Knijga O Kristu

Matej 24:1-51

Isus pretkazuje buduće događaje

(Mk 13:1-20; Lk 21:5-24)

1Kad je Isus izišao ih Hrama i pošao dalje, priđu mu učenici da mu pokažu hramsko zdanje. 2A on im reče: “Vidite li sve to? Zaista vam kažem, neće od ovoga ostati ni kamen na kamenu. Svaki će biti razvaljen.”

O počecima nevolja

3Kad je poslije sjedio na Maslinskoj gori, učenici mu priđu i nasamo kažu: “Reci nam kada će se to dogoditi. Koji će znak najaviti tvoj dolazak i svršetak svijeta?”

4“Pazite da vas tko ne zavede!” odgovori im Isus. 5“Mnogi će doći pod mojim imenom, proglašujući se Mesijom,24:5 U grčkome: …pod mojim imenom i reći ‘Ja sam’… i mnoge će zavesti. 6Kad čujete da blizu vas izbijaju ratovi i vijesti o dalekim ratovima, ne uznemirujte se. Sve se to mora dogoditi, ali svršetak još neće doći. 7Zaratit će narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit će potresa u mnogim dijelovima svijeta i zavladat će glad. 8Sve je to samo početak strašnih muka.

9Tada će vas mučiti i ubijati. Svi će vas narodi zamrziti zato što ste moji.24:9 U grčkome: zbog mojega imena. 10Mnogi će tada posrnuti u vjeri, izdavat će jedan drugoga i mrziti se. 11Pojavit će se brojni lažni proroci i mnoge će zavesti. 12Bezakonje će uzeti velikog maha, a ljubav mnogih će ohladnjeti. 13Ali tko ustraje do kraja, spasit će se. 14Radosna vijest o kraljevstvu propovijedat će se po cijelome svijetu da čuju svi narodi, a onda će konačno doći svršetak.

15Tako kada vidite ‘svetogrđe’ o kojemu je pisao prorok Daniel gdje stoji na svetomu mjestu (čitatelju, shvati o čemu je riječ!), 16neka oni koji se zateknu u Judeji bježe u goru. 17Tko se zatekne na krovu,24:17 Ljudi su se ondje u to vrijeme često odmarali i družili na ravnim krovovima kuća, posebice uvečer kad je bilo svježije. neka ne silazi u kuću što uzeti! 18Tko se zatekne u polju, neka se ne vraća po ogrtač! 19Teško trudnicama i dojiljama u to vrijeme! 20Molite se da ne morate bježati zimi ili u subotu 21jer će to biti dani tako strašnih nevolja kakvih nije bilo od postanka svijeta niti će biti ikad poslije. 22I da Gospodin ne skrati to vrijeme nevolja, nitko se ne bi spasio. Ali zaradi svojih izabranika ti će se dani skratiti.

Isus govori o svojem povratku

(Mk 13:21-31; Lk 17:23-37; 21:25-33)

23Kaže li vam tada tko: ‘Evo Mesije!’ ili ‘Eno ga ondje!’ ne vjerujte 24jer će ustati brojni lažni mesije i lažni proroci te činiti znamenja i velika čudesa ne bi li, bude li moguće, zaveli i Božje izabranike. 25Eto, unaprijed sam vas upozorio!

26Kaže li vam dakle tko: ‘Eno ga, u pustinji je’, ne idite onamo, kaže li ‘U tajnim je odajama’, ne vjerujte. 27Jer dolazak Sina Čovječjega vidjet će se poput munje koja sijevne na istoku i rasvijetli cijelo nebo, sve do zapada. 28Gdje bude strvine, skupljat će se strvinari.24:28 Kao što se po okupljanju strvinara može znati da je u blizini strvina, tako ćete po tim znacima znati da je konac blizu.

29U vrijeme kad prođu sve te strahote

‘Sunce će potamnjeti

i mjesec neće sjati,

zvijezde će s neba padati

i nebeske će se sile potresti.’24:29 Vidjeti: Izaija 13:10; 34:4 i Joel 2:10.

