika alkawaran da ka yi wa Ubangiji.’ 34Amma ina gaya muku, Kada ku yi rantsuwa sam, ko da sama, domin kursiyin Allah ne; 35ko da ƙasa, domin matashin ƙafafunsa ne; ko kuma da Urushalima, domin birnin Babban Sarki ne. 36Kada kuma ka rantse da kanka, domin ba za ka iya mai da ko gashi ɗaya yă zama fari ko baƙi ba. 37Abin da ya kamata ku ce kawai, shi ne, I, ko A’a. Abin da ya wuce haka kuwa daga wurin Mugun nan yake.
Ramuwa
(Luka 6.29,30)
38“Kun dai ji an faɗa, ‘Ido domin ido, haƙori kuma domin haƙori.’5.38 Fit 21.24; Fir 24.20; M Sh 19.21 39Amma ina gaya muku, Kada ku yi tsayayya da mugun mutum. In wani ya mare ka a kumatun dama, juya masa ɗayan ma. 40In kuma wani yana so yă yi ƙararka yă ƙwace rigarka, to, ba shi mayafinka ma. 41In wani ya tilasta ka yin tafiya mil ɗaya, to, tafi tare da shi mil biyu. 42Ka ba wa duk wanda ya roƙe ka abu, kada kuma ka hana wa wanda yake neman bashi daga gare ka.
Ƙauna don abokan gāba
(Luka 6.27,28,32-36)
43“Kun dai ji an faɗa, ‘Ka ƙaunaci maƙwabcinka,5.43 Fir 19.18 ka kuma ƙi abokin gābanka.’ 44Amma ina gaya muku, ku ƙaunaci abokan gābanku5.44 Waɗansu rubuce-rubucen hannun da ba su jima ba suna da abokan gāba, ku sa wa waɗanda suke la’antarku albarka, ku yi wa waɗanda suke ƙinku alheri kuma ku yi wa waɗanda suke tsananta muku addu’a, 45don ku zama ’ya’yan Ubanku na sama. Shi yakan sa ranarsa ta haskaka a kan mugaye da masu kirki; yakan kuma sako ruwan sama a bisa masu adalci da marasa adalci. 46In masoyarku kawai kuke ƙauna, wace lada ce gare ku? Ko masu karɓar haraji ma ba haka suke yi ba? 47In kuwa kuna gai da ’yan’uwanku ne kaɗai, me kuke yi fiye da waɗansu? Marasa bin Allah ma ba haka suke yi ba? 48Saboda haka sai ku zama cikakku, yadda Ubanku na sama yake cikakke.