30Tada će se na nebu pojaviti znak Sina Čovječjega.24:30 Vidjeti: Daniel 7:13. Proplakat će tada svi narodi na zemlji i ugledati Sina Čovječjega kako dolazi na oblacima s velikom moći i slavom. 31On će poslati anđele na zov velike trublje da saberu njegove izabranike sa svih strana, sa svih četiriju vjetrova, od kraja zemlje do kraja neba.

Pouka o smokvi

(Mk 13:28; Lk 21:29-30)

32Učite iz prispodobe o smokvi. Kad joj na granama izbiju nježni pupovi i kad potjera lišće, znate da je ljeto blizu. 33Također, kad vidite da se zbiva sve o čemu sam vam govorio, možete biti sigurni da je Gospodinov povratak blizu, na samim vratima. 34Zaista vam kažem, ovaj naraštaj neće proći dok se sve to ne dogodi. 35Nebo i zemlja će proći, ali moje riječi ostaju zauvijek!

Neznani dan i čas

(Mk 13:32-37; Lk 21:34-36; 17:26-27, 34-35; 12:39-46)

36Nitko, međutim, ne zna dana ni ure kada će se to dogoditi. Ne znaju ni anđeli na nebu, pa čak ni Sin. Zna samo Otac. 37Za dolaska Sina Čovječjega bit će kao i u Noino doba. 38Kao što su u to vrijeme prije potopa ljudi jeli i pili, ženili se i udavali sve do dana kada je Noa ušao u korablju 39i ništa nisu slutili dok nije došao potop i sve ih odnio, tako će biti i za dolaska Sina Čovječjega. 40Od dvojice koji tada budu skupa radili u polju jedan će se uzeti, a drugi ostaviti. 41Od dviju žena koje budu skupa mljele u mlinu jedna će se uzeti, a druga ostaviti.

42Bdijte, dakle, jer ne znate kada će vaš Gospodin doći! 43Znajte: kad bi vlasnik kuće znao kada će doći lopov, bdio bi i ne bi mu dopustio da provali u kuću. 44Budite zato i vi stalno pripravni jer će Sin Čovječji doći kad mu se i ne nadate.

Vjerni i razumni sluga

45Tko je dakle onaj vjerni i razumni sluga kojega je gospodar postavio da upravlja ukućanima i da im daje hranu u pravo vrijeme? 46Blago onome koga gospodar, kada dođe, nađe da tako čini! 47Zaista vam kažem, povjerit će mu da upravlja svim njegovim imanjem. 48Ali ako zli sluga pomisli: ‘Gospodar se još neće vratiti’ 49pa počne tući svoje sudrugove te jesti i piti s pijancima, 50gospodar će doći u dan kad mu se ne nada i u čas u koji neće ni slutiti. 51Nemilosrdno će ga kazniti i odrediti mu usud među licemjerima, gdje će biti plač i škrgut zuba.”

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 24:1-51

Cai pacha tucurinapaj jatun llaquicuna tiyanatami huillashca

(Mar 13:1-23; Luc 21:5-24; 17:22-24)

1Diospaj huasimanta Jesús llujshicujpimi, Paipaj yachacujcunaca Diospaj huasi pircacunata ricuchircacuna. 2Chaicunata ricuchijpimi, Jesusca:

—¿Caita ricushpachu mancharinguichij? Cancuna ricushca caicunaca, tucuimi urmachishca cagrin. Shuj rumillapish pircashca mana saquiringachu, chashnatajmi tucunga— nirca.

3Chai qʼuipami Jesusca, Olivos urcupi tiyacujpi, Paipaj yachacujcunaca cashna nircacuna:

—Ñaja can huillashcaca, ¿ima punllataj chashna tucungari? Can cutin shamunatapish, cai pacha tucurinatapish, ¿ima señalta ricushpataj yachashunri?— nishpa, Paillata tapurcacuna.

4Chashna tapujpimi, Jesusca cashna nirca:

—Pi cancunata ama llullashpa crichichun, yuyaipi alli puringuichij. 5Achcacunami, ñuca shutipi shamushpa: “Ñucami Quishpichij Cristo cani” nishpa, achcacunata umangacuna. 6‘Mai llajtacunapipish jatun macanacui, huañunacuimi tiyan’ ninacujta uyanguichijmi. Chaita uyashpapish, ama mancharinguichijchu. Chashna jatun llaquicunaca, tiyanataca tiyanallatajmi. Chashna tiyajpipish, cai pachaca manaraj tucuringachu. 7Llajtacunapurami macanacungacuna. Shinallataj llajtacunata jatun mandajcunapurapish macanacuchingacunami. Mai llajtapica achca ungüicuna, jatun yaricai, allpa chujchuicunami tiyanga. 8Chai tucui llaquicunaca, shamuna jatun llaquicunapaj callarillamari canga.

9Chai punllacunaca, cancunata llaquichichun japichingacunami, huañuchingacunami. Ñucata caticushcamantaca, maipipish tucuicunami pʼiñangacuna. 10Chashna rurajpica, achcacunami ñitcarishpa urmangacuna. Chaicunaca, huañuchijcunaman caishuj chaishujmi japichingacuna; randinmanta mana ricunachingacunachu. 11Llulla huillajcunapish achcacuna shamushpami, achcacunata llullashpa crichingacuna. 12Millaita ruranapish yallitaj mirarijpimi, achcacunapaj cʼuyai chiriyanga. 13Shina cajpipish, tucuringacama ima llaquicunatapish apajtaca, Dios quishpichingami. 14Dios mandacun cai alli huillaitaca, tucui cai pacha llajtacunapimi yachachun huillashca canga. Chashna huillashca qʼuipami, tucui tucurina chayamunga.

15Millaita ruraj runa ricurishpaca, Dios ima nishcata huillaj Daniel huillashca shinallatajmi, Diospajlla huasipi tiyarishpa llaquinayajta mapayachinga. Chaitami ricunguichij. (Pipish cai quillcashcata ricujca, yuyaita japichun). 16Chai llaqui shamujpica, Judea llajtapi causajcunaca urcucunapi miticugrichun. 17Huasi jahuapi cajpish, ama huasi ucumanta imata apanaman yaicuchun. 18Chagrapi puricujpish, huasimanta churanata apanaman ama tigrachun. 19Chai punllacunapica chichu huarmicunapish, chuchucuj huahuayujcunapish, ¡ai, imachari tucunga! 20Cancuna miticuna punllaca, amalla chiri punllacunapish, sabadopish cachun, Diosta mañaichij. 21Chai punllacunaca, jatunta llaquichina punllacunami canga. Cai pacha tiyai callari punllamanta cunancama chashna jatun llaquica manaraj tiyashcachu, cutinpish manataj tiyangachu. 22Chai llaqui tiyai punllacunata Dios mana utca tucuchijpica, pipish mana quishpirinmanchu. Diosca, Pai agllashcacunata cʼuyashcamantami, chai llaqui punllacunataca utca tucuchinga. 23Chai punllacunapi pipish cancunata: “Riquichij, caipimari chaipimari Quishpichij Cristoca” nicujpipish, pajta cringuichijman. 24Chai punllacunaca, “Quishpichij Cristomi cani” nijcuna, “Dios ima nishcata huillajmi canchij” nijcunami tiyanga. Chaicunaca, jatun señalcunatapish milagrocunatapish rurashpa crichingacunami. Dios agllashcacunatapish chaita crichi tucushpaca, crichingallacunami. 25Cunanmanmi cancunamanca, cai tucui llaquicuna shamunata huillani. 26Chaimanta pipish cancunaman: “Riquichij, paica shitashca pambapimari” nishpa huillajpipish, pajta chaiman ringuichijman. Mana cashpaca: “Riquichij, paica chai huasi ucupimari tiyacun” nijpipish, pajta cringuichijman. 27Runa Aichayuj ñuca shamushpaca, inti llujshin ladomanta relampa achij nishpa, inti huashicun ladocama achijyachij shinami shamusha. 28Maipimi huañushca siricun, chaipimi ullahuangacunaca tandanacunga.

Apunchij Jesús tigramunamantami huillashca

(Mar 13:24-37; Luc 21:25-33; 17:26-30, 34-36)

29Ña chai llaquichina punllacuna tucurijpica, intica amsayangami, lunapish mana achijyachingachu. Luźerocunapish jahuamanta urmangami, jahuapi imalla tiyaj jatuncunapish chujchungami. 30Chashna tucujpica, Runa Aichayuj ñuca shamunata ricuchij señalmi jahuapica ricuringa. Chaita ricushpaca, cai pachapi tucui causajcunami achcata mancharishpa huacangacuna. Runa Aichayuj, ñucataca tucuita rurai tucuj, achij nicuj, sumajtami pʼuyupi shamucujta tucuicuna ricunga. 31Chashna shamushpaca, ñuca angelcunata cachashami. Paicunami trompetapi sinchita tocashpa, ñuca agllashcacunataca, cai pachapi tiyaj tucui llajtacunamanta tandachishpa pushangacuna.

32Higo yura ima shina tucujta ricushpa yuyarichij: Chai yurapi pʼangacuna cutin huiñashpa jundarimujta ricushpaca, usya punllacuna ña chayamucujtami yachanguichij. 33Shinallataj cai ñuca huillashcacuna pajtamucujta ricushpaca, ñuca shamunaca pungullapi shina, caillapi cashcata yachaichij. 34Ñuca huillashca tucui caicuna pajtangacamapish, cai laya runacunallatajmi tiyanga, chashnatajmi canga. 35Cai pachapish, jahua pachapish chingaringami. Ashtahuanpish ñuca shimicunaca huiñaipajmi. 36Ima punlla, ima horas ñuca tigramuna cashcatatajca, pi mana yachanchu. Jahua pacha angelcunapish mana yachanchu, ñuca Yayallami yachan.

37Noé causai punllacunapi ima shinami carca, Runa Aichayuj tigramuna punllacunapipish, chai shinallatajmi canga. 38Dios manaraj yacuhuan tucuchijpica, tucuicunami allita micushpa, ubyashpa, caźaranacushpa, caźarachishpa causacurcacuna. Jatun huambuj huasiman Noé yaicuna punllacamami, chashnalla catircacuna. 39Dios llaquichingapaj cachashca yacu shamushpa tucuicunata tucuchingacamaca, chashna imata mana yuyashpa causacurcallacunami. Runa Aichayuj shamuna punllapajpish shinallatajmi canga. 40Chai punllapica, ishqui runacunami chagrapi canga. Shujtaca apanga, shujtaca saquingami. 41Shinallataj ishqui huarmicunapish cutacungami. Shujca japi tucunga, shujca saquiringami.

42Cancunapaj Apu ima horas tigramunata mana yachashcamanta, chaparacuichij. 43Caita yuyarichij: Huasiyuj yayaca, ima horas shuhua shamuna cashcata yachashpaca, chapashpa paipaj huasimanta mana shuhuachinmanchu. 44Shinallataj Runa Aichayuj ñucapish, cancuna mana yuyashca horaspi shamuna cashcamanta, allichirishpa chaparacuichij.

45¿Maijantaj alli caźuj alli yuyaiyuj runa canga? Servij runacunaman carana horaspi carachun, ricuchun amo saquijpi, chaita alli caźujmi alli runa. 46Imallata rurachun mingashcata, amo tigramungacama alli servicuj runaca, pai tigramujpica cushicungami. 47Chai runataca, amoca tucui ima charishcacunata ricuj cachunmi churanga, chashnatajmi canga. 48Ashtahuanpish chai millai servij runaca: “Ñuca amoca manaraj shamungachu” nishpa, shungupi yuyangachari. 49Chashna yuyashpaca, amopaj caishuj runacunata macashpa, machajcunahuan ubyashpa, micushpa puri callaringachari. 50Chashna puricujpica, pai mana yuyashca punllapi, mana yachashca horaspimi amoca tigramunga. 51Pai tigramushpaca, chai runataca llaquinayajta macashpa, mishqui shimi, jayaj shungu runacunallahuantajmi, jatun llaquipi churanga. Chaipica achcata huacangami, quirupish caniringami.